DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 78     <-- 78 -->        PDF

udruge, proizvođači lovačke opreme i lovačkog oružja,
proizvođači zdrave hrane, drvorezbarske radionice,
preparatori. Za posjetitelje je bila organizirana maloprodaja
robe široke potrošnje i rukotvorina, koje su se i
za naše prilike nudile po povoljnim cijenama. Začudo,
lovačkih izložaka, posebice trofeja divljači, ove je godine
bilo malo. U bogatom programu stručno-pratećih
sadržaja, valja istaći razgovore na temu Lov i "zeleni
turizam".


Od izlagača iz Hrvatske, na lovnoturističkom
odjeljku pozornost je privlačio nastup Turističke zajednice
grada Varaždina, kojoj je osnovna promidžbena
poruka bila usmjerena ka skorašnjoj organizaciji
Trećeg međunarodnog sajma lovnog i ribolovnog turizma,
koja će se održati u Varaždinu od 8. do 11.
listopada 1998. godine.


Alojzije Frković


Kapitalno rogovlje jelena običnog na Izložbi "Drvo i divljač",
na najbolji način prezentira turizam ovog dijela Mađarske, koji
se temelji na lovu.


Foto: A. Frković


KNJIGE I ČASOPISI
ŠUMARSKA FITOCENOLOGIJA I ŠUMSKE ZAJEDNICE U HRVATSKOJ


Prof. dr. sc. Joso Vu k e 1 i ć i prof. dr. sc. Đuro Rauš


Dana 9. 9.1998. godine, dan uoči godišnjice smrti
prof. Rauša predstavljena je knjiga prof. dr. sc. J. Vukelića
i pok. prof. dr. se. Đ. Rauša: Šumarska fitocenologija
i šumske zajednice u Hrvatskoj. Knjiga
je izdana kao sveučilišni udžbenik. Izdavač udžbenika
je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, tehnički
urednici su mr. se. Igor A n i ć i mr. sc. Dario B a r i č e vić,
lektorica je dr. se. Branka Ta fra, tiskanje je obavila
TARGA d.o.o. a računalnu pripremu tiska DENONAd.
0.0. Zagreb.


Recenzenti knjige su prof. dr. sc. Branimir Prpić ,
Šumarski fakultet Zagreb, prof. dr. sc. Nedjeljka Š e g u lj
a, Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb i prof,
dr. sc. Vladimir B e u s, Šumarski fakultet Sarajevo.


Tiskanje udžbenika pomogli su Ministarstvo znanosti
i tehnologije Republike Hrvatske, Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut Jastrebarsko i
tvrtke drvne industrije "Belišće" d.d. iz Belišća, "Exportdrvo"
iz Zagreba, "GELI" iz Đakova i "Gaj" iz Sla


tine. Začuđuje kako tiskanje ove izrazito šumarske knjige
nisu pomogle "Hrvatske šume".


Knjigu su predstavili recenzenti pred prepunom velikom
dvoranom Hrvatskoga šumarskog društva. Promociji
su bili nazočni i članovi obitelji preminuloga
prof. Rauša. Knjiga je tiskana na 310 stranica B5 formata
sa 125 slika, 11 tablica, 176 referenci citirane i korišćene
literature, a sadrži 10 poglavlja i 39 podpoglavlja.
Udžbenik se sastoji iz dva dijela: Šumarske fitocenologije
(opći dio) i Šumskih zajednica Hrvatske
(posebni dio). Opći dio sastoji se od 7 poglavlja i 37
podpoglavlja u kojima su potanko razrađeni: definicije,
sinmorfologija, sindinamika, sinkronologija, sinhorologija
i sistematika biljnih zajednica.


Sedam poglavlja općega dijela izvrsna su podloga
za poimanje drugoga, posebnoga dijala: Šumske zajednice
u Hrvatskoj. Obuhvativši mediteransku i eurosibirsko-
sjevernoameričku vegetacijsku regiju u Hrvatskoj,
autori su opisali 59 šumskih zajednica u kojima




ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 79     <-- 79 -->        PDF

pridolazi preko 2200 biljnih vrsta i podvrsta od kojih
oko 260 autoktonih drvenastih vrsta. Potrebno je naglasiti
kako su autori pišući ovu knjigu, za njezinu gradu
koristili svoje brojne radove, kako u općem dijelu, tako
i kod šumskih zajednica koje su pretežno sami opisali.
Kod predstavljanja knjige prof. Prpić zadržao se na općemu
dijelu, dok je prof. Beus potanko raščlanio čitav
udžbenik, a posebno se zadržao na Sistematici biljnih
zajednica te na opisu šumskih zajednica u Hrvatskoj.


Izlaganje prof. dr. sc. Ncdjeljke Šegulj e koje se
odnosi na sveukupan rad oba autora prilikom istraživanja
šumskih zajednica u Hrvatskoj, a posebice na prirodoznanstveni
doprinos ovoga djela dajemo u cijelosti.


Pozdravljam ovaj cijenjeni skup, koji se ovdje okupio
prilikom obilježavanja godišnjice smrti prof-Đure
Rauša i predstavljanja knjige "Šumarska fitocenologiju
i šumske zajednice Hrvatske ".jerje on jedan od autora.


Dozvolite mi, da kao jedan od recenzenata knjige koja
se ovdje danas predstavlja i kao dugogodišnji suradnik
i poznavatelj rada i djela prof. Đure Rauša i njegovog
nasljednika na katedri šumarske jitocenologije prof
Jose Vukelića, kažem nekoliko riječi o toj, za šumarsku
fitocenologiju, izvanredno vrijednoj i važnoj knjizi.


Svjesna sam truda i napora koji je uložen od strane
kolega i ostalih djelatnika Šumarskog fakulteta, ali i
drugih koji su radili na opremi i tiskanju knjige, kako bi
bila prezentirana na ovom današnjem skupu, na kojem
se uz promociju knjige, ujedno obilježava i godišnjica
gubitka iz znanstvenih krugova vrsnog i zaslužnog fitocenologa
Hrvatske prof. Đure Rauša, jednog od autora
ove knjige.


U knjizi Šumarska fitocenologiju i šumske zajednice
u Hrvatskoj opisane su sve do sade poznate i istražene
šumske zajednice Hrvatske. Njihov prikaz rezultat je
dugogodišnjeg istraživačkog rada autora knjige diljem
Hrvatske, od Slavonije i Baranje preko Hrv. Zagorja,
Gorskog kotara, Like, Istre, Primorja i Dalmacije.


S posebnim entuzijazmom i ljubavlju prof Đuro
Rauš istraživao je šumske zajednice ritskih, poplavnih i
nizinskih šuma Slavonije i Baranje. Da bi u potpunosti
obuhvatio zakonitosti koje postoje u razvitku tih šumskih
fiocenoza, u nastavku svog istraživačkog rada proširio
je područje istraživanja i na ostale prostore na ko


jima je u Hrvatskoj razvijena ta vegetacija tj. na područje
Međimurja, Podravine, Pokuplja i Posavine. Najveći
dio znanstveno-istraživačkog rada prof Đure
Rauša predstavlja upravo istraživanje šuma rodne mu
Slavonije i Baranje. Istraživanjem šuma tog dijela li


jepe naše, znatno je proširio spoznaje o raširenju nekih
biljnih vrsta u Hrvatskoj, da spomenem samo neke od
njih kao što su: veprina - Ruscus aculeatus, žestika -
Acer tataricum, bukve - Fagus svlvatica i niz drugih.
Isto tako na tom je prostoru utvrdio i po prvi put opisao
u jitocenološkoj znanosti niz novih šumskih fitocenoza
koje su prezentirane i u ovoj knjizi.


Joso Vukelić
Đuro Rauš


ŠUMARSKA
FITOCENOLOGIJA
I ŠUMSKE
ZAJEDNICE
U HRVATSKOJ


i 5IJ . IL*


Zagreb, 1998.


Kao vrsni poznavatelj flore šumskih ekosustava, a
radeći na načelima fltocenološke škole Zürich-Montpellier,
koja se zasniva na karakterističnom skupu biljnih
vrsta u fitocenozama i njihovoj pokrovnosti, s lakoćom
je uočavao promjene flornog sastava na staništu
šumskih zajednica a time i promjenu ekoloških čimbenika
na staništu. Treba naglasiti daje u ovoj knjizi prikazan
samo dio znanstveno-istraživačkog opusa kojim se
za svog prerano ugaslog života bavio proj´. Đuro Rauš.


Zahvaljujući svom širokom poznavanju šumskih jitocenoza
izradio je sam ili u koautorstvu pozamašan
broj vegetacijskih karata različitog mjerila za pojedine
gospodarske jedinice, ali poseban doprinos dao je u izradi
vegetacijske karte Hrvatske, područja rodne mu
Slavonije i Baranje.


Posebne zasluge za osuvremenjavanje i kvalitetu
sadržaja knjige ima njezin prvi autor prof Joso
Vukelić. Njegovom zaslugom nazivi biljnih zajednica u
knjizi usklađeni su sa danas, u jitocenološkoj znanosti
važećim nomenklaturnim kodeksom. Isto tako u sadržaj
knjige ovaj je autor ugradio sva novija dostignuća, i
znanstvene poglede, znanstvene rasprave koje se odnose
na važnost i značenje pojedinih biljnih zajednica na
prostoru Europe. Sva ta novija dostignuća europske fltocenološke
znanosti, koja su data u knjizi nisu jednostavno
prenijeta iz literature, već su znanstveno i kritički


473




ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 80     <-- 80 -->        PDF

analizirana i prilagođena našim fitogeografskim pri


likama. Isto tako u uvodnom dijelu knjige ili uz poje


dine zajednice dat je i dodatni komentar kao i posebno


mišljenje ovog autora.


Knjiga "Šumarska fitocenologija i šumske zajednice
u Hrvatskoj ", iako je namijenjena ponajprije studentima
Šumarskog fakulteta, te inženjerima šumarstva, kao
i drugim šumarima, posebice onima koji se bave njegom,
uzgojem i sječom šuma, svojim sadržajem imat će
i znatno širu primjenu. Knjiga će vrlo dobro poslužiti
studentima biologije, studentima Poljoprivrednog fakulteta
i svim onim djelatnicima koji se na bilo koji način
bave zaštitom i očuvanjem biljnih vrsta i biljnog pokrova
Hrvatske. Naime, svaki biolog i drugi djelatnik
koji se bavi bilo kojim oblikom zaštite prirode mora poznavati
zakonitosti i prilike u kojima se razvijaju pojedine
biljne zajednice, a velik dio toga, zapravo sve što
se odnosi na šumske fitocenoze, pronaći će u ovoj knjizi.


Slika 1: Prof. dr se. Joso Vukclić zahvalio je svima koji su pomogli


da ova knjiga bude tiskana. Slijeva autoru: recenzenti prof,


dr. se. N. Segulja, prof. dr. sc. B. Prpić i prof. dr. sc. V. Beus,


a sdesna ravnatelj Šumarskog instituta dr. sc. J. Gračan.


Upravo poznavanje zakonitosti u razvitku šumskih
ekosustava i staništa na kojem se zajednice razvijaju, a
koje su u ovoj knjizi jasno obrađene, pridonijet će i pravilnoj
sanaciji ovogodišnjih velikih opožarenih površina
diljem naše obale.


Poznavanje šumskih fitocenoza važno je i za niz
drugih znanstvenih grana kao što su entomologija, orni
tologija i dr, jer su mnoge od navedenih životinjskih
skupina svojim životom, načinom ishrane i reprodukcije,
vezane za određenje biljne zajednice, posebice šumske
fitocenoze.


Biljni pokrov, pa tako i šumske zajednice i stanišne
prilike u kojima se one razvijaju, mora dobro poznavati
i svaki zaštitar biljnih vrsta i biljnih zajednica. Samo
poznavanjem zahtjeva koje biljna vrsta ili zajednica
ima glede prilika na staništu, može se provesti trajna
zaštita vrste i zajednice na određenome prostoru.


Zaštita šumskih ekosustava na nekom prostoru pred
zaštitare postavlja drukčije zahtjeve od onih koje treba


poduzeti da bi zaštitili livade ili pak kamenjarsku vegetaciju
ili gärige uz našu obalu.
Sve se to može doznati pomnim čitanjem i proučavanjem
knjige koju danas promoviramo na ovom skupu.


Daljnjem proučavanju zakonitosti u razvitku šumskih
ekosustava Hrvatske uveliko će pridonijeti i rad na
zadatku trajnih ploha u Hrvatskoj. I na tom je području
prof. Đuro Rauš, dao svoj neprocjenjivi prilog. Bio je
jedem od inicijatora za osnivanje i lociranje te početni
rad na istraživanju vegetacije na trajnim plohama diljem
Hrvatske.


Upravo zaslugom prof. Đure Rauša i njegovih suradnika,
te većine šumarija diljem Hrvatske postavljene
su trajne plohe za istraživanje vegetacije u svim značajnijim
šumskim i travnjačkim ekosustavima Hrvatske.


Slika 2: Obitelj pok. prof. dr. sc. Đure Rauša sdesna i dio nazočnih


šumarskih stručnjaka iz cijele Hrvatske na predstavljanju


knjige.


Fotografije: B. Hrašovec


Multidiciplinarni rad na zadatku "Sto trajnih ploha
Republike Hrvatske ", dat će odgovor na niz dosada neriješenih
fitocenoloških pitanja, kao na primjer o vremenu
potrebnom za razvoj šumske fitocenoze u odgovarajućim
klimatskim i edafskim uvjetima.


Na kraju moram istaći da mi je posebna čast i zadovoljstvo
što sam jedna od recenzenata ove vrijedne i sveobuhvatne
knjige o šumskim fitocenozama Hrvatske.


Na kraju recenzetskih izlaganja, prof. Prpić je naglasio
kako je šumarska struka ovom knjigom dobila
istinsku osnovicu za definiranje šumskih ekosustava u
Hrvatskoj, kao jednog od velikih zadataka koji stoje
pred šumarskom znanosti i praksom. Uredništvo iskreno
čestita autoru prof. dr. sc. Josi Vukeliću, današnjem
dekanu Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
koji je smogao snage da zajednički Raušov i svoj rukopis
objedini u ovo vrijedno djelo. Tužno je što ne možemo
uputititi čestitke prerano preminulome prof. dr. Đuri
Raušu, kojemu smo duboko zahvalni za sve stoje dao
hrvatskoj šumarskoj znanosti i praksi.


B. Prpić