DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 78 <-- 78 --> PDF |
udruge, proizvođači lovačke opreme i lovačkog oružja, proizvođači zdrave hrane, drvorezbarske radionice, preparatori. Za posjetitelje je bila organizirana maloprodaja robe široke potrošnje i rukotvorina, koje su se i za naše prilike nudile po povoljnim cijenama. Začudo, lovačkih izložaka, posebice trofeja divljači, ove je godine bilo malo. U bogatom programu stručno-pratećih sadržaja, valja istaći razgovore na temu Lov i "zeleni turizam". Od izlagača iz Hrvatske, na lovnoturističkom odjeljku pozornost je privlačio nastup Turističke zajednice grada Varaždina, kojoj je osnovna promidžbena poruka bila usmjerena ka skorašnjoj organizaciji Trećeg međunarodnog sajma lovnog i ribolovnog turizma, koja će se održati u Varaždinu od 8. do 11. listopada 1998. godine. Alojzije Frković Kapitalno rogovlje jelena običnog na Izložbi "Drvo i divljač", na najbolji način prezentira turizam ovog dijela Mađarske, koji se temelji na lovu. Foto: A. Frković KNJIGE I ČASOPISI ŠUMARSKA FITOCENOLOGIJA I ŠUMSKE ZAJEDNICE U HRVATSKOJ Prof. dr. sc. Joso Vu k e 1 i ć i prof. dr. sc. Đuro Rauš Dana 9. 9.1998. godine, dan uoči godišnjice smrti prof. Rauša predstavljena je knjiga prof. dr. sc. J. Vukelića i pok. prof. dr. se. Đ. Rauša: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Knjiga je izdana kao sveučilišni udžbenik. Izdavač udžbenika je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, tehnički urednici su mr. se. Igor A n i ć i mr. sc. Dario B a r i č e vić, lektorica je dr. se. Branka Ta fra, tiskanje je obavila TARGA d.o.o. a računalnu pripremu tiska DENONAd. 0.0. Zagreb. Recenzenti knjige su prof. dr. sc. Branimir Prpić , Šumarski fakultet Zagreb, prof. dr. sc. Nedjeljka Š e g u lj a, Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb i prof, dr. sc. Vladimir B e u s, Šumarski fakultet Sarajevo. Tiskanje udžbenika pomogli su Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut Jastrebarsko i tvrtke drvne industrije "Belišće" d.d. iz Belišća, "Exportdrvo" iz Zagreba, "GELI" iz Đakova i "Gaj" iz Sla tine. Začuđuje kako tiskanje ove izrazito šumarske knjige nisu pomogle "Hrvatske šume". Knjigu su predstavili recenzenti pred prepunom velikom dvoranom Hrvatskoga šumarskog društva. Promociji su bili nazočni i članovi obitelji preminuloga prof. Rauša. Knjiga je tiskana na 310 stranica B5 formata sa 125 slika, 11 tablica, 176 referenci citirane i korišćene literature, a sadrži 10 poglavlja i 39 podpoglavlja. Udžbenik se sastoji iz dva dijela: Šumarske fitocenologije (opći dio) i Šumskih zajednica Hrvatske (posebni dio). Opći dio sastoji se od 7 poglavlja i 37 podpoglavlja u kojima su potanko razrađeni: definicije, sinmorfologija, sindinamika, sinkronologija, sinhorologija i sistematika biljnih zajednica. Sedam poglavlja općega dijela izvrsna su podloga za poimanje drugoga, posebnoga dijala: Šumske zajednice u Hrvatskoj. Obuhvativši mediteransku i eurosibirsko- sjevernoameričku vegetacijsku regiju u Hrvatskoj, autori su opisali 59 šumskih zajednica u kojima |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 79 <-- 79 --> PDF |
pridolazi preko 2200 biljnih vrsta i podvrsta od kojih oko 260 autoktonih drvenastih vrsta. Potrebno je naglasiti kako su autori pišući ovu knjigu, za njezinu gradu koristili svoje brojne radove, kako u općem dijelu, tako i kod šumskih zajednica koje su pretežno sami opisali. Kod predstavljanja knjige prof. Prpić zadržao se na općemu dijelu, dok je prof. Beus potanko raščlanio čitav udžbenik, a posebno se zadržao na Sistematici biljnih zajednica te na opisu šumskih zajednica u Hrvatskoj. Izlaganje prof. dr. sc. Ncdjeljke Šegulj e koje se odnosi na sveukupan rad oba autora prilikom istraživanja šumskih zajednica u Hrvatskoj, a posebice na prirodoznanstveni doprinos ovoga djela dajemo u cijelosti. Pozdravljam ovaj cijenjeni skup, koji se ovdje okupio prilikom obilježavanja godišnjice smrti prof-Đure Rauša i predstavljanja knjige "Šumarska fitocenologiju i šumske zajednice Hrvatske ".jerje on jedan od autora. Dozvolite mi, da kao jedan od recenzenata knjige koja se ovdje danas predstavlja i kao dugogodišnji suradnik i poznavatelj rada i djela prof. Đure Rauša i njegovog nasljednika na katedri šumarske jitocenologije prof Jose Vukelića, kažem nekoliko riječi o toj, za šumarsku fitocenologiju, izvanredno vrijednoj i važnoj knjizi. Svjesna sam truda i napora koji je uložen od strane kolega i ostalih djelatnika Šumarskog fakulteta, ali i drugih koji su radili na opremi i tiskanju knjige, kako bi bila prezentirana na ovom današnjem skupu, na kojem se uz promociju knjige, ujedno obilježava i godišnjica gubitka iz znanstvenih krugova vrsnog i zaslužnog fitocenologa Hrvatske prof. Đure Rauša, jednog od autora ove knjige. U knjizi Šumarska fitocenologiju i šumske zajednice u Hrvatskoj opisane su sve do sade poznate i istražene šumske zajednice Hrvatske. Njihov prikaz rezultat je dugogodišnjeg istraživačkog rada autora knjige diljem Hrvatske, od Slavonije i Baranje preko Hrv. Zagorja, Gorskog kotara, Like, Istre, Primorja i Dalmacije. S posebnim entuzijazmom i ljubavlju prof Đuro Rauš istraživao je šumske zajednice ritskih, poplavnih i nizinskih šuma Slavonije i Baranje. Da bi u potpunosti obuhvatio zakonitosti koje postoje u razvitku tih šumskih fiocenoza, u nastavku svog istraživačkog rada proširio je područje istraživanja i na ostale prostore na ko jima je u Hrvatskoj razvijena ta vegetacija tj. na područje Međimurja, Podravine, Pokuplja i Posavine. Najveći dio znanstveno-istraživačkog rada prof Đure Rauša predstavlja upravo istraživanje šuma rodne mu Slavonije i Baranje. Istraživanjem šuma tog dijela li jepe naše, znatno je proširio spoznaje o raširenju nekih biljnih vrsta u Hrvatskoj, da spomenem samo neke od njih kao što su: veprina - Ruscus aculeatus, žestika - Acer tataricum, bukve - Fagus svlvatica i niz drugih. Isto tako na tom je prostoru utvrdio i po prvi put opisao u jitocenološkoj znanosti niz novih šumskih fitocenoza koje su prezentirane i u ovoj knjizi. Joso Vukelić Đuro Rauš ŠUMARSKA FITOCENOLOGIJA I ŠUMSKE ZAJEDNICE U HRVATSKOJ i 5IJ . IL* Zagreb, 1998. Kao vrsni poznavatelj flore šumskih ekosustava, a radeći na načelima fltocenološke škole Zürich-Montpellier, koja se zasniva na karakterističnom skupu biljnih vrsta u fitocenozama i njihovoj pokrovnosti, s lakoćom je uočavao promjene flornog sastava na staništu šumskih zajednica a time i promjenu ekoloških čimbenika na staništu. Treba naglasiti daje u ovoj knjizi prikazan samo dio znanstveno-istraživačkog opusa kojim se za svog prerano ugaslog života bavio proj´. Đuro Rauš. Zahvaljujući svom širokom poznavanju šumskih jitocenoza izradio je sam ili u koautorstvu pozamašan broj vegetacijskih karata različitog mjerila za pojedine gospodarske jedinice, ali poseban doprinos dao je u izradi vegetacijske karte Hrvatske, područja rodne mu Slavonije i Baranje. Posebne zasluge za osuvremenjavanje i kvalitetu sadržaja knjige ima njezin prvi autor prof Joso Vukelić. Njegovom zaslugom nazivi biljnih zajednica u knjizi usklađeni su sa danas, u jitocenološkoj znanosti važećim nomenklaturnim kodeksom. Isto tako u sadržaj knjige ovaj je autor ugradio sva novija dostignuća, i znanstvene poglede, znanstvene rasprave koje se odnose na važnost i značenje pojedinih biljnih zajednica na prostoru Europe. Sva ta novija dostignuća europske fltocenološke znanosti, koja su data u knjizi nisu jednostavno prenijeta iz literature, već su znanstveno i kritički 473 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 80 <-- 80 --> PDF |
analizirana i prilagođena našim fitogeografskim pri likama. Isto tako u uvodnom dijelu knjige ili uz poje dine zajednice dat je i dodatni komentar kao i posebno mišljenje ovog autora. Knjiga "Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj ", iako je namijenjena ponajprije studentima Šumarskog fakulteta, te inženjerima šumarstva, kao i drugim šumarima, posebice onima koji se bave njegom, uzgojem i sječom šuma, svojim sadržajem imat će i znatno širu primjenu. Knjiga će vrlo dobro poslužiti studentima biologije, studentima Poljoprivrednog fakulteta i svim onim djelatnicima koji se na bilo koji način bave zaštitom i očuvanjem biljnih vrsta i biljnog pokrova Hrvatske. Naime, svaki biolog i drugi djelatnik koji se bavi bilo kojim oblikom zaštite prirode mora poznavati zakonitosti i prilike u kojima se razvijaju pojedine biljne zajednice, a velik dio toga, zapravo sve što se odnosi na šumske fitocenoze, pronaći će u ovoj knjizi. Slika 1: Prof. dr se. Joso Vukclić zahvalio je svima koji su pomogli da ova knjiga bude tiskana. Slijeva autoru: recenzenti prof, dr. se. N. Segulja, prof. dr. sc. B. Prpić i prof. dr. sc. V. Beus, a sdesna ravnatelj Šumarskog instituta dr. sc. J. Gračan. Upravo poznavanje zakonitosti u razvitku šumskih ekosustava i staništa na kojem se zajednice razvijaju, a koje su u ovoj knjizi jasno obrađene, pridonijet će i pravilnoj sanaciji ovogodišnjih velikih opožarenih površina diljem naše obale. Poznavanje šumskih fitocenoza važno je i za niz drugih znanstvenih grana kao što su entomologija, orni tologija i dr, jer su mnoge od navedenih životinjskih skupina svojim životom, načinom ishrane i reprodukcije, vezane za određenje biljne zajednice, posebice šumske fitocenoze. Biljni pokrov, pa tako i šumske zajednice i stanišne prilike u kojima se one razvijaju, mora dobro poznavati i svaki zaštitar biljnih vrsta i biljnih zajednica. Samo poznavanjem zahtjeva koje biljna vrsta ili zajednica ima glede prilika na staništu, može se provesti trajna zaštita vrste i zajednice na određenome prostoru. Zaštita šumskih ekosustava na nekom prostoru pred zaštitare postavlja drukčije zahtjeve od onih koje treba poduzeti da bi zaštitili livade ili pak kamenjarsku vegetaciju ili gärige uz našu obalu. Sve se to može doznati pomnim čitanjem i proučavanjem knjige koju danas promoviramo na ovom skupu. Daljnjem proučavanju zakonitosti u razvitku šumskih ekosustava Hrvatske uveliko će pridonijeti i rad na zadatku trajnih ploha u Hrvatskoj. I na tom je području prof. Đuro Rauš, dao svoj neprocjenjivi prilog. Bio je jedem od inicijatora za osnivanje i lociranje te početni rad na istraživanju vegetacije na trajnim plohama diljem Hrvatske. Upravo zaslugom prof. Đure Rauša i njegovih suradnika, te većine šumarija diljem Hrvatske postavljene su trajne plohe za istraživanje vegetacije u svim značajnijim šumskim i travnjačkim ekosustavima Hrvatske. Slika 2: Obitelj pok. prof. dr. sc. Đure Rauša sdesna i dio nazočnih šumarskih stručnjaka iz cijele Hrvatske na predstavljanju knjige. Fotografije: B. Hrašovec Multidiciplinarni rad na zadatku "Sto trajnih ploha Republike Hrvatske ", dat će odgovor na niz dosada neriješenih fitocenoloških pitanja, kao na primjer o vremenu potrebnom za razvoj šumske fitocenoze u odgovarajućim klimatskim i edafskim uvjetima. Na kraju moram istaći da mi je posebna čast i zadovoljstvo što sam jedna od recenzenata ove vrijedne i sveobuhvatne knjige o šumskim fitocenozama Hrvatske. Na kraju recenzetskih izlaganja, prof. Prpić je naglasio kako je šumarska struka ovom knjigom dobila istinsku osnovicu za definiranje šumskih ekosustava u Hrvatskoj, kao jednog od velikih zadataka koji stoje pred šumarskom znanosti i praksom. Uredništvo iskreno čestita autoru prof. dr. sc. Josi Vukeliću, današnjem dekanu Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je smogao snage da zajednički Raušov i svoj rukopis objedini u ovo vrijedno djelo. Tužno je što ne možemo uputititi čestitke prerano preminulome prof. dr. Đuri Raušu, kojemu smo duboko zahvalni za sve stoje dao hrvatskoj šumarskoj znanosti i praksi. B. Prpić |