DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 43     <-- 43 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski liši br. 9 10,CXXI1 (1998),437-442
UDK: 630* 22 + 979 : 907.1 (001)


POTRAJNO GOSPODARENJE I OČUVANJE BIOLOŠKE
RAZNOLIKOSTI HRVATSKIH ŠUMA


SUSTAINABLE MANAGEMENT AND CONSERVATION
OF BIODIVERSITY OF CROATIAN FORESTS


Joso GRAČAN*, Igor ANIĆ**, Slavko MATIĆ***


SAŽETAK: Ovaj pregledni rad predstavlja nacionalno izvješće o provedbi
smjernica za potrajno gospodarenje i očuvanje biološke raznolikosti hrvatskih
šuma. Izvjese su priredili koordinatori rezolucije ministarskih konferencija
u svezi s provođenjem smjernica za potrajno gospodarenje europskim šumama
(H,) i očuvanje biološke raznolikosti europskih šuma (Hi). U članku se
govori o primjeni obveza rezolucija //, i H2, mjerama za promidžbu potrajnosti
gospodarenja i očuvanja biološke raznolikosti, zakonskoj regulativi, institucionalnom
ustrojstvu, financijskoj politici, izvješćivanju i stanju hrvatskih
šuma.


Kl/ učne riječi: potrajno gospodarenje, biološka raznolikost, primjena
rezolucija //, i H2, promidžbapotrajnoggospodarenja i biološke raznolikosti,
zakonska regulativa, ustrojstvo, financijska politika, izvješćivanje, stanje
šuma.


UVOD Introduction


Na Drugoj ministarskoj konferenciji o zaštiti europNacionalno
izvješće o potrajnom gospodarenju i
skih šuma, koja je održana u Helsinkiju, Finska, od 13. očuvanju biološke raznolikosti hrvatskih šuma pripravdo
17. srpnja 1993. godine, usvojene su četiri rezoluciljeno
je za Treću ministarsku konferenciju o zaštiti euje.
Na konferenciji je bilo nazočno i povjerenstvo Reropskih
šuma.


publike Hrvatske, predvođeno gospodinom Ivanom Treća ministarska konferencija održana je u Lisabo-
Tarnaj em, dipl. inž. šumarstva, tadašnjim ministrom nu, Portugal, od 2. do 4. lipnja 1998. godine.
poljoprivrede i šumarstva.


Prof. dr. sc. Stanislav Sever, tadašnji pomoćnik


Nakon završetka rada 2. konferencije, gospodin miministra
poljoprivrede i šumarstva, predvodio je povjenistar
je u ime Vlade Republike Hrvatske potpisao četirenstvo
Republike Hrvatske i u ime Vlade potpisao :
ri rezolucije usvojene u Helsinkiju i šest rezolucija koje


-
Opću deklaraciju o zaštid europskih šuma
su bile usvojene u Strasbourgu 1990. godine. Na taj se


i dvije rezolucije, i to :


način Republika Hrvatska obvezala provoditi odredbe


-
Rezolucija 1:
svih deset rezolucija u svezi sa zaštitom europskih, odnosno
hrvatskih šuma. Ljudi, šume i šumarstvo - povećanje socio-ekonomskih
aspekata potrajnog gospodarenja šumama


-
Rezolucija 2:
Sveopći europski kriteriji, indikatori i provedbe*
Dr. se. Joso GračanvŠumarski institut Jastrebarsko
na razina naputaka za potrajno gospodarenje šu


** Mr. sc. Igor Anić, Šumarski fakultet Zagreb
*** Prof. dr. sc. Slavko Matić, Šumarski fakultet Zagreb mama.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 44     <-- 44 -->        PDF

.1. Glačan. I. Allic. S.Malic: l´OTKAJNO (jOSI´ODARKNJH I OČUVANJE BIOLOŠKE RA/N. IIRVATSKIH SUMA Šumarski Mslbr. 9 10. (XXII (I 998). 437-442


PROVEDBA SMJERNICA ZA POTRAJNO GOSPODARENJE I OČUVANJE BIOLOŠKE
RAZNOLIKOSTI NAŠIH ŠUMA - National Report on Resolution H, and H2


Primjena obveza rezolucija H, i H2
(Implementation on the commitments of Resolution H, and H2)


Biodiverzitet, potraj nost gospodarenja i prirodna ekosustavima. Zahvaljujući takvoj pravnoj podlozi i
obnova temeljna su pretpostavka dosadašnjeg, sadaš225-
godišnjoj tradiciji organiziranoga šumarstva, prinjeg
i budućeg razvoja šuma i šumarstva Republike Hrbližno
95% šuma prirodne je strukture, što predmnijeva
vatske. Naime, kroz povijest su se mijenjala pravila da su nastale prirodnim pomlađivanjem koji je temeljni
gospodarenja šumama, ali su temeljne odrednice bile i način pomlađivanja šuma u Republici Hrvatskoj.
ostale sačuvati šumu potrajnim gospodarenjem, slijedi


Ciljevi gospodarenja šumama promatrani lokalno


ti i pomagati prirodu u razvoju podržavajući njezinu au


polaze od navedenih općih ciljeva i istovremeno se pri


toktonost te vrednovati korisnost šume i šumskih eko


lagođavaju na način da se za svaki uređajni razred nas


sustava radi ukupnoga dobitka u okruženju s čovjekom


toji postići maksimum u njihovoj provedbi. Uređajni


kao jednom od sastavnica. Na temelju najnovijeg Zako


razred je temeljna kategorija na kojoj se ostvaruje po


na o šumama donesen je Pravilnik o uređivanju šuma u


trajnost gospodarenja uz poštivanje zadanih ciljeva.


Republici Hrvatskoj na temelju kojeg se izrađuju doku


Cilj gospodarenja pripada razini uređajnog razreda i iz


menti o gospodarenju šumama. U članku 19. Pravilnika
njega proizlazi način gospodarenja. Način gospodare


navodi se kako su temeljni ciljevi gospodarenja šumanja
temelji se na provedbi takvih postupaka u šumskom


ma u Republici Hrvatskoj: a) osiguranje potrajnosti
ekosustavu kako bi bio u stanju maksimalne proizvo


ekosustava, b) održanje i poboljšanje općekorisnih funkcija
šuma (ekoloških i socijalnih), c) napredno i po-dnje, stabilnosti i mogućnosti prirodne ili eventualno


trajno gospodarenje te korištenje šuma i šumskih zemumjetne
obnove. Uzgojnim postupcima formiramo i
ljišta na način i u takvoj mjeri da se održi njihova biopodržavamo
prirodnu strukturu po uzoru na najprirološka
raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljadniju
šumu-prašumu. Tako formirana gospodarska šunja,
vitalnost i potencijal, te da se sada i u budućnosti isma
nije izgubila ništa od svoje prirodnosti, produktivpune
bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije nosti i stabilnosti te predstavlja čvrsto ekološko uporina
lokalnoj i globalnoj razini, a da to ne šteti drugim šte svakog područja gdje se nalazi.


GLAVNE MJERE ZA PROMIDŽBU POTRAJNOSTI GOSPODARENJA UKLJUČUJUĆI I
OČUVANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI - General measures to promote sustainable
forest management including the conservation of biological diversity


Odlukom ministra poljoprivrede i šumarstva Reputrajanju
od 5 godina (1. 8. 1997.) u vrijednosti od 67 miblike
Hrvatske, donesen je Pravilnik o izmjenama i dolijuna
USD. Sredstva će se utrošiti za pošumljavanje
punama pravilnika o uređivanju šuma (NN br. 121/97). 5 000 ha, zaštitu šuma od požara, izgradnju jednog
U Pravilnik su ugrađene specifične nacionalne i regiošumskog
rasadnika, obnovu arboretuma Trsteno, znan


nalne smjernice za izradu šumskogospodarske osnove stvena istraživanja, izradu GIS-sustava i promidžbu.
područja i osnova, odnosno programa rada za gospoVlada
Republike Hrvatske nedavno je donijela odluku


darske jedinice. Šumskogospodarska osnova područja
o pošumljavanju 2 000 ha priobalnih šuma tijekom
1998. godine.


izrađena je za sve šume u Republici Hrvatskoj, bez obzira
na vlasništvo (2 458 000 ha). U toj su osnovi planiHrvatska
je prije potpisa rezolucija iz Strasbourga i
rani svi radovi koji se odnose na obnovu, pošumljavanHelsinkija
intenzivno radila na primjeni načela potrajje
i očuvanje biološke raznolikosti naših šuma. Šumnog
gospodarenja i očuvanja biološke raznolikosti šuskogospodarska
osnova vrijedi 20 godina, a revizija se ma. Temeljem odredbi Zakona o zaštiti prirode u Hrvat


vrši nakon 10 godina. U navedeni su Pravilnik ugrađeskoj
je zaštićeno 746 objekata, od čega su 332 prostorna
objekta s površinom 447 192 ha, što čini 7,30% po


ne i odredbe u svezi s povećanjem proizvodnje, uporavršine
Hrvatske. Ovdje je potrebno istaći kako u Hrvat


be i marketinga svih proizvoda iz šuma.
skoj postoje dva stroga rezervata u površini od 2 394,35
Republika Hrvatska je nakon potpisa rezolucija H, i


ha (Hajdučki i Rožanski kukovi, Bijele i Samarske stiH2
učinila dodatne napore radi povećanja obnove ratom


jene), sedam nacionalnih parkova na površini od 69 420
uništenih šuma na obalnom području, tako što je sa ha (Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati,
Svjetskom bankom iz New Yorka potpisala ugovor u Brijuni, Krka), šest parkova prirode na površini od




ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 45     <-- 45 -->        PDF

J. Gračan. I. Anić, S. Malic: POTRAJNOGOSPODARENJE I OČUVANJE BIOLOŠKE RAZN. HRVATSKIH ŠUMA Šumarski list br.c) 10, CXXI1 (1998), 437-442
317 502 ha (Velebit, Biokovo, Medvednica, Kopački
rit, Telašćica, Lonjsko polje), tridesetdva specijalna rezervata
na 2 853,18 ha. U tom su sklopu zaštićene 44
različite biljne i 375 životinjskih vrsta.


Medu posebne oblike očuvanja biološke raznolikosti
i potrajnosti spadaju šume posebne namjene na površini
od 20 887 ha i zaštitne šume na 46 150 ha. Ovi se podaci
odnose na državne šume ("Hrvatske šume" p.o. Zagreb).


U okviru međunarodnog projekta "Čovjek i biosfera"
(MAB) izabrano je 100 trajnih ploha na kojima se obavljaju
multidisciplinarna istraživanja funkcioniranja
šumskih ekosustava. Površina ovih ploha iznosi oko
500 ha. Završeno je utvrđivanje tzv. "nulte faze" (početno
stanje).


Trajnu zaštitu biološke raznolikosti i potrajnosti šuma
u Hrvatskoj, a time i njihovog genofonda, čini pored
zakonske regulative i sam krajolik koji je neobično raznolik
i skladno se mijenja od nizina, brežuljaka, brda i
planina do mora, na relativno maloj površini.


Na temelju odredbi Zakona o šumskom sjemenu i
šumskim sadnicama, u koji su uključene odredbe u svezi
s budućim akcijama za očuvanje biološke raznolikosti,
provedena je "Razdjelba šuma Hrvatske na sjemenske
oblasti, zone i jedinice". Slijedom toga naglašena je potreba
nastavka rada na izboru i priznavanju novih sjemenskih
sastojina, kao i reviziji priznatih. Površina priznatih
4 783 ha i izabranih 13 406 ha sjemenskih sastojina
ukupno iznosi 18 189 ha, od čega se na listače odnosi
12 610 ha, a na četinjače 5 579 ha.


Kada se radi o zaštiti genofonda šumskih vrsta drveća
koje se nalaze u fazi uporabe za gospodarske potrebe
(hrast lužnjak, kitnjak, bukva, plemenite tvrde listače,
obična smreka, jela, meke listače) ili ugroženim vrsta


ma (crna topola), Hrvatska je preko Međunarodnog instituta
za biljne genetske resurse (IPGRI) uključena u
mrežna istraživanja očuvanja genofonda europskih šuma
(EUFORGEN), i to: crna topola, plemenite tvrde listače
(javori, jaseni, brijestovi, lipa, pitomi kesten, domaći
orah, divlja trešnja, ostale divlje voćkarice, crna
joha), socijalne listače (hrast lužnjak, hrast kitnjak i
obična bukva), mediteranske hrastove, te kao promatrač
za običnu smreku. Prilikom izrade gospodarskih
osnova na razini gospodarskih jedinica uključena je odredba
o izradi planova očuvanja biološke raznolikosti, a
posebno genofonda ugroženih vrsta.


U program znanstveno-istraživačkog rada uključena
su istraživanja koja se odnose na izbor plus stabala i
osnivanje klonskih sjemenskih plantaža radi uporabe
selekcioniranog šumskog sjemena, izučavanje uspijevanja
provenijencija različitih vrsta šumskog drveća,
testiranje potomstva polusrodnika, osnivanje komparativnih
pokusa različitih vrsta drveća. Ukupna površina
do sada osnovanih klonskih sjemenskih plantaža iznosi
36,5 ha (crna joha, hrast lužnjak, europski i japanski
ariš, američki borovac, obični i crni bor, zelena duglazija).
Pokusi provenijencija (obična smreka, obični bor,
hrast lužnjak, obična bukva, jela, zelena duglazija, ariš,
američki borovac, crna joha) i testovi potomstava osnovani
su na površini od oko 60 ha na području Hrvatske.
Ovdje treba istaći kako je Hrvatska uključena u "Europsku
mrežu za procjenu genetskih resursa obične bukve
radi uporabe u potrajnom gospodarenju". Ta se istraživanja
provode u okviru Europske zajednice. Također
Hrvatska i Slovenija imaju zajednički projekt
"Oplemenjivanje i prehrana hrasta lužnjaka". Započela
su i istraživanja genetske strukture populacija obične
bukve u suradnji s Francuskom i Slovačkom.


ZAKONSKA REGULATIVA - Regulatory Framework


Prvi propisi u svezi s gospodarenjem, a time i očuzi
s potrajnosti i biološke raznolikosti naših šuma. Povanjem
biološke raznolikosti u Hrvatskoj, pojavili su se red ostalih, ovdje navodimo samo temeljne propise:
već u 16. stoljeću. Kako je već spomenuto, načela po


Zakon o šumama (NN br. 52/90 - pročišćeni tekst


trajnosti i očuvanje biološke raznolikosti unesena su u


NN br. 9/91,61/91, 26/93 i 76/93),


sve zakonske propise u šumarstvu, a odrednice o oču


Zakon o zaštiti bilja (NN br. 10/94 i 19/94),


vanju biološke raznolikosti u propise o zaštiti okoliša.
Hrvatska ima dugu i bogatu tradiciju u zakonskoj reguZakon
o zaštiti okoliša (NN br. 82/94),
lativi koja se odnosi na gospodarenje šumama i njihovu


Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti


prirodnu obnovu. Treba istaći kako je čista sječa zabra


(pročišćeni tekst 59/96),


njena Zakonom o šumama, a prirodna obnova šuma je


Zakon o šumskom sjemenu i šumskim sadnica


temeljni postulat. U Hrvatskoj od ukupne površine šuma
oko 95 000 ha otpada na umjetno osnovane kulture ma (NN br. 68/98 ),
mekih listača i četinjača. Zakon o priznavanju novostvorenih sorti šum


skog drveća i zaštiti autorstva (u raspravi),


U posljednjih nekoliko godina donesena je glavnina
zakonskih propisa koji sadrže odredbe rezolucije u sve-Pravilnik o uređivanju šuma (NN br. 121 /97).




ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 46     <-- 46 -->        PDF

.1. Gračan, I. Anić, S.Matić: l´OTRAJNO GOSPODARENJE 1 OČUVANJE BIOLOŠKE RA/N. HRVATSKIH ŠUMA Šumarski list br. 9 10, CXXII (1998), 437-442


INSTITUCIONALNO USTROJSTVO - Institutional Framework


Institucionalni ustroj u šumarstvu Hrvatske odraz je,
kako glede državnog ustroja, tako vlasništva šuma. Sume
i šumska zemljišta u državnom vlasništvu čine oko
80% ukupne površine šuma, a svega 20% šuma je u privatnom
ili vlasništvu drugih subjekata.


Državnim šumama gospodare i "Hrvatske šume",
javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim
zemljištem u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb. Ustroj
"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, je sljedeći: Direkcija sa
sjedištem u Zagrebu, 16 uprava šuma i 172 šumarije.
Kada se radi o ustroju znanosti i obrazovanja, treba reći
kako u Hrvatskoj postoje: Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, koji ove godine obilježava 100 godina postojanja,
i Šumarski institut, Jastrebarsko.


Što se tiče ustroja državnih tijela koja se brinu oko
šumarstva navodimo: Ministarstvo poljoprivrede i šu-


FINANCIJSKA POLITIKA


Financijska sredstva potrebita za gospodarenje šumama
i šumskim zemljištem, tj. za jednostavnu i proširenu
biološku reprodukciju šuma (kontinentalno područje)
te biološku reprodukciju i zaštitu šuma od požara na
području krša, zaštitu šuma i za znanstvena istraživanja,
osiguravaju se iz ukupnog prihoda "Hrvatskih šuma",
pravnih osoba i drugih vlasnika šuma i naknadama za
korištenje općekorisnih funkcija šuma.


Na temelju odredbi Zakona o šumama obvezuju se
sve pravne osobe koje obavljaju privrednu djelatnost u


marstva, Ministarstvo financija, Ministarstvo unutarnjih
poslova, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Državnu
upravu za zaštitu okoliša, odgovarajuće odbore
Hrvatskog državnog sabora kao i organe lokalne uprave
i samouprave.


Pored državnih tijela postoji i velik broj nevladinih
ustanova i udruga koje prate rad u svezi s očuvanjem
biološke raznolikosti šuma i gospodarenja njima. Spomenut
ćemo samo neke od najvažnijih: Hrvatsko šumarsko
društvo, Hrvatsko ekološko društvo, Hrvatsko
biološko društvo, Hrvatsko genetičko društvo, "Zelenu
akciju" i drugo.


Postoji također velik broj udruga na lokalnoj i regionalnoj
razini koje se brinu za zaštitu i očuvanje naših
šuma, ali i za osiguranje zdravoga življenja.


- Financial Instruments
Hrvatskoj da plaćaju naknadu za korištenje općekorisnih
funkcija šuma u iznosu od 0,07% od ukupnog godišnjeg
prihoda. Ukupno izdvojena sredstva za 1996.
godinu iznosila su 123 milijuna kn.


Ministarstvo znanosti i tehnologije na temelju Zakona
o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti iz proračuna
Republike Hrvatske izdvaja sredstva za financiranje
programa znanstvenih istraživanja od interesa za Hrvatsku.
Iz ovih se sredstava financiraju uglavnom temeljna
istraživanja.


PROMIDŽBA Informational Means


U organizaciji Ministarstva poljoprivrede i šumarstva
i "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, a pod pokroviteljstvom
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održano
je savjetovanje pod naslovom "Privatne šume u Hrvatskoj
u ozračju rezolucije "Helsinške konferencije o
zaštiti i očuvanju europskih šuma" (H2) 15. lipnja 1994.
godine. Na savjetovanju je podneseno 6 referata, koji
su tiskani u Zborniku u nakladi od 600 komada.


Povodom obilježavanja 100-te obljetnice Hrvatskog
šumarskog društva i 120-te obljetnice Šumarskog
lista održanje u listopadu 1996. godine okrugli stol, na
kojem se raspravljalo o potrajnosti gospodarenja i očuvanju
biološke raznolikosti naših šuma. Tim su povodom
tiskane i objavljene dvije znanstvene knjige pod
motom "Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996.". U
znanstvenoj knjizi 1 pod naslovom "Unapređenje proizvodnje
biomase šumskih ekosustava" tiskana su 42 rada,
a u znanstvenoj knjizi 2 pod naslovom "Zaštita šuma
i pridobivanje drva" tiskana su također 42 rada. Velik
broj radova odnosio se na potrajnost gospodarenja i


očuvanje biološke raznolikosti. U okviru obilježavanja
tih obljetnica tiskane su i sljedeće knjige: "Hrast lužnjak
u Hrvatskoj", "Šume moje Hrvatske", "Stari slavonski
hrastici" i druge. Tijekom 1997. godine tiskane
su dvije knjige u svezi s zaštitom biološke raznolikosti:
"Šumsko drveće i grmlje jestivih plodova, autora Stelle
Šatalić i Stanislava Štambuka te knjiga "Sumrak
goranskih šuma", autora Ivana Pleše-Lukeže (drugo
dopunjeno izdanje).


Kada se radi o izvješćivanju, treba istaći kako su rezultati
istaživanja, znanstvene studije, programi i projekti,
kao i zakonski propisi iz područja šumarstva i
prerade drva, javnosti dostupni, prije svega u znanstvenim
i stručnim časopisima (Šumarski list, Glasnik za
šumske pokuse, Radovi, Mehanizacija u šumarstvu,
Drvna industrija, Anali za šumarstvo, stručni časopis
"Hrvatskih šuma"), službenim glasilima (Narodne novine)
te putem televizije i radija. Ipak potrebito je naglasiti
kako još nisu dobro razvijeni načini obavješćivanjajavnosti
kao i odnosi sjavnošću.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 47     <-- 47 -->        PDF

.1. (iračiin. I. Anić. S.Malić: POTRAJNO GOSPODARgNJE I OČUVANJE BIOLOSKK RA/N. HRVATSKIH SUMA Šumarski list br. 9-10.CXX11 (199X1.437-442


STANJE ŠUMA


Zakon o šumama Republike Hrvatske utvrdio je da
su šume i šumsko zemljište te gospodarenje njima od
općega interesa. Radi jamstva jedinstvenoga i trajnoga
gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj, ustanovljeno
je jedno šumskogospodarsko područje. Šumama i
šumskim zemljištem na šumskogospodarskom području
gospodari se na temelju šumskogospodarske osnove
područja koju izrađuju "Hrvatske šume", javno poduzeće
za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem
u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, a odobrava Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva. Šumskogospodarska
osnova područja na temelju koje se sada gospodari
vrijedi od 1996. do 2005. godine. Ona je uporište hrvatske
šumarske politike te podliježe obnovi svakih 10 godina.
Njome se propisuje dugoročno gospodarenje šumama
u prostornom i vremenskom smislu. U njoj je
prikazano stanje šuma i određeni su ciljevi gospodarenja,
vrste i opseg radova, kao i metode za postizanje ciljeva
gospodarenja.


Šumskogospodarska osnova prikazuje stvarno stanje
i planira dugoročno stručno gospodarenje šumama
radi dobivanja trajnog i što vrijednijeg prinosa, ali uzima
u obzir i opće koristi od šuma i stvaranje ekološke
ravnoteže u prostoru. Ona je temelj za izradu srednjoročnih
i dugoročnih planova razvoja. Šumsko zemljište
zauzima 43,5% površine Hrvatske. Od toga "Hrvatske
šume", p.o. Zagreb, gospodare sa 79,2%, ostale državne
ustanove sa 2,2%, a privatni vlasnici s 18,6%. U ostale
državne ustanove spadaju nacionalni parkovi,
park-šume, posebni rezervati, nastavni i pokusni objekti
i dr. Od 2 457 648 ha ukupnog šumskog zemljišta
84% je obraslo drvećem, dok ostalih 16% ili 396 139 ha
otpada na različite skupine neobrasloga zemljišta.


Prema tipu i obrastu, šumsko je zemljište pokriveno
s 53% vrijednih šuma sjemenjača, 31% su panjače,
11,5% su razni degradirani šumski oblici (makija, garizi
i šikare), a ostalu površinu čine kulture i plantaže.
Drvna zaliha iznosi nepunih 300 000 000 m\ a godišnje
priraste 8,8 milijuna m\ Na svakom hektaru državnih
šuma (bez površine i drvne mase prvoga dobnoga razreda
koji obuhvaća šume u dobi do 20 godina) nalazi se
od 198 do 202 mVha drva, a u privatnim šumama 82
mVha, što ne zadovoljava. Šume u Hrvatskoj siromašne
su četinjačama (16%) i mekim listačama (4%), dok
značajno mjesto zauzima hrast (lužnjak i kitnjak) s
27%, bukva s 35% i ostale tvrde listače s 18%. Šume
kontinentalnoga područja Republike Hrvatske zauzimaju
oko 54,6% šumskoga zemljišta. S obzirom na ustrajna
obilježja i način gospodarenja, kontinentalne šume
dijele se na regularne i preborne.


Prirodna obnova regularnih šuma najosjetljiviji je
dio gospodarskoga djelovanja u tim ekosustavima. Sa-


State of Forests


mo prirodno obnavljanje sastojina održava njihovu kakvoću:
od postojanosti i proizvodnosti do trajnosti i
svekolike ekološke uloge šume. Sastojine glavnih vrsta
drveća (hrast lužnjak, hrast kitnjak i obična bukva) pomlađuju
se pod zastorom krošanja starih stabala oplodnim
sječama. Preborne su šume prirodno vezane uz areal
obične jele koja s bukvom i smrekom tvori postojane
i proizvodne šume. Trenutno stanje hrvatskih prebornih
šuma ponajbolje pokazuje činjenica daje samo 50% sastojina
obrasta od 0,7 do 1,0 gdje je obrast omjer stvarne
temeljnice ili stvarnog volumena drva i odgovarajuće
normalne temeljnice ili normalnoga obujma drva po
1 ha. Razlog tomu je sušenje jele kao posljedica mnogih
uzroka. U normalnoj se prebornoj šumi obično sječe
desetogodišnji prirast drva.


Dakle vrijeme od 10 godina je ophodnjica takvih šuma.
Istovremeno se pri sječi njeguje prirodni pomladak
i mladik. Poremećaj tijeka pomlađivanja uzrokuje gubitak
stabilnosti ekosustava prebornih šuma. Zadaci
gospodarenja prebornim šumama su uz postupan porast
drvne zalihe, stvaranje povoljne preborne strukture te
ozdravljenje drveća (šume).


Što se tiče mediteranskoga područja, hrvatsko se
mediteransko područje može podijeliti u dva dijela:
eumediteran, kojega obilježavaju hrast crnika i alepski
bor i submediteranski dio, kojega obilježavaju hrast
medunac i crni bor. Od šumskih površina na mediteranskome
području 49% otpada na goli krš, garig, šibljak i
degradirane panjače (makije i šikare).


Programom razvoja hrvatskoga šumarstva nastoji se
sve šumsko zemljište povratiti u vrijednije oblike šuma.
Na prvome se mjestu predviđaju pošumljavanje, njega i
pomlađivanje šuma. Kao pionirske vrste koriste se
alepski i crni bor.


U konačnici se gospodarskim zahvatima nastoji uzgojiti
autoktona hrastova sastojina (crnike ili medunca).
Veliku prepreku uspjehu stvaraju požari i ponegdje
slobodna ispaša stoke.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 48     <-- 48 -->        PDF

J. Oračan, I. Anić, S.Matić: POTRAJNO GOSPODARENJE 1 OČUVANJE BIOLOŠKE RAZN. HRVATSKIH SUMA Šumarski list br. 9 10, CXXI1 (1 998), 437-442
LITERATURA - References


Ferl in, F., 1997: Policy for conservation and sustaiStrittmatter,
M., 1997: Sustainable forestry in Gernable
development of forest ecosystems - Slovemany
- management practice and legal condinia
example. tions.


Gračan , J., 1996: Očuvanje biološke raznolikosti pleVidako
vić, M., Gračan , J., 1994 : Čuvanje i povemenitih
listača, Šumarski list 120: 355-359. ćanje biološke raznolikosti naših šuma. Zbornik
radova savjetovanja: Privatne šume u Hrvatskoj


Gračan , J., 1996: Present status of Noble Hardwoods


u ozračju rezolucija helsinške konferencije o za


in Croatia. Noble Hardwoods Network EUFOR-


štiti i očuvanju europskih šuma, HAZU, Zagreb,


GEN, IPGRI, Rome, Italy, Report on the first


15-26.


meeting, 45-50.


Vi đakovi ć, M., Krsti n i ć, A., Gračan, J. 1996:


G ranho l m, H., Vahänen,T., Sah lb erg, S.,(eds.)
1996: Intergovernmental Seminar on Criteria
and Indicators for Sustainable Forest Management
- background document, Ministry of Agriculture
and Forestry, Helsinki, 131 p. ***
Očuvanje genofonda hrasta lužnjaka u poglavlju
Oplemenjivanje hrasta lužnjaka, Monografija
Hrast lužnjak u Hrvatskoj, HAZU i "Hrvatske
šume", p.o. Zagreb, 140-144.
Criteria and Indicators for Sustainable Forest
Liaison unit in Lisbon (eds.) 1997: Ministerial ConfeManagement
in Finland, Ministry of agiculturc
rence on the Protection of Forests in Europe and
forestry, Helsinki, 71 p.
Progres Report, Ministry of Agriculture, Lisbon,
62 p.
*** Sustainable forest management in France, Ministry
of agriculture and fisheries Paris, 72 p.


SUMMARY: The article repreesnt the National report on implementation
of Guidelines for Sustainable Forest Management (H,) and Conservation of
Biodiversity (H2) of Croatian Forests. This report has been prepared by the
national coordinators for implemention ofHl and H2. The report discuss the
implementation of the commitments of Resolutions Hi and H2; general measures
to promote sustainable forest management including the conservation of
biodiversity of Croatian Forests; Regulatory Framework; Institutional Framework;
Financial Institucions, Informational Means; and State of Forest.


Key words: sustainable forests management, biodiversity, implementation
ofHj and H2, promotion of forest management and biodiversity, Regulatory
and Institutional Framework; Financial Institucions, Information Means
and State of Croatian Forests.