DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 45     <-- 45 -->        PDF

J. Gračan. I. Anić, S. Malic: POTRAJNOGOSPODARENJE I OČUVANJE BIOLOŠKE RAZN. HRVATSKIH ŠUMA Šumarski list br.c) 10, CXXI1 (1998), 437-442
317 502 ha (Velebit, Biokovo, Medvednica, Kopački
rit, Telašćica, Lonjsko polje), tridesetdva specijalna rezervata
na 2 853,18 ha. U tom su sklopu zaštićene 44
različite biljne i 375 životinjskih vrsta.


Medu posebne oblike očuvanja biološke raznolikosti
i potrajnosti spadaju šume posebne namjene na površini
od 20 887 ha i zaštitne šume na 46 150 ha. Ovi se podaci
odnose na državne šume ("Hrvatske šume" p.o. Zagreb).


U okviru međunarodnog projekta "Čovjek i biosfera"
(MAB) izabrano je 100 trajnih ploha na kojima se obavljaju
multidisciplinarna istraživanja funkcioniranja
šumskih ekosustava. Površina ovih ploha iznosi oko
500 ha. Završeno je utvrđivanje tzv. "nulte faze" (početno
stanje).


Trajnu zaštitu biološke raznolikosti i potrajnosti šuma
u Hrvatskoj, a time i njihovog genofonda, čini pored
zakonske regulative i sam krajolik koji je neobično raznolik
i skladno se mijenja od nizina, brežuljaka, brda i
planina do mora, na relativno maloj površini.


Na temelju odredbi Zakona o šumskom sjemenu i
šumskim sadnicama, u koji su uključene odredbe u svezi
s budućim akcijama za očuvanje biološke raznolikosti,
provedena je "Razdjelba šuma Hrvatske na sjemenske
oblasti, zone i jedinice". Slijedom toga naglašena je potreba
nastavka rada na izboru i priznavanju novih sjemenskih
sastojina, kao i reviziji priznatih. Površina priznatih
4 783 ha i izabranih 13 406 ha sjemenskih sastojina
ukupno iznosi 18 189 ha, od čega se na listače odnosi
12 610 ha, a na četinjače 5 579 ha.


Kada se radi o zaštiti genofonda šumskih vrsta drveća
koje se nalaze u fazi uporabe za gospodarske potrebe
(hrast lužnjak, kitnjak, bukva, plemenite tvrde listače,
obična smreka, jela, meke listače) ili ugroženim vrsta


ma (crna topola), Hrvatska je preko Međunarodnog instituta
za biljne genetske resurse (IPGRI) uključena u
mrežna istraživanja očuvanja genofonda europskih šuma
(EUFORGEN), i to: crna topola, plemenite tvrde listače
(javori, jaseni, brijestovi, lipa, pitomi kesten, domaći
orah, divlja trešnja, ostale divlje voćkarice, crna
joha), socijalne listače (hrast lužnjak, hrast kitnjak i
obična bukva), mediteranske hrastove, te kao promatrač
za običnu smreku. Prilikom izrade gospodarskih
osnova na razini gospodarskih jedinica uključena je odredba
o izradi planova očuvanja biološke raznolikosti, a
posebno genofonda ugroženih vrsta.


U program znanstveno-istraživačkog rada uključena
su istraživanja koja se odnose na izbor plus stabala i
osnivanje klonskih sjemenskih plantaža radi uporabe
selekcioniranog šumskog sjemena, izučavanje uspijevanja
provenijencija različitih vrsta šumskog drveća,
testiranje potomstva polusrodnika, osnivanje komparativnih
pokusa različitih vrsta drveća. Ukupna površina
do sada osnovanih klonskih sjemenskih plantaža iznosi
36,5 ha (crna joha, hrast lužnjak, europski i japanski
ariš, američki borovac, obični i crni bor, zelena duglazija).
Pokusi provenijencija (obična smreka, obični bor,
hrast lužnjak, obična bukva, jela, zelena duglazija, ariš,
američki borovac, crna joha) i testovi potomstava osnovani
su na površini od oko 60 ha na području Hrvatske.
Ovdje treba istaći kako je Hrvatska uključena u "Europsku
mrežu za procjenu genetskih resursa obične bukve
radi uporabe u potrajnom gospodarenju". Ta se istraživanja
provode u okviru Europske zajednice. Također
Hrvatska i Slovenija imaju zajednički projekt
"Oplemenjivanje i prehrana hrasta lužnjaka". Započela
su i istraživanja genetske strukture populacija obične
bukve u suradnji s Francuskom i Slovačkom.


ZAKONSKA REGULATIVA - Regulatory Framework


Prvi propisi u svezi s gospodarenjem, a time i očuzi
s potrajnosti i biološke raznolikosti naših šuma. Povanjem
biološke raznolikosti u Hrvatskoj, pojavili su se red ostalih, ovdje navodimo samo temeljne propise:
već u 16. stoljeću. Kako je već spomenuto, načela po


Zakon o šumama (NN br. 52/90 - pročišćeni tekst


trajnosti i očuvanje biološke raznolikosti unesena su u


NN br. 9/91,61/91, 26/93 i 76/93),


sve zakonske propise u šumarstvu, a odrednice o oču


Zakon o zaštiti bilja (NN br. 10/94 i 19/94),


vanju biološke raznolikosti u propise o zaštiti okoliša.
Hrvatska ima dugu i bogatu tradiciju u zakonskoj reguZakon
o zaštiti okoliša (NN br. 82/94),
lativi koja se odnosi na gospodarenje šumama i njihovu


Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti


prirodnu obnovu. Treba istaći kako je čista sječa zabra


(pročišćeni tekst 59/96),


njena Zakonom o šumama, a prirodna obnova šuma je


Zakon o šumskom sjemenu i šumskim sadnica


temeljni postulat. U Hrvatskoj od ukupne površine šuma
oko 95 000 ha otpada na umjetno osnovane kulture ma (NN br. 68/98 ),
mekih listača i četinjača. Zakon o priznavanju novostvorenih sorti šum


skog drveća i zaštiti autorstva (u raspravi),


U posljednjih nekoliko godina donesena je glavnina
zakonskih propisa koji sadrže odredbe rezolucije u sve-Pravilnik o uređivanju šuma (NN br. 121 /97).