DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 80 <-- 80 --> PDF |
analizirana i prilagođena našim fitogeografskim pri likama. Isto tako u uvodnom dijelu knjige ili uz poje dine zajednice dat je i dodatni komentar kao i posebno mišljenje ovog autora. Knjiga "Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj ", iako je namijenjena ponajprije studentima Šumarskog fakulteta, te inženjerima šumarstva, kao i drugim šumarima, posebice onima koji se bave njegom, uzgojem i sječom šuma, svojim sadržajem imat će i znatno širu primjenu. Knjiga će vrlo dobro poslužiti studentima biologije, studentima Poljoprivrednog fakulteta i svim onim djelatnicima koji se na bilo koji način bave zaštitom i očuvanjem biljnih vrsta i biljnog pokrova Hrvatske. Naime, svaki biolog i drugi djelatnik koji se bavi bilo kojim oblikom zaštite prirode mora poznavati zakonitosti i prilike u kojima se razvijaju pojedine biljne zajednice, a velik dio toga, zapravo sve što se odnosi na šumske fitocenoze, pronaći će u ovoj knjizi. Slika 1: Prof. dr se. Joso Vukclić zahvalio je svima koji su pomogli da ova knjiga bude tiskana. Slijeva autoru: recenzenti prof, dr. se. N. Segulja, prof. dr. sc. B. Prpić i prof. dr. sc. V. Beus, a sdesna ravnatelj Šumarskog instituta dr. sc. J. Gračan. Upravo poznavanje zakonitosti u razvitku šumskih ekosustava i staništa na kojem se zajednice razvijaju, a koje su u ovoj knjizi jasno obrađene, pridonijet će i pravilnoj sanaciji ovogodišnjih velikih opožarenih površina diljem naše obale. Poznavanje šumskih fitocenoza važno je i za niz drugih znanstvenih grana kao što su entomologija, orni tologija i dr, jer su mnoge od navedenih životinjskih skupina svojim životom, načinom ishrane i reprodukcije, vezane za određenje biljne zajednice, posebice šumske fitocenoze. Biljni pokrov, pa tako i šumske zajednice i stanišne prilike u kojima se one razvijaju, mora dobro poznavati i svaki zaštitar biljnih vrsta i biljnih zajednica. Samo poznavanjem zahtjeva koje biljna vrsta ili zajednica ima glede prilika na staništu, može se provesti trajna zaštita vrste i zajednice na određenome prostoru. Zaštita šumskih ekosustava na nekom prostoru pred zaštitare postavlja drukčije zahtjeve od onih koje treba poduzeti da bi zaštitili livade ili pak kamenjarsku vegetaciju ili gärige uz našu obalu. Sve se to može doznati pomnim čitanjem i proučavanjem knjige koju danas promoviramo na ovom skupu. Daljnjem proučavanju zakonitosti u razvitku šumskih ekosustava Hrvatske uveliko će pridonijeti i rad na zadatku trajnih ploha u Hrvatskoj. I na tom je području prof. Đuro Rauš, dao svoj neprocjenjivi prilog. Bio je jedem od inicijatora za osnivanje i lociranje te početni rad na istraživanju vegetacije na trajnim plohama diljem Hrvatske. Upravo zaslugom prof. Đure Rauša i njegovih suradnika, te većine šumarija diljem Hrvatske postavljene su trajne plohe za istraživanje vegetacije u svim značajnijim šumskim i travnjačkim ekosustavima Hrvatske. Slika 2: Obitelj pok. prof. dr. sc. Đure Rauša sdesna i dio nazočnih šumarskih stručnjaka iz cijele Hrvatske na predstavljanju knjige. Fotografije: B. Hrašovec Multidiciplinarni rad na zadatku "Sto trajnih ploha Republike Hrvatske ", dat će odgovor na niz dosada neriješenih fitocenoloških pitanja, kao na primjer o vremenu potrebnom za razvoj šumske fitocenoze u odgovarajućim klimatskim i edafskim uvjetima. Na kraju moram istaći da mi je posebna čast i zadovoljstvo što sam jedna od recenzenata ove vrijedne i sveobuhvatne knjige o šumskim fitocenozama Hrvatske. Na kraju recenzetskih izlaganja, prof. Prpić je naglasio kako je šumarska struka ovom knjigom dobila istinsku osnovicu za definiranje šumskih ekosustava u Hrvatskoj, kao jednog od velikih zadataka koji stoje pred šumarskom znanosti i praksom. Uredništvo iskreno čestita autoru prof. dr. sc. Josi Vukeliću, današnjem dekanu Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je smogao snage da zajednički Raušov i svoj rukopis objedini u ovo vrijedno djelo. Tužno je što ne možemo uputititi čestitke prerano preminulome prof. dr. Đuri Raušu, kojemu smo duboko zahvalni za sve stoje dao hrvatskoj šumarskoj znanosti i praksi. B. Prpić |