DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Unatoč tome stoje sekundaran, ovaj krasnik napada i stabla u kojima još kolaju sokovi, jer nema celulaze. Međutim, ličinke imaju aktivnu amilazu i pektinazu. Had dan M., Atay Kadiri Z. i Maatouf N.: Prvi pokus, laboratorijskog uzgoja odraslih oblika strizibube Phoracantha semipunctata F. Od pet različitih dijeta upotrijebljenih u laboratorijskom uzgoju ove strizibube, najbolji je rezultat pokazao med sa svih vrsta cvjetova. Srednja je plodnost iznosila 114 jaja po ženki (min. 0, max. 280), a prosječno trajanje života 60 dana (min. 39, max. 280). Sesbou A.: Intraspecifična varijabilnost kolapsa kod eukaliptusa E. camaldulensis Proučavana je intraspecifična varijabilnost kolapsa eukaliptusa E. camaldulensis sa dva talijanska lokaliteta (Sicilija i Kalabrija). Mjerenja su obavljena na izvrcima, Varijabilnost je vrlo velika; tangencijalni kolaps varira od 1,7% do 8,0% radijalni od 5,2% do 30,4%, a tangencijalni od 7,7% do 42,8%. Rekondicioniranje zraka povoljno utječe na smanjenje kolapsa. To se smanjenje može postići i povišenjem plodnosti tla. Korelacije između provenijencija pokazuju da provenijencije s visokim kolapsom karakterizira jako utezanje i slaba gustoća. Kolaps izravno korelira s bujnošću rasta na uzorcima koji potječu sa Sicilije. Khattabi A.: Uravnotežene vlažnosti drva u Maroku Drvo je higroskopski materijal i njegova vlažnost ostaje u ravnoteži s vlagom okolnog zraka do granice točke zasićenja. U članku su prikazane vrijednosti uravnotežene vlažnosti drva u pojedinim pokrajinama u Maroku na temelju klimatskih podataka 1988-89. godine. Fechtal M.iEl AbidA.: Fizikalne, karakteristike i trajnost drva eukaliptusovih hibrida. II. dio U pokusu je bilo drvo 42 klona prirodnih hibrida eukaliptusa. U prvoj fazi klonovi su klasirani prema svim istraživanim svojstvima u 7 homogenih grupa. Dvije od njih pokazale su se najboljim, pa se preporučuju za razmnožavanje. Khattabi, A.: Morfološki opis, piljenje i klasiranje drvnog materijala kanarskog bora (Pinus canariensis) Hans Leibundgut: Waldbau als Naturschutz. 123 stranice, 15 kolor i 37 crno-bijelih fotografija. Verlag Paul Haupt, Bern-Stuttgart, 1990, SFr40/DEM 50 U ovoj knjizi autor analizira šume koje su blizu autoktonim šumama (naturnahe) i u svezi s tim i ciljeve koji se postavljaju pred te šume. Navode se glavne Predmet istraživanja bilo je drvo kanarskog bora iz pošumljenih marokanskih područja. Rad obuhvaća morfološki opis trupaca, piljenje s računom prihoda i klasiranje drvnog materijala. Khattabi, A. i Loehnrtz S.: Simulacijski model Logheat-2 D , osnovna teorija Prikazana je nelinearna jednadžba vodljivosti topline, koja upravlja termičkim tretmanom trupaca male duljine, kao osnova za razvoj modela. Jednadžba je riješena numerički metodom konačnih razlika i entalpičnom metodom. Upotrebljena je za razvoj informatičnog modela simulacije u kojem je odnos longitudinalne prema radijalnoj termičkoj vodljivosti promjenljiv. Fechtal, M., Aber eha ne M., Ismail i A 1 aoui M. i Benjilali B.: Valorizacija esencijalnih ulja eukalyptusa (Eucalyptus camaldulensis) Analizirana su ulja eukaliptusa (E. camaldulensis) prije i poslije destilacije. Najvažniji su sastojci određivani s obzirom na trajanje destilacije. Najveći prinos cineola dobiven je između 40 i 60 mn vremena destiliranja. Pročišćavanje 1,8 cineola izvršeno je kristalizacijom na-20 °C. El Abi d A. i Aberchane M.: Kemijski sastav afričkog kovilja {Štipa tenacissima) Prinos celuloze od afričkog kovilja, dobiven sukcesivnim tretmanima natrijevim kloridom iznosio je 68% za prvi, a 48% za peti tretman. Posljednji daje 65% a celuloze i 4,5% lignina. Štipa tenacissima sadrži osim toga tanine i vosak. Fechtal M.,Tahori T., Benabid A. i Benrahmoune Z.: Određivanje lisne biomase despika {Lavanda dentata L. var. typica) u središnjem zapadnom Rifu Fitomasa je određivana odnosima regresije između biomase i strukturnih parametara. Potencijalna proizvodnja u istraživanom području iznosi 470-850 kg/ha lisne biomase i 2870 kg/ha ukupne biomase. Lisna biomasa varira prema fitoekološkim zajednicama. Najbolji rezultati određivanja biomase pomoću strukturnih parametara dobiveni su primjenom bazalne površine krošnje i volumena biljke. I. Mikloš šumske zajednice švicarske (mješovite šume s o. grabom, bukove šume, šume bukve i jele), šume smreke te šume ariša i limbe. Navodi se značenje svake od ovih šuma ne samo sa stajališta proizvodnje drvne mase, nego i ostale funkcije (zaštitne i socijalne). Autor izlaže osnovne karakteristike navedenih šuma, te osnovna obilježja glede biljnog i životinjskog svijeta. |