DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 79 <-- 79 --> PDF |
pridolazi preko 2200 biljnih vrsta i podvrsta od kojih oko 260 autoktonih drvenastih vrsta. Potrebno je naglasiti kako su autori pišući ovu knjigu, za njezinu gradu koristili svoje brojne radove, kako u općem dijelu, tako i kod šumskih zajednica koje su pretežno sami opisali. Kod predstavljanja knjige prof. Prpić zadržao se na općemu dijelu, dok je prof. Beus potanko raščlanio čitav udžbenik, a posebno se zadržao na Sistematici biljnih zajednica te na opisu šumskih zajednica u Hrvatskoj. Izlaganje prof. dr. sc. Ncdjeljke Šegulj e koje se odnosi na sveukupan rad oba autora prilikom istraživanja šumskih zajednica u Hrvatskoj, a posebice na prirodoznanstveni doprinos ovoga djela dajemo u cijelosti. Pozdravljam ovaj cijenjeni skup, koji se ovdje okupio prilikom obilježavanja godišnjice smrti prof-Đure Rauša i predstavljanja knjige "Šumarska fitocenologiju i šumske zajednice Hrvatske ".jerje on jedan od autora. Dozvolite mi, da kao jedan od recenzenata knjige koja se ovdje danas predstavlja i kao dugogodišnji suradnik i poznavatelj rada i djela prof. Đure Rauša i njegovog nasljednika na katedri šumarske jitocenologije prof Jose Vukelića, kažem nekoliko riječi o toj, za šumarsku fitocenologiju, izvanredno vrijednoj i važnoj knjizi. Svjesna sam truda i napora koji je uložen od strane kolega i ostalih djelatnika Šumarskog fakulteta, ali i drugih koji su radili na opremi i tiskanju knjige, kako bi bila prezentirana na ovom današnjem skupu, na kojem se uz promociju knjige, ujedno obilježava i godišnjica gubitka iz znanstvenih krugova vrsnog i zaslužnog fitocenologa Hrvatske prof. Đure Rauša, jednog od autora ove knjige. U knjizi Šumarska fitocenologiju i šumske zajednice u Hrvatskoj opisane su sve do sade poznate i istražene šumske zajednice Hrvatske. Njihov prikaz rezultat je dugogodišnjeg istraživačkog rada autora knjige diljem Hrvatske, od Slavonije i Baranje preko Hrv. Zagorja, Gorskog kotara, Like, Istre, Primorja i Dalmacije. S posebnim entuzijazmom i ljubavlju prof Đuro Rauš istraživao je šumske zajednice ritskih, poplavnih i nizinskih šuma Slavonije i Baranje. Da bi u potpunosti obuhvatio zakonitosti koje postoje u razvitku tih šumskih fiocenoza, u nastavku svog istraživačkog rada proširio je područje istraživanja i na ostale prostore na ko jima je u Hrvatskoj razvijena ta vegetacija tj. na područje Međimurja, Podravine, Pokuplja i Posavine. Najveći dio znanstveno-istraživačkog rada prof Đure Rauša predstavlja upravo istraživanje šuma rodne mu Slavonije i Baranje. Istraživanjem šuma tog dijela li jepe naše, znatno je proširio spoznaje o raširenju nekih biljnih vrsta u Hrvatskoj, da spomenem samo neke od njih kao što su: veprina - Ruscus aculeatus, žestika - Acer tataricum, bukve - Fagus svlvatica i niz drugih. Isto tako na tom je prostoru utvrdio i po prvi put opisao u jitocenološkoj znanosti niz novih šumskih fitocenoza koje su prezentirane i u ovoj knjizi. Joso Vukelić Đuro Rauš ŠUMARSKA FITOCENOLOGIJA I ŠUMSKE ZAJEDNICE U HRVATSKOJ i 5IJ . IL* Zagreb, 1998. Kao vrsni poznavatelj flore šumskih ekosustava, a radeći na načelima fltocenološke škole Zürich-Montpellier, koja se zasniva na karakterističnom skupu biljnih vrsta u fitocenozama i njihovoj pokrovnosti, s lakoćom je uočavao promjene flornog sastava na staništu šumskih zajednica a time i promjenu ekoloških čimbenika na staništu. Treba naglasiti daje u ovoj knjizi prikazan samo dio znanstveno-istraživačkog opusa kojim se za svog prerano ugaslog života bavio proj´. Đuro Rauš. Zahvaljujući svom širokom poznavanju šumskih jitocenoza izradio je sam ili u koautorstvu pozamašan broj vegetacijskih karata različitog mjerila za pojedine gospodarske jedinice, ali poseban doprinos dao je u izradi vegetacijske karte Hrvatske, područja rodne mu Slavonije i Baranje. Posebne zasluge za osuvremenjavanje i kvalitetu sadržaja knjige ima njezin prvi autor prof Joso Vukelić. Njegovom zaslugom nazivi biljnih zajednica u knjizi usklađeni su sa danas, u jitocenološkoj znanosti važećim nomenklaturnim kodeksom. Isto tako u sadržaj knjige ovaj je autor ugradio sva novija dostignuća, i znanstvene poglede, znanstvene rasprave koje se odnose na važnost i značenje pojedinih biljnih zajednica na prostoru Europe. Sva ta novija dostignuća europske fltocenološke znanosti, koja su data u knjizi nisu jednostavno prenijeta iz literature, već su znanstveno i kritički 473 |