DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 93 <-- 93 --> PDF |
niti kopiranje svega iz inozemstva. Primjerice Nacionalni park Risnjak se proširuje da bi se zaštitilo nešto iznimno vrijedno. Od koga, da li od onoga koji je do sada s njim gospodario? To su naravno šumari. A kako to da je to iznimno vrijedno sačuvano ako šumari s njim ne znaju gospodariti? Ista stvar događa se s Plitvičkim jezerima i Velebitom? Treba li čovjek koji živi u tako zaštićenom kraju biti time kažnjen? Da li će se stanje poboljšati ili će izumrijeti naselja i ljudi na tome "zaštićenom području". Ako čovjek od zaštite može živjeti, on će on tu i ostati i biti čuvar te prirode. Drugi problem o kojemu je govorio je pitanje zastupanja stava i iznošenja mišljenja u ime radne organizacije, firme ili asocijacije. Bez rasprave i stava bilo Fakulteta, Instituta, tijela "Hrvatskih šuma", pa tako i njihovog Zaposleničkog vijeća, pojedinac ne može u zajedničko ime iznositi osobne stavove a da za njih ne odgovara. Tim više, kada se radi o notornim neistinama. Moramo naučiti da ne budemo pasivni promatrači, nego da se aktivno uključimo i tražimo opoziv onih koji ne zastupaju mišljenja onih koji su ih izabrali, nego im je cilj osobni interes, služeći se još i neistinama. Iduće smo godine domaćini IUFRO kongresa iz problematike iskorišćivanja šuma, mehanizacije i organizacije rada, a godinu iza toga i iz uzgajanja šuma s problematikom hrasta i genetike, kojega su nam prepustili Francuzi, čuvši naše referate u Freiburgu te zaključivši kako oni u odnosu na nas nemaju što reći. Naravno da smo zbog toga ponosni, da nas svijet uvažava što kod kuće nije uvijek slučaj. Najavivši ujesen obilježavanje 100 godina visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj, uputio je svima poziv za ponovni zajednički sastanak. Milan Presečan u svoje osobno i u ime HŠD-a ogranka Bjelovar podržava sve ovdje rečeno. Kao zaposlenik "Hrvatskih šuma" kada govori o šumarstvu to se naravno tiče i stanja u firmi, što mu ne bi smjelo biti zamjereno. Na tri stručne rasprave od 1996. do danas, u spomenutom ogranku raspravljalo se o problemima šumarstva, a doneseni su i zaključci koji su upućeni HSD-u, "Hrvatskim šumama" i na druge adrese. Oni su se uglavnom poklapali s mišljenjem i zaključcima HŠD-a i kasnije s zaključcima 101. skupštine HŠD-a. Cilj svih tih zaključaka je da svima nama u budućnosti bude bolje. Podržava izlaganje Ivana Tarnaja, posebice u dijelu o decentralizaciji, trostupanjskoj organizaciji (direkcija-uprava-šumarija) i mogućnosti novog zapošljavanja, davanja prednosti stručnosti i uspostavljanju izgubljenog dijaloga s prerađivačima. Joso Gračan naznačio je teškoće u radu Šumarskoga instituta koje ga očekuju u novom tisućljeću, posebice glede kadrova, a s obzirom na tragediju kojom je pogođen smrću petorice svojih znanstvenika. Stoga je zatražio podršku struke za premošćenje trenutnoga stanja. Iskoristio je priliku da se zahvali svima, posebice Ministarstvu znanosti i tehnologije koje im je omogućilo prijam pet znanstvenih novaka. Što se tiče šumarstva u 21. stoljeću, naše šume su i u Lisabonu istaknute kao primjer raznolikosti, ali kod Osnova gospodarenja moramo ugraditi nacionalni program očuvanja biodiverziteta i naših genetskih resursa. Taj program mora sadržavati nešto o našim rijetkim vrstama - kako se njima gospodari i kako ih sačuvati (primjer crne topole kojaje nestala u Europi). Zajedništvo je ono koje će nam omogućiti da ostvarimo sve postavljene nam ciljeve. Vlado Topić govoreći o području krša s kojeg dolazi - područje Mediterana čini 27% površine Hrvatske (ili 1,5 mil. ha, a od toga su 1 mil. šume i šumska zemljišta) - ocjenjuje to kao izuzetno nacionalno bogatstvo koje je šumarima dano na upravljanje. Taj vrlo osjetljivi ekosustav s vrlo niskom ekološkom valencijom reagira na sve promjene koje se dešavaju u njemu i ako nisu sa stajališta struke potkrepljene u smislu zaustavljanja progresivnog razvoja vegetacije, ni sa čime se ne mogu opravdati. Ovakav ustroj HŠD-a omogućava međusobne razmjene iskustava, posebice pri stručnim ekskurzijama, omogućava i veće razumijevanje problema i pomoć u njihovom rješavanju. Stoga i poziva kolege iz drugih ogranaka na međusobnu razmjenu jer su ovakve ekskurzije od velike pomoći struci. Nakon ovako opsežne rasprave, član Povjerenstva za zaključke pomoćnik ministra Robert L a g i n j a pročitao je sačinjeni prijedlog zaključaka koje je skupština jednoglasno usvojila. ZAKLJUČCI 102. REDOVITE SKUPŠTINE HSD-a 1. Šumarstvu 21. stoljeća nužni su intelektualni, slobodni, pošteni i hrabri šumarski stručnjaci, naoružani mnogim specijalističkim znanjima iz područja biologije, ekologije, informatike, i dalje sve do promidžbe. Potrebna mu je dobro i stabilno konstituirana pravna država. 2. Okupljanje struke i njeno jedinstvo u koncepciji i strategiji razvoja, njegovanje i razvijanje kreativnosti i motiviranosti kod pojedinaca na razini revira, šumarije i radne jedinice, treba suprotstaviti centralizmu na svim područjima, koji je pothranjivan preživjelom iluzijom kako je moguć napredak bez suprotstavljanja i borbe mišljenja. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 94 <-- 94 --> PDF |
3. Izostanak slobodne stručne misli, zastranjivanje u provedbi učinkovite organiziranosti, proizvodi gubitak motiviranosti u stvaranju dohotka i kreativnog stvaralaštva kod šumarskih stručnjaka. 4. Nužno je da šumarska struka zauzme stav i zaštiti interese struke glede priprema, donošenja i provedbe Zakona, Pravilnika i drugih odredbi, koje se donose jednostrano i na štetu šumarske struke, a zadiru u probleme šumarstva u užem i širem smislu. Primjeri: - Zakon o zaštiti prirode Pravilnik o unutarnjem redu Parka prirode "Kopački rit" Zakon o inženjerskim komorama Zakon o otocima Zakon o cestama Zakona o lovu i dr. Skupština HŠD-a zahtijeva da se u Zakon o zaštiti prirode ugradi obveza izrade Programa gospodarenja šumama. 5. Nužno je uspostaviti i razvijati tržišne odnose između šumarstva i prerade drva. 6. Skupština HŠD-a je jedinstvena u stavu da je sve radove u šumarstvu potrebno licencirati, što znači zahtijevati od izvođača radova stručnu osposobljenost i ekipiranost po kadrovima od visoke i srednje stručne spreme do visokokvalificiranih i kvalificiranih radnika. 7. Skupština HŠD-a prihvaća prijedlog Upravnog odbora da se u budućnosti sve aktivnosti glede rada i promidžbe šumarstva i prerade drva nastoje realizirati putem Hrvatskoga šumarskog društva, uz stručnu i ostalu pomoć svih svojih članova. Zapisnik sastavio tajnik HŠD-a Hranislav Jakovac, dipl. inž. v.r. 8. Ukupan razvoj šumarstva na cjelovitom putu prema ciljevima, nužno mora pratiti šumarska znanost i sveobuhvatna stručna naobrazba, uključivši i srednjoškolsku. 9. Glede "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb i općenitog stava o šumama i šumarstvu Hrvatske, Skupština HŠD-a jednoglasno podržava i podupire mišljenje i stav direktora "Hrvatskih šuma" Ivana Tarnaja, dipl. inž. šum., kojeg je izložio u referatu "Promišljanje o stanju šumarstva Hrvatske na pragu 21. stoljeća". 10.Prilikom vodotehničkih i drugih investicijskih zahvata, posebice u arealu nizinskih šuma, potrebno ih je izvesti na način da se ne bi izmjenile hidrološke prilike biotopa i ugrozio opstanak nizinskih šumskih ekosustava. Kod izgradnje prometnica i postavljanja različitih vodova (cjevovodi, dalekovodi) potrebno je prilikom planiranja izbjeći vrijedne šumske površine. 1 l.Što se tiče Društava s ograničenom odgovornošću, potrebno je žurno izvršiti investicijska ulaganja (oprema i ostalo), izbjeći mjesečna i uvesti godišnja javna nadmetanja i poštivati dogovorne cijene usluga iz kalkulacija kod osnivanja D.o.o.-a. 12. Eksploataciju šuma potrebno je tretirati kao integralni dio šumarstva a ne izdvajati je iz šumarstva, jer je ona samo njegov sastavni dio (uzgojni zahvat). 13.S obzirom na 95% prirodnih šuma, u Hrvatskoj je već postignut traženi svjetski prosjek od 15% zaštićenih površina, pa nije potrebito izdvajati nove površine za zaštitu. 14. Potrebito je i dalje podržavati tiskanje znanstvenih i stručnih publikacija na hrvatskome i svjetskim jezicima, jer su one u svijetu najbolja promidžba struke, a i Hrvatske. Predsjednik HŠD-a Prof dr. sc. Slavko Matić v.r. Ovjerovitelji zapisnika Prof. dr. sc. Nikola Lukić, v.r. Zvonko Rožić, dipl. inž., v.r. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 95 <-- 95 --> PDF |
s€*8%j?6djednako ö;sigüravajuekološke, općekorisner i gospodarske funkcije šume, "Hrvatske šume", pTo. Zagreb, uvećavaju nacionalno bogatstvo, i^pridonose^opstojnosti hrvatske države. ~*´f r ´ 55?**«r: —5 -W t, - : »--- S^žf^gŽrA ft- .*. - ´* V-: . ^-KfC^´V? - * **L |