DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 50 <-- 50 --> PDF |
T, Dimitrov: GORKNJH (il.OBALNK BIOMASH ma, agencijama za požarno gospodarenje i kanadskim interagencijskim centrom za šumske požare (Canadian Interagency Forest Fire Centre - CIFFC), industrijom, istraživačkim agencijama u drugim zemljama, te međunarodnim znanstvenim programima i inicijativama. Ocjenjivanje požarne opasnosti ključna je komponenta sustava za podržavanje odluka u požarnom upravljanju u Kanadi i nedavno ju je razmotrio i doradio Hawk es (1995a, b)1. Sada su to računalno temeljeni sustavi informacija koji prikupljaju i prikazuju podatke o vremenu, požaru i resursima, te pomažu požarnom upravitelju da donosi dnevne odluke o otkrivanju požara, planovima za spremnost i rasporedu početnog napada. Najnoviji razvoj u sustavima prostornog požarnog gospodarenja koji uključuju modele utemeljene na požarnoj znanosti s tehnologijom GIS-a (Geographie Information System) opisali su Lee, Todd i Suddaby (1997)1. Oni uključuju module pojavljivanja požara od groma i one kojima su uzrok ljudi, karte brzine širenja i požarnog intenziteta, modele požarnog rasta, modele prognoze disperzije (širenja) dima i zahtjeve početnog napada. U globalnom kontekstu, Kanada vodi demonstracijski projekt GEMINI (Global Emcrgcnsy Management Information Network Initiative), tj. inicijativna mreža globalne informacije upravljanja u hitnim slučajevima, kako bi ilustrirala koristi požarno-informacijskog sustava temeljenog na internetu, da automatski nadzire, arhivira, predskazuje i diseminira stanje okoliša svjetskih šumskih požara (Anderson iLee 1997)1. Kanada surađuje i u globalnim studijima o implikacijama politike upravljanja požarima na ugljikovu bilancu, ali ne samo politike nego i prakse u borealnim šumama u Kanadi, Aljasci i Rusiji. Preliminarno istra 2. ŠUMSKI POŽARI U SJEVERNIM Šumarski list br. 9 10, CXXII (I lWK). 443-455 živanje predskazuje dulje požarne sezone, žešće požarno vrijeme, i raniji početak sezone (Simard 1997b)1. Prijeteća mogućnost globalnog zatopljenja koje se očekuje da će imati najviše utjecaja u sjevernim širinama, podigla je pravnu zabrinutost među državama jer će se i požarna aktivnost u sjevernoj zoni nastaviti povećavati. (Stocks, Lee i Marte 11 1996)1. Stocks (1996)´i Stock s i drugi (1998)´ upozoravaju da bi topliji i malo suši uvjeti za borealnu zonu Sibira i sjeverne Kanade uzrokovali povećano opterećenje požarima. Velika povećanja spaljena područja i kraći intervali povratka vatre mogli bi stvoriti pozitivno biosfersko povratno djelovanje na globalnu klimatsku promjenu, jer bi se ugljik oslobađao iz šuma koje gore mnogo brže nego što bi ga mogle akumulirati. Drugim riječima, pozitivno biosfersko povratno djelovanje je proces kada se ono što se izgaranjem šuma dobiva (C02), vraća natrag ponovno u proces (fotosinteza), ali zbog manje šuma u atmosferi ostaje višak (pozitivno) C02, a to rezultira klimatskom zatopljenju. Stocks i Kau ff man (1997) uspoređuju potrošnju biomase u šumskim požarima borcalnih, umjerenih i tropskih ekosustava, da bi dali uvid u povijesne požarne režime i važnost promjena upotreba tla i politika upravljanja požarima na sadašnje požarne režime. Potrošnja goriva varira 50-struko među ekosustavima (0.5 kg/m2 u tropskim savanama, prema 23 kg/m2 u oborenom /srušenom/ gorivu u amazonskim kišnim šumama), a povratna razdoblja požara sežu od 1 godine u savanama, 50-150 godina u nezaštićenoj borealnoj zoni Kanade, 5-1000 godina u umjerenim šumama gdje prevladava površinska vatra. CIRKUMPOLARNIM ZEMLJAMA, POŽARNE EMISIJE I UČINAK NA ATMOSFERU Forest fires in northern circumpolar countries, fire emissions and atmospheric impact Posljednjih godina sve je veća pozornost znanstvenika usmjerena na utjecaj gorenja svjetske biomase na atmosfersku kemiju, fotokemiju, i klimatsko zatopljavanje (Crutze n i drugi 1979; Academy of Science, 1984)2. Javnost je o tome općenito obaviještena, a pozornost se posvećuje tropima gdje se ugljik oslobođen spaljivanjem biomase u zemljama u razvoju približava količini koja ulazi u atmosferu spaljivanjem fosilnih goriva u razvijenim zemljama (Crutzen iAndreae, 1990)2. Istraživačka aktivnost o atmosferskorkom učinku spaljivanjem tropske biomase ubrzana je međanarodnom suradnjom i mnoga pitanja traže odgovor. Dok tropi ostaju najveći izvor emisija od spaljivanja biomase u atmosferu, sve je veća potreba da se kvantificira doprinos u globalnoj bilanci plinova u tragovima u at mosferi iz šumskih požara u sjevernoj hemisferi. Šumski su požari stalne i vidljive pojave u sjevernim zemljama, koje se pitaju kako to utječe na okoliš. Analizirajući opseg i utjecaj šumskih požara u sjevernim cirkumpolarnim zemljama, važno je dokumentiranje požara u Kanadi, Rusiji, Finskoj, Švedskoj i Aljasci, područjima u kojima borealna šuma, ili tajga prevladavaju kao vegetacijski tip. Mnogi veliki požari događaju se u ovoj borealnoj šumskoj zoni koja se proteže u dva široka transkontinentalna pojasa preko sjeverne Amerike i Euroazije. Pokrivajući 12 milijuna km2 i ležeći uglavnom između 45° i 70° sjeverne širine, borealna zona sadržava široke predjele šuma, četinjača, što su vitalan prirodni i ekonomski resurs za sjeverne cirkumpolarne zemlje. |