DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 44 <-- 44 --> PDF |
.1. Glačan. I. Allic. S.Malic: l´OTKAJNO (jOSI´ODARKNJH I OČUVANJE BIOLOŠKE RA/N. IIRVATSKIH SUMA Šumarski Mslbr. 9 10. (XXII (I 998). 437-442 PROVEDBA SMJERNICA ZA POTRAJNO GOSPODARENJE I OČUVANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI NAŠIH ŠUMA - National Report on Resolution H, and H2 Primjena obveza rezolucija H, i H2 (Implementation on the commitments of Resolution H, and H2) Biodiverzitet, potraj nost gospodarenja i prirodna ekosustavima. Zahvaljujući takvoj pravnoj podlozi i obnova temeljna su pretpostavka dosadašnjeg, sadaš225- godišnjoj tradiciji organiziranoga šumarstva, prinjeg i budućeg razvoja šuma i šumarstva Republike Hrbližno 95% šuma prirodne je strukture, što predmnijeva vatske. Naime, kroz povijest su se mijenjala pravila da su nastale prirodnim pomlađivanjem koji je temeljni gospodarenja šumama, ali su temeljne odrednice bile i način pomlađivanja šuma u Republici Hrvatskoj. ostale sačuvati šumu potrajnim gospodarenjem, slijedi Ciljevi gospodarenja šumama promatrani lokalno ti i pomagati prirodu u razvoju podržavajući njezinu au polaze od navedenih općih ciljeva i istovremeno se pri toktonost te vrednovati korisnost šume i šumskih eko lagođavaju na način da se za svaki uređajni razred nas sustava radi ukupnoga dobitka u okruženju s čovjekom toji postići maksimum u njihovoj provedbi. Uređajni kao jednom od sastavnica. Na temelju najnovijeg Zako razred je temeljna kategorija na kojoj se ostvaruje po na o šumama donesen je Pravilnik o uređivanju šuma u trajnost gospodarenja uz poštivanje zadanih ciljeva. Republici Hrvatskoj na temelju kojeg se izrađuju doku Cilj gospodarenja pripada razini uređajnog razreda i iz menti o gospodarenju šumama. U članku 19. Pravilnika njega proizlazi način gospodarenja. Način gospodare navodi se kako su temeljni ciljevi gospodarenja šumanja temelji se na provedbi takvih postupaka u šumskom ma u Republici Hrvatskoj: a) osiguranje potrajnosti ekosustavu kako bi bio u stanju maksimalne proizvo ekosustava, b) održanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma (ekoloških i socijalnih), c) napredno i po-dnje, stabilnosti i mogućnosti prirodne ili eventualno trajno gospodarenje te korištenje šuma i šumskih zemumjetne obnove. Uzgojnim postupcima formiramo i ljišta na način i u takvoj mjeri da se održi njihova biopodržavamo prirodnu strukturu po uzoru na najprirološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljadniju šumu-prašumu. Tako formirana gospodarska šunja, vitalnost i potencijal, te da se sada i u budućnosti isma nije izgubila ništa od svoje prirodnosti, produktivpune bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije nosti i stabilnosti te predstavlja čvrsto ekološko uporina lokalnoj i globalnoj razini, a da to ne šteti drugim šte svakog područja gdje se nalazi. GLAVNE MJERE ZA PROMIDŽBU POTRAJNOSTI GOSPODARENJA UKLJUČUJUĆI I OČUVANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI - General measures to promote sustainable forest management including the conservation of biological diversity Odlukom ministra poljoprivrede i šumarstva Reputrajanju od 5 godina (1. 8. 1997.) u vrijednosti od 67 miblike Hrvatske, donesen je Pravilnik o izmjenama i dolijuna USD. Sredstva će se utrošiti za pošumljavanje punama pravilnika o uređivanju šuma (NN br. 121/97). 5 000 ha, zaštitu šuma od požara, izgradnju jednog U Pravilnik su ugrađene specifične nacionalne i regiošumskog rasadnika, obnovu arboretuma Trsteno, znan nalne smjernice za izradu šumskogospodarske osnove stvena istraživanja, izradu GIS-sustava i promidžbu. područja i osnova, odnosno programa rada za gospoVlada Republike Hrvatske nedavno je donijela odluku darske jedinice. Šumskogospodarska osnova područja o pošumljavanju 2 000 ha priobalnih šuma tijekom 1998. godine. izrađena je za sve šume u Republici Hrvatskoj, bez obzira na vlasništvo (2 458 000 ha). U toj su osnovi planiHrvatska je prije potpisa rezolucija iz Strasbourga i rani svi radovi koji se odnose na obnovu, pošumljavanHelsinkija intenzivno radila na primjeni načela potrajje i očuvanje biološke raznolikosti naših šuma. Šumnog gospodarenja i očuvanja biološke raznolikosti šuskogospodarska osnova vrijedi 20 godina, a revizija se ma. Temeljem odredbi Zakona o zaštiti prirode u Hrvat vrši nakon 10 godina. U navedeni su Pravilnik ugrađeskoj je zaštićeno 746 objekata, od čega su 332 prostorna objekta s površinom 447 192 ha, što čini 7,30% po ne i odredbe u svezi s povećanjem proizvodnje, uporavršine Hrvatske. Ovdje je potrebno istaći kako u Hrvat be i marketinga svih proizvoda iz šuma. skoj postoje dva stroga rezervata u površini od 2 394,35 Republika Hrvatska je nakon potpisa rezolucija H, i ha (Hajdučki i Rožanski kukovi, Bijele i Samarske stiH2 učinila dodatne napore radi povećanja obnove ratom jene), sedam nacionalnih parkova na površini od 69 420 uništenih šuma na obalnom području, tako što je sa ha (Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Svjetskom bankom iz New Yorka potpisala ugovor u Brijuni, Krka), šest parkova prirode na površini od |