DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXXII (1998), 399-406 UDfC: 630* 220 (Quercus petraea Liebl.) 001 PERSPEKTIVE SUMA HRASTA KITNJAKA U BOSNI PROSPECTS OF SESSILE OAK FORESTS IN BOSNIA Konrad PINTARIĆ* Sažetak: Od ukupne površine visokih šuma u Bosni i Hercegovini, na hrast kitnjak otpada oko 8,6%, a u sjevernim dijelovima gdje se nalaze i najproduktivnije šume ove vrste drveća, udjel hrasta kitnjaka je znatno veći. U Bosanskoj Posavini od Bosne do Drine udjel hrasta kitnjaka iznosi 20,3%. U ovim šumama nisu provedene nikakve mjere njege, već samo stablimične sječe (tzv. "preborne sječe"). U jednoj od njih, u čistoj, jeđnoslojnoj 80-90 godina staroj sastojini postavljen je pokus na kojemu je primijenjena Selektivna proreda (visoka proreda -pozitivno odabiranje), kako bi se vidjelo kakav utjecaj ima proreda na proizvodnju drvne mase po količini i kakvoći, odnosno kakve su perspektive i opravdanost provođenja proreda u ovim šumama. Poslije prve prorede došlo je do poboljšanja kvalitete stabala glavne sasto jim, "kandidata", ponajprije jer su ravnomjernije raspoređeni. Prema predviđenom okvirnom proizvodnom razdoblju od 160 godina, trebalo bi provesti još 5-6 zah vata prorede. Očekuje se da bi se na taj način na kraju proizvodnog razdoblja dobilo oko 380 m´ krupnog drveta, od čega oko 25%furnira i djelomičnog furnira, dok bi se od planiranih proreda dobilo oko 340 m3 volumena drva zadovoljavajuće kakvoće Ključne r ij e č i: Hrast kitnjak, prorede, prirast i kakvoća. Uvod - Intodruction Prema prospektu unapređenja šuma u Bosni i Her- Ostale primiješane vrste drveća kao što su bukva i cegovini (Drinić i dr. 1981), od ukupne površine vi- obični grab, sudjelovale bi pri održavanju plodnosti tla i sokih šuma, koja iznosi 1 265 430 ha, u čistim i mje- pri povećanju vrijednosti proizvedenoga volumena dršovitim šumama na hrsst kitnjak otpada 108 942 ha va (čišćenje od grana, sprječavanje pojave živica, i dr). odnosno 8,6% visokih šuma. Zastupljenost kitnjaka ni- Prema istom autoru, na staništima I i II boniteta, je ravnomjerna. Najzastupljeniji je u Bosankoj Po- konačni prsni promjer stabala trebao bi biti 60-70 cm, savini od rijeke Une do Drine. Na području između Une što se prema Schobcr-u (1987) može ostvariti pri i Bosne zastupljenost iznosi oko 16,3%, a od Bosne do proizvodnom razdoblju od 160 godina. Ovo naoko veo- Drine oko 20,3% Pored toga stoje zastupljenost veća, i ma dugo proizvodno razdoblje ima svoje ekonomsko šume se nalaze na najproduktivnijim tlima. U tim po- opravdanje, jer prema Mascher-u (1953), prosječan dručjima kitnjak obično zauzima suša staništa na gre- udjel pojedinih sortimenata u njegovanoj sastojini hrasbenima i stranama, dok se u vlažnijim dolinama nalazi ta kitnjaka, starosti 160 godina bio bi: (tab. 1) bukva. Matić (1962) smatra da na staništima I i II Prema tomu, na furnir i djelomični furnir otpada oko boniteta, hrast kitnjak treba, i ubuduće ostati glavna 45o/o drvnih sortimenata, a na furnir 20%. K ra h 1 -U r vrsta drveća, jer je to biološki, a posebno ekonomski, ba n (1959) navodi da u slavonskim šumama hrasta opravdano. lužnjaka koje nisu njegovane, udjel furnirskih trupaca iznosi najviše 10%. Prema Burschel-u (usmenaizja va) u Njemačkoj u 1980 godini kod trupaca hrasta luž * Prof. dr. sc. Konrad Pinlarić, Šumarski fakultet Sarajevo, Zagrebačka 20 njaka i kitnjaka vrhunske kvalitete (fini furnir) ostvare |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 6 <-- 6 --> PDF |
K. Pintarić: PERSPEKTIVE ŠUMA HRASTA KITNJAKA U BOSNI Šumarski list br. 9-10, CXXII (1998), 399-406 Udjel sortimenata u njegovanoj 160 godina staroj sastojini hrasta kitnjaka (Mascher, 1953) Participation of assortments in a tended sessile oak stand aged 160 years (Mascher, 1953) Sortiment Assortment Ogrjevno drvo Fuelwood Tehnička cjepanica Technical roundwood Rudničko drvo Mining timber Trupci za rezanje sr. promjera. 40-60 cm Saw logs with mean diameter 40-60 cm Djelomični furnir (Teilfurnir) srednji promjer 40-70 cm Partial (sliced) veneer (Teilfurnir) with mean diameter 40-70 cm Furnir (srednji promjer preko 60 cm Veneer (mean diameter Udjel volumena Relativna vrijednost drva potjedinih sortimenata sortimenata Volumen drva Participation of Wood volume Relative wood mass assortment of individual value assortments % mVha 25 113 1,00 8 36 2,00 4 18 2,07 18 81 8,30 25 113 14,90 20 over 60 cm) ne su cijene od 10 000 do 12 000 DEM po kubičnom metru, stoje za oko pet puta više od prosječnog furnirskog trupca i 20 puta više od cijene najskupljeg trupca običnog bora. Isti autor navodi daje u Njemačkoj jedno stablo hrasta kitnjaka promjera oko 70 cm prodano za 42 000 DEM. Razlike u cijeni najvrijednijih sortimenata hrasta (Burschel) i smreke (Lcibundgut) su u odnosu 27:1, ali pod pretpostavkom daje kod hrasta kitnjaka proizvodno razdoblje najmanje 160, a kod običnog bora najmanje 120 godina. Dugo proizvodno razdoblje kod hrasta kitnjaka i lužnjaka mogu se opravdati i na sljedeći način: ukupna vrijednost jedne sastojine hrasta kitnjaka uz proizvodno razdoblje od 160 godina (ukupno 1305 m3 krupnog drveta po hektaru) bila je znatno veća od ukupne vrijednosti drveta smreke od po dva proizvodna razdoblja od 80 godina (ukupna proizvodnja 2422 m3 krupnog drveta po hektaru). U svojim istraživanjima Mitscher 1 i eh (1970) dolazi do sličnih, saznanja. Prema Begović-u(1978a, 1978 b), u Bosni su se šume hrasta kitnjaka i lužnjaka intenzivno i neracional 90 46,90 Tablica 1 -Tabic 1 Cijena pojedinih sortimenata Price of individual assortments DEM/m3 50 100 103 415 745 2345 no koristile još u vrijeme otomanske vladavine (manufakturna proizvodnja francuske duge),da bi se sa vrlo intenzivnim iskorišćivanjem šuma hrasta kitnjaka počelo za vrijeme austro-ugarske vladavine. Sječa se vršila na temelju kratkoročnih i dugoročnih ugovora. Prvo su se sjekla stabla od 50 cm prsnog promjera naviše, potom od 45 cm i na kraju od 35 cm prsnog promjera na više. Na taj način posječeno je ukupno 3,26 milijuna stabala sa oko 6,5 milijuna kubičnih metara trupaca. Poslije Prvog Svjetskog rata nastavljeno je sa sječom pojedinačnih stabala hrasta kitnjaka pod nazivom "preborna sječa", uz pretpostavku isključivo prirodne obnove ovih šuma. Poslije Drugog Svjetskog rata nastavljeno je s istom praksom. Međutim, u većini slučajeva prirodna obnova hrasta kitnjaka je najčešće izostala, jer su to onemogućile biološki jače vrste drveća, obični grab i bukva, koje dobro podnose zasjenu za razliku od hrasta kitnjaka, koji je posebna vrsta glede svjetla. Na taj se način nekada vrlo vrijedne šume hrasta kitnjaka i lužnjaka pretvaraju u manje vrijedne šume bukve i običnoga graba. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 7 <-- 7 --> PDF |
K. Pintarlć: I´liRSPKK UVF. SUMA HRASTA KITNJAKA U BOSNI Šumarski lisl br. 9 I». CXXII (1W8), 399-406 Ove se šume antropogenim čimbenicima sve više degradiraju, a mnoge vrlo vrijedne šume pretvorene su u nisko vrijedne izdanačke šume, panjače. Iz navedenih razloga, a i zbog toga što su u pitanju autoktone šume prilagođene prirodnim uvjetima, po trebno je ove šume održati i poduzeti sve potrebne mjere kako bi se ostvarila njihova najveća produktivnost. Stoga se postavlja pitanje, u kojoj se mjeri u hrastovim šumama, starosti od 80-90 godina proredama može povećati kvaliteta proizvedene drvne mase. METODA RADA U prirodnoj, čistoj visokoj sastojini hrasta kitnjaka, starosti 80-90 godina, postavljene su dvije primjerne plohe, na kojima je provedena Schädel in-ova Selektivna proreda (visoka proreda - pozitivno odabiranje) sa svrhom da se utvrdi utjecj ovakvog načina prorjeđivanja REZULTATI Primjerne plohe postavljene su u odjelu 49 Gospodarske jedinice "Crni Vrh", na nadmorskoj visini od oko 250 m. Položaj plohe je više-manje ravan. Ploha se nalazi na oko 20 km istočno od Banje Luke. Klimatski uvjeti Za ocjenu klime uzetaje u obzir meteorološka stanica Banja Luka (151 m), koja se nalazi na oko 20 km zapadno od navedenog objekta istraživanja. Temperatura. Prosječna godišnja temperatura je 10,5 °C. Uzet je siječanj kao najhladniji mjesec -1,7 °C, a srpanj sa 20,3 °C kao najtopliji mjesec. Godišnja amplituda temperature iznosi 22,0 °C. Temperature po go dišnjim dobima su sljedeće: zima proljećet°C -0,3 10,7 ljeto 19,6 jesen 11,2 V-IX 18,0 Higrička bilanca poThornthwcith-u Hygric balance according to Thornthwaite na proizvodnju i kvalitetu drvne mase. Svaka od primjernih ploha ima površinu od 0,25 ha (50 m x 50 m). Sva stabla pripapadaju gornjoj etaži, premjerena su i razvrstana po Oxfordskoj klasifikaciji. ISTRAŽIVANJA Oborine. Prosječna godišnja količina oborina iznosi 1031 mm. U promatranom razdoblju, lipanj je najvlažniji, a listopad najsuši mjesec. Raspored oborina po godišnjim dobimaje sljedaći: zima proljeće ljeto esen V-IX mm 253 271 278 229 455 % 25 26 27 22 44 Prosječna relativna vlažnost zraka po mjesecima varira od 73% (VII) do 87% (XII). Za ocjenu aridnosti, odnosno humidnosti klime, pouzdana je Thornthwe i th-ova higrička bilanca, te se navode samo najznačajniji pokazatelji: PE (mm) SE (mm) Manjak vode (mm) Shortage of water (mm) višak vode (mm) Surpulus of water (mm) I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. 0 2 18 52 90 116 128 115 73 33 20 1 648 0 2 18 52 90 116 128 115 73 33 20 1 648 0 0 0 0 77 68 65 40 Područje istraživanja karakterizira umjereno-kontinentalna klima, u kojoj su temperatura, oborine i drugi klimatski čimbenici povoljni za rast i razvoj šuma hrasta kitnjaka. Tlo Geološku podlogu većim dijelom čine rožnjaci, a manjim dijelom tercijerni i verfenski pješčenjaci. Od tipova tala najzastupljeniji je pseudogledaj, zatim ilimerizirano tlo (luvisol), a u manjem dijelu javlja se kiselo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6 0 0 0 0 0 22 105 383 smeđe tlo (distrični kambisol). Svježa šumska prostirka koja prelazi u humusno-akumulacijski horizont redovito je prisutna. Tlo je srednje duboko, ilovasto, relativno povoljnog vodno-zračnog režima, srednje kisele reakcije i umjereno opskrbljeno hranjivim tvarima. Ilimerizirano tlo- ispod sloja šumske prostirke debljine 5 cm prelazi u humusno-akumulacjski horizont. Ovi slojevi tla su vrlo rastresiti, a ostali relativno kompaktni i zbijeni. Ovaj tip tla je dubljeg profila, po 401 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 8 <-- 8 --> PDF |
K. Pinta PERSPEKTIVE SUMA HRASTA KITN.IAKA U BOSNI Šumarski list br. 9- 10, C.XXII (1998), 399-406 voljnog vodno-zračnog režima, srednje je opskrbljeno hranjivim tvarima i kisele je do jako kisele reakcije. Zbog nepovoljnog odnosa C/N=40 listinac se sporo razlaže, posebice na tlima slabo opskrbljenim bazama. Pseudogle j - promjenljivo vlažno tlo kojem u mokroj fazi nedostaje kisik, a u suhoj pristupačna voda. Debljina humusnog horizonta je oko 5 cm i ima svojstva orhičinog humusa. Ispod humusnog horizonta nalazi se "g" horizont, koji se odlikuje sivom bojom. Najvažnije karakteristike fizičkih svojstava pseudogleja su jaka teksturna diferencijacija profila. Površinski horizont je praškasta ilovača, dok je nepropusni horizont glinovita ilovača. Opća karakteristika vodnog režima je vezana za takvu teksturu i odlikuje se smjenjivanjem mokre i suhe faze između kojih se javlja kraća ili duža vlažna faza. Sadržaj ukupnog dušika je oko 0,1%, a odnos C/N=20. Ovaj pseudoglej je umjereno kisele reakcije (pH 5,2). Stupanj zasićenosti bazama je oko 40%. Izrazito je deficitaran u fiziološki aktivnom fosforu, a fiziološki aktivan K2Ojeoko 10mg/l 00 grama zemlje. D i stričn i kambisol javlja se na manjem dijelu. Srednje je dubine, oko 60 cm. Humusni horizont je oko 10 cm i javlja se u formi zrelog i moder humusa. Po granulometrijskom sastavu je pjeskovita ilovača uz manje učešće skeleta. Tlo je propusno za vodu i dobro prozračno. Sadržaj humusa je oko 5% a sadržaj dušika oko 0,3%. Odnos C/Nje preko 30, što nije povoljno za razlaganje šumske prostirke. Reakcija tla je kisela i iznosi pH 4,8. Stupanj zasićenosti bazama je 35%. Aktivni fosfor je ispod 1 mg/100 g. zemlje, a pristupačnog kalija ima dovoljno, 25 mg/100 g. zemlje. Vegetacija. Klimazonalno, područje pripada šumskoj zajednici hrasta kitnjaka i običnog graba (Querceto- Carpinetum) Sastojinske prilike. Na objektu istraživanja u 49. odjelu u Gospodrskoj jedinici "Crni Vrh", nalazi se prirodna, čista, više-manje jednoslojna sastojina hrasta kitnjaka, starosti 80-90 godina u kojoj do sada nisu provedene nikakve šumsko-uzgojne mjere, osim što su se koristili slučajni užici. Taksacijski elementi. Rezultati provedene prorede na primjernim plohama prikazani su u tablicama 2 i 3. Taksacijski elementi na primjernoj plohi broj I prije i poslije prorede Taxative elements in experimental plot No. 1 before and after thinning Debljinski stupanj cm Diameter degree cm 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 Ukupno -Total Broj stabala prije poslije prorede Number of trees before after thinning broj stabala/ha trees/ha 16 12 28 24 104 92 36 32 20 8 4 208 168 Jačina zahvata po broju stabla je 19%, po temeljnici 24%, a po drvnoj masi (krupno drvo) 24%. Srednji prsni promjer prije prorede je 38,8 cm, a poslije prorede 37,9 cm, što znači da u veličini prsnog promjera prije i poslije prorede nije došlo do značajnijih promjena, što je i karakteristično za Schädelin-ovu Selektivnu proredu. Tablica 2-Tabic2 Temeljnica Volumen drva prije poslije prije poslije prorede prorede Basal area Tree volume before after before after thinning thinning mVha mVha 0,86 0,65 12,96 9,72 2,32 1,99 35,84 30,72 11,93 10,16 190,32 168,36 5,11 4,54 82,80 73,60 3,54 1,42 62,00 24,80 0,87 -14,76 - 24,63 18,76 398,68 307,20 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 9 <-- 9 --> PDF |
K. Pintarić: PERSPEKTIVE ŠUMA HRASTA K1TNJAKA U BOSNI Šumarski list hr.9 IH. CXXI1 (1998). 399-406 Taksacijski elementi na primjernoj plohi broj II prije i poslije prorede Taxative elements in experimental plot No. 2 before and after thinning Tablica 3 -Table 3 Debljinski Broj stabala stupanj prije poslije cm prorede Diameter degree Number of trees cm before after thinning broj stabala/ha trecs/ha 22,5 4 4 27,5 8 8 32,5 44 32 37,5 74 60 42,5 48 40 47,5 16 4 52,5 12 4 Ukupno - Total 208 152 Na primjernoj plohi II, jačina zahvata po broju stabala je 27%, po temeljnici 32% a po drvnoj masi (krupno drvo) 32%. Srednji prsni promjer prije prorede je 39,1 cm, a poslije prorede 37,8 cm, stoje posljedica jačeg zahvata u deblja stabla, gdje je uslijed primjene pozitivne selekcije (uklanjanje najozbiljnijih konkurenata odabranim stablima, bez obzira da li su konkurenti dobri ili loši) došlo do jačeg zahvata u deblja stabla. Na obje primjerne plohe, poslije provedene prorede, povećalo se relativno učešće stabala bolje kakvoće de Udjel sortimenata u doznačenom volumenu drva Participation of assortments in marked timber volume Sorti mcnti Assortments I mVhatrupci za furnir 5,12 Veneer logs pilanski trupci Saw logs I klasa - 1st class 6,59 II klasa-2nd class 10,79 III klasa-3rd class 14,45 ogrjevno drvo Fuelwood I/II klasa- lst/2nd class 28,54 III klasa-3rd class 13,90 otpad- Slash 12,09 Ukupno - Total 91,48 Temeljnica Volumen drva prije poslije prije poslije prorede prorede Basal area Tree volume before after before after thinning thinning mVha mVha 0,16 0,16 2,24 2,24 0,43 0,43 6,48 6,48 3,65 2,65 56,32 40,96 8,55 6,64 139,08 109,80 6,81 5,67 110,40 92,00 2,84 0,71 49,60 12,40 2,60 0,87 44,28 14,76 25,04 17,13 408,40 278,64 bla i krošnje. Potrebno je naglasiti da je stanje mnogo bolje nego što to brojčani podaci pokazuju, jer su odabrana stabla - kandidati ravnomjernije raspoređeni, a uklonjeni su najoštriji konkurenti. Po kakvoći, ovi konkurenti su nešto lošiji ili gotovo jednaki kao i odabrana stabla, što se ogleda i u učešću pojedinih sortimenata u doznačenoj drvnoj masi. Za utvrđivanje sortimenata služili smo se sortimentnim talicama (Drinić i ost., 1981). Ovi podaci prikazani su u tablici broj 4. Tabica 4 Table 4 Primjerna ploha Experimental plot II % mVha % 5,6 7,27 5,6 7,2 9,34 7,2 11,8 15,31 11,8 15,8 20,5 15,8 31,2 40,49 31,2 15,2 19,72 15,2 13,2 17,53 13,2 100,0 129,76 100,0 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 10 <-- 10 --> PDF |
K. Pintarić: PERSPEKTIVE ŠLJMA HRASTA KITNJAK A U BOSNI Šumarski list br. 9 10, CXXI1 (1998). 399-406 Udjel sortimenata u doznačenoj drvnoj masi je zadovoljavajuće, jer su trupci za furnir zastupljeni sa 5,6%, a trupci za rezanje (pilanski trupci I-III klase) sa 34,8% Glavni nositelji vrijednosti buduće sastojine su stabla koja se sada nalaze u debljinama od 35 do 50 cm, u prosjeku oko 42 cm. Na osnovu rezultata istraživanja V u k m i r o v i ć a (1963), do kraja proizvodnog razdoblje od oko 160 godina, može se očekivati debljinski prirast od 2,5 do 3,0 mm godišnje, odnosno s prosječnom širinom goda, od 1,25 do 1,50 mm, što znači da bi za idućih 80 godina, glavna stabla u sastojini bila za oko 20-25 cm u prosjeku 22 cm deblja. Prema tomu, na kraju proizvodnog razdoblja stabla glavne sastojine imala bi debljinu od 55 do 75 cm, u prosjeku oko 65 cm. RASPRAVA U sjevernim dijelovinla Bosne postoje prirodne, čiste i mješovite šume hrasta kitnjaka, vrlo dobrih proizvodnih mogućnosti (Bosanska Posavina, donji tokovi rijeka Une, Vrbasa, Bosne i Drine). Od samog početka iskorišćavanja ovih šuma provodila se, i još se i danas uglavnom provodi, stablimična sječa stabala, stoje dovelo i do nepoželjnih, posljedica, do drastičnog smanjenja prirodnih šuma ove vrlo vrijedne vrste drveća. Atropogeni čimbenici i ekološki zahtjevi hrasta kitnjaka, posebice za svijetlom, doprinose da se areal šuma hrasta kitnjaka i dalje smanjuje i njegovo mjesto zauzimaju biološki jače (manji zahtjevi na svijetlo) i manje vrijedne vrste drveća, bukva i obični grab. Ove vrijedne šume i dalje se degradiraju i na kraju pretvaraju u manje vrijedne izdanačke šume - panjače hrasta kitnjaka, bukve i običnog graba. Pretpostavke da će se ovim načinom sječe hrast kitnjak prirodno uspješno obnoviti izostale su, jer su se skiofilnije vrste drveća, kao što su obični grab i bukva prirodno obnovile, posebice obični grab, koji obilno plodonosi svake godine. Na taj način ne postoje više nikakvi uvjeti koji bi upućivali na to da se hrast kitnjak može prirodno obnoviti na zadovoljvajući način. Ako se kitnjak i javlja u manjem obimu, potrebno je uložiti velik trud i značajna sredstva, što nije jednostavno i lako osigurati. Mjestimično i na manjim površinama, još uvijek postoje čiste i mješovite sastojine hrasta kitnjaka u razvojnim fazama, te je neophodno poduzeti odgovarajuće šumsko-uzgojne mjere kako bi se pomogo njegov razvoj (Pintarić i dr. 1983). Uzimajući u obzir vrijednost drveta hrasta kitnjaka, posebice vrijednijih sortimenata, te sve manje proizvodnje i sve veće potražnje, ponajprije vrijednih sortimenata, posebice furnirskih trupaca, bez obzira na duga proizvodna razdoblja (ophodnje), i ubuduće treba veli- Glede činjenice da stanište odgovara I bonitetu za hrast kitnjak, na kraju proizvodnog razdoblja od oko 160 godina, na preostalih oko 90-100 stabala po hektaru, može se očekivati volumen drva od oko 380 m3 krupnog drveta po hektaru, odnosno oko 4 m3 po stablu. Pod pretpostavkom da će prvih 5-7 metara biti furnir ili pilanski trupci I klase, stoje oko 25% od ukupnoga volumena drva na kraju proizvodnog razdoblja, proizlazi, da bi na ove najvrijednije Sortimente otpalo oko 95 m´. Ukoliko bi se do kraja proizvodnog razdoblja provelo 6-7 zahvata prorede, od ovih zahvata se može očekivati volumen drva od oko 340 mVha, prosječnog prsnog promjera od 30 (100 godina) do 53 cm (150 godina). Discusion ku pozornost posvetiti gospodarenju ovim šumama. Prema B a c h m a n n -u (1968), za sve vrste drveća, pa i za hrast kitnjak, okvirno proizvodno razdoblje treba odrediti na taj način da se za pojedine starosti, odnosno debljine odredi vrijednost prosječnog i tečajnog prirasta drvne mase i namjestugdje se ove dvije krivulje sjeku odredi kao optimalna duljina proizvodnog razdoblja. Prema proračunima istog autora, to bi za hrast bilo najmanje 160 godina, a u slučaju znatnog prirasta vrijednosti uslijed visoke kakvoće i zdravstvenog stanja, ovo se proizvodno razdoblje može produžiti na 200 i više godina (uski godovi, zlatno-žuta boja drveta). Analizirajući normalni sastav čistih i mješovitih šuma u kojima je hrast kitnjak glavna vrsta drveća, M atić (1963) smatra daje normalni sastav uvjetovan: prinosom koji će biti u skladu s potrebama gos podarstva, kako glede vrste drveća, tako i glede raspodjele stabala po debljinskim stupnjevima, trajno što veći kvalitetniji prinos, za najbolja staništa, maksimalna debljina je na I bonitetu kod prsnog promjera od 80 cm, a na II bonitetu oko 65 cm. Kako našem III bonitetu staništa odgovaraju loši stanišni uvjeti za hrast kitnjak, na tim i lošijim staništima ne mogu se očekivati najvrijedniji sortimenti, ili je njihov udio vrlo nizak. Prema K r a h 1 -U r b a n -u (1959), optimalni stanišni uvjeti za proizvodnju furnirskog drveta (uski godovi) bili bi II/III bonitet, jer se na boljim staništima i pored poduzimanja odgovarajućih šumsko-uzgojnih mjera ne može proizvesti kvalitetno furnirsko drvo (godovi su preširoki). Na boljim staništima hrastovo drvo sa širim godovima ima veću čvrstinu, ali ne može proizvesti furnirske trupce s uskim godovima. Istraživanja koja su provedena na primjernim ploha |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 11 <-- 11 --> PDF |
K. Pintarić: PERSPEKTIVE ŠUMA HRASTA KITNJAKA U BOSNI ma pokazala su, da se pravilno provedenim zahvatima u budućnosti može još uvijek kakvoća volumena drva povećati, ali u znatno manjoj mjeri nego kada bi se sastojina njegovala od najranijih razvojnih faza (mladik, guštik, letvenjak). Tako Koestler (1952), Lei- b u n d g u t (1984) i dr. navode, da ako se želi proizvesti maksimalna količina najvrijednije drvne mase, mora se otpočeti s njegom najkasnije od faze guštika. Kada su u pitanju hrastove šume, mora se predvidjeti dovoljno dugo proizvordo razdoblje (160-200 godina). U sastojinama sličnima našoj (starost oko 80 godina) uz 5-6 proreda i uz tečajni volumni prirast od 5-6 m3 krupnog drveta po hektaru, na kraju proizvodnog razdoblja od oko 160 godina, može se očekivati oko 300 m3 krupnog drveta po hektaru, od kojega bi na najvrijednije Sortimente otpalo oko 60%, tj. oko 250 m´ po hektaru i uz učešće furnira od 15-20%. Za buduće gospodarenje šumama hrasta kitnjaka M atić (1963) predlaže prelazak na sastojinsko gospodarenje, što bi jedino omogućilo ostvarenje postavljenog cilja, maksimalnu proizvodnju najvrijednije drvne ZAKLJUČAK - Oko 8,6% (108 942 ha) visokih šuma u Bosni i Hercegovini čine čiste i mješovite šume hrasta kitnjaka, a oko 41% tih šuma nalazi se na boljim staništima s visokom proizvodnošću. Ove šume najraširenije su u Bosanskoj Posavini u donjim tokovima rijeka Une, Vrbasa, Bosne i Drine. U pojedinim dijelovima učešće hrasta kitnjaka je i preko 20%. I u budućnosti, ovu vrlo vrijednu autoktonu vrstu drveća treba i dalje održavati te poduzimati sve šumskouzgojnc mjere kako bi se u datim uvjetima ostvarila maksimalna proizvodnja drvne mase po količini i kakvoći. Zasigurno da pored proizvodnje, ove šume imaju i vrlo značajnu zaštitnu funkciju, kao što je osiguranje kvalitetnom pitkom vodom, zaštitu od erozije te rekreativnu funkciju (čisti zrak, rekreacija i dr.). - Da bi se sagledale proizvodne mogućnosti ovih šuma u sjevernoj Bosni, gdje su i najzastupljcnije šume hrasta kitnjaka kod Banja Luke, u 49. odjelu Gospodarske jedinice "CRNI VRH", proučavanje prirast i kakvoća ovih šuma. Istraživanja su provedena na dvije primjerne plohe veličine 0,25 ha svaka, na kojima se proučavao utjecaj prorede na proizvodnju i kvaliteta drvne mase. Provedena je Schaedelin-ova Selektivna proreda. - Prosječna drvna masa prije prorede bila je oko 400 m3 krupnog drveta po hektaru, a poslije prorede oko 300 m3 po hektaru, što znači daje proredom doznačeno oko 25% drvne mase. Na prvoj primjernoj plohi prsni Šumarski list br. 9 10. CXXII (1998), 399-406 mase, uz održavanje ili poboljšavanje plodnosti tla. To se može postići ako se formiraju mješovite sastojine, u kojima bi glavna vrsta drveća bila hrast kitnjak, dok bi primiješane vrste služile čišćenju od grana stabala glavne sastojine i održavanju plodnosti tla. Krah 1-Urban (1959) zaključuje, da se najvrijednija drvna masa hrasta kitnjaka i lužnjaka ne može ostvariti u čistim nego u mješovitim sastojinama. Kada je u pitanju gospodarenje šumama hrasta kitnjaka, pa i lužnjaka, treba imati na umu da se u fazi prirodne obnove, u vrijeme naplodnog sijeka mora bezuvjetno ukloniti sva podstojna sastojina, koja se najčešće sastoji od o. graba i bukve. U protivnom, postoje slabe šanse da prirodna obnova hrasta uspije. Pri tomu se ne treba bojati da sjeme o. graba i drugih sporednih vrsta drveća neće naletjeti sa strane. Na kraju, ne treba zaboraviti da su pravilno provedeni šumsko-uzgojni zahvati znatno jeftiniji nego stoje gubitak na vrijednosti proizvedenog volumena drva. Leibundgut (1984) s pravom navodi da se ono stoje zanemareno u ranijim razvojnim fazama ne može nadoknaditi i skupo se plaća. - Conclusion promjer prije prorede bio je 38,8 cm a poslije prorede 37,9 cm. Na drugoj primjernoj plohi prsni promjer je prije prorede bio 39,1 cm, a poslije prorede 37,8 cm. Kao stoje vidljivo, provođenjem prorede nije došlo do znatnije promjene prsnog promjera, što je tipično za Schaedelin-ovu Selektivnu proredu. - Najvažnije je što na osnovi brojčanih pokazatelja nije vidljivo da su kandidati ravnomjernije raspoređeni, da su im stvoreni uvjeti za normalniji rast, jer su uklonjeni najopasniji konkurenti. - Orijentacjsko proizvodno ratdoblje - ophodnja je oko 160 godina, i uz provođenje 5-6 selektivnih proreda u danas 80-90 godina staroj sastojini, stabla glavne sastojine bila bi deblja za 20-25 cm, te bi konačni prsrni promjeri stabala glavne sastojine iznosili 55-75 cm. - Do visine stabla od 5-7 mogu se očekivati furnirski trupci i djelomični furnir, odnosno oko 25% drvne mase koja se očekuje na kraju proizvodnog razdoblja (oko 380 mVha). Prosječna drvna masa bila bi oko 4 m3 po stablu. Ukoliko bi se provodile planirane prorede, od proreda bi se dobilo još oko 340 m3 po hektaru s prosječnim prsnim promjerm od 30 (100 godina staroj sastojini) do 53 cm (150 godina staroj sastojini). Provođenjem potrebnih proreda bile bi ispunjene i druge funkcije šume (rekreativna i zaštitna). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 12 <-- 12 --> PDF |
K. Pintarić: PERSPEKTIVE SUMA HRASTA KITNJAKA U BOSNI Šumarski list br. 9 10, CXXII (1998). 399-406 LITERATURA References Bach mann , R., (1968). Untersuchungen zum Wahl chen Fakultät Göttingen und Mitteilungen der des Verjüngunszeitpunktes im Waldbau (doktorNiedersächsischen Forstlichen Versuchsanstalt, ska disertacija), Zurich, Band 9, Fankfurt a/M., Begović, B., (1978). O gospodarenju hrastovim šuMatić, V, (1963): Osnovi i metod utvrđivanja normama u Bosni i Hercegovini za vrijeme austromalnog stanja za preborne sastoj ine, jele, smrče, ugarske uprave. Šumarski list, 8-10, Zagreb, bukve i hrasta na području Bosne. Radovi Su markog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu Begović , B., (1978 a): Razvojni put šumske privrede industriju u Sarajevu. God. VIII, broj 8, Saraje u Bosni i Hercegovini u periodu austro-ugarske vo, uprave (1978.-1918. godine ) sa posebnim osvrtom na eksploataciju šuma i industrijsku preradu May er-Wegel in, H., (1952): Das Aufästen der drveta. Akademija nauke i umjetnosti Bosne i Waldbäume, Hanover, Mitscherlich, G., (1970): Hercegovine. Djela, Knjiga LIV, odjeljenje druWald, Wachstum und Umwelt, I Band: Form und štvenih nauka, Sarajevo, Wachstum von Baum Und Bestand, Frankfurt a/M., H i 1 f, H. H., (1967): Einfluss gesetzmässiger Entwicklung der Verwertung des Nadelrundholzes auf Pintarić , K., (1958): Studie zum Lärchenanbau in die künftige Zielsetzung bei waldbaulicher MasBosnien. Radovi Poljoprivredno-Sumarskog fasnahmen insbesondere in Mitteleuropa. XIV kulteta Univerziteta u Sarajevu. Godina 1958., IUFRO Kongres, sekcija 23., strana 299, MünNo 2 B. Šumarstvo, knjiga 2, sv. 2, Sarajevo, chen, Pintarić , K. i dr., (1983): Proučavanje metoda obnoKocstler , J. N., (1951): Die Waldpflege, Frankfurt ve i njege šuma hrasta kitnjaka i borova. Šumara/ M, ski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Koestier , J. N., (1952): Ansprache und Pflege von Schober , R., (1987) :Ertragstafeln wichtiger BauBlemungcn, Berlin, marten, Frankfurt a/M., Krahl-Urban, J., (1959): Die Eichen, Hamburg, Vukmirović, V, (1963): Prirast i drugi taksacioni München, elementi šuma hrasta kitnjaka. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu in Leibundgut , H., (1984) Die Waldpflege. Bern, Stut dustriju u Sarajevu. God. VIII, broj 8 Sarajevo, tgart, Loefler, R., (1968): Prognose für Holzverwertung und - Verwendung. Forstarchiv, 39. Wo 1 farth, E., (1961) Vom Waldbau zur Waldpflege, Jahrgang, Heft 8. München. Mascher , R., (1953): Der Reinertrag nachhaltiger Eischenbctriebsklassen, Schriftenreihe der Forstli SUMMA R Y: Sessile oak accounts for about 8.6% of all high forests in Bosnia and Herzegovina. In the northern region, inhabited by the most productive forests of this tree species, the participation of sessile oak is considerably higher, and reaches 20.3% in area between the rivers Bosna and Drina in Bosnian Posavina. Apart from single tree fellings ("selection felling"), no other tending measures have been applied to these forests. In one of the pure, even- aged stands of 80-90 years of age, an experimental plot was set up, where selective thinning was applied (high thinning-positive selection). The aim was to observe the effects of thinning on the quantity and quality of wood mass production, and to determine the prospects and justification of thinning procedures in these forest. After the first thinning treatment, the quality of "candidate " trees in the main stand, particulary of those evenly distributed, was improved. The 160-year production period envisages the application of further 5-6 thinning treatments. At the end of the production period, about 380 m´ of stemwood, of which veneer and sliced veneer account for 25%, should be obtained, while the planned thinning treatments should yield about 340 m´ of wood mass of satisfactory quality. Key words: sessile oak, thinning, increment and quality |