DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 90 <-- 90 --> PDF |
doba, te o uzrocima siromaštva u vrstama drveća na euroazijskom kontinentu za razliku od američkog. Povijest šuma Srednje Europe nakon Ledenoga doba može se sa velikom sigurnošću utvrditi analizom polena, tzv. polenanalize. Autor analizira razvoj vegetacije od Ledenoga doba do danas. Navodi, daje današnjoj šumovitosti Srednje Europe doprinjeo u znatnoj mjeri čovjek, koji je svojom djelatnošću smanjio šumovitost. Posebnu pozornost autor posvećuje utjecaju ekoloških čimbenika na šumu kao vegetacijski tip (utjecaj svjetla i topline, utjecaj vode i snijega, utjecaj zraka i vjetra, utjecaj fizikalnih i kemijskih svojstava tla, utjecaj reljefa te utjecaj biljnog i životinjskog svijeta). Kada je u pitanju utjecaj šume na sredinu, autor ukazuje na posebnu sastojinsku klimu (mikroklimu u šumi) kao svjetlo u šumi, tijek temperature u šumi, ulogu šume pri zaštiti poljoprivrednih površina od štetnog djelovanja vjetra itd. Utjecaj šume ogleda se i na režim voda, zaštitu tla od erozije i lavina. Posebna pozornost poklanja se socijalnoj funkciji šume (čistoća zraka, odmor i rekreacija i drugo) U zasebnom poglavlju govori se o tijeku života u šumi, kao stoje vrijeme cvjetanja, plodonošenje, sazrijevanje plodova, klijanje sjemena. Posebna pozornost posvećena je rastu vrsta drveća u visinu i debljinu, što ovisi o vrsti drveća, provenijenciji, starosti, dužini dana, uvjetima staništa i sličo. U tome značajnu ulogu imaju nasljedna svojstva i provenijencije. Autor ukazuje na značaj konkurencije unutar i između vrata drveća, kao i na njihovo međusobno pomaganje, starenje, bolesti i opasnosti kojima su vrste drveća izložene tijekom života te o smjeni generacija. Na kraju autor govori o odnosu čovjeka prema šumi koje je u većini slučajeva negativno. Da bi šuma mogla udovoljiti svim funkcijama koje sc od nje traže, neophodno je potrebno tijekom cijeloga života šumu njegovati i poduzimati sve potrebne mjere kako bi se spriječilo njeno uništenje. Knjiga može dobro poslužiti kao udžbenik za studente i svim ljubiteljima prirode-šume, jer je razumljiva i laicima. Hannes Mayer: Waldbau auf soziologisch-ökologischer Grundlage. 4. prerađeno izdanje, 522 stranice, 185 slika, 25 tabela. Verlag Gustav Fischer, Stuttgart - Jena - New York, 1992. Ovaj udžbenik spada u najnovije i najvrijednije iz oblasti uzgajanja šuma. Autor je cijeli udžbenik podijelio u više samostalnih cjelina i svaku cjelinu podijelio u više nižih jedinica. Prvo poglavlje posvećeno je šumi kao vegetacijskom tipu, povijesti uzgajanja šuma, opisivani su šumski ekosustavi, šumama Europe, zatim utjecaju šume na okolinu i zaštitnu funkciju šuma. Tu su obrađeni utjecaji poje dinih stanišnih čimbenika za šumu, značaj imisije na umiranje šuma. Drugo poglavlje posvećeno je šumskouzgojnim obilježjima najvažnijih domaćih i stranih vrsta drveća (prirodni areal, genetika diferenciranost, ekološki zahtjevi, opasnosti i prinosi te šumsko-uzgojne karakteristike svake vrste drveća). Sve vrste drveća svrstane su po regijama prirodnog nalazišta (npr. subalpinske šume četinjača, vrste brdsko-planinskog područja i dr.). Posebno je ukazano na vrste drveća koje pridolaze na specifičnim staništima, te pogodnosti pojedinih stranih vrsta drveća za unošenje na određena područja. Iduće poglavlje posvećeno je njezi šuma. Obrađeno je pitanje cilja i funkcije njege šuma s genetskog, ekološkog i biološkog gledišta. Posebnu pozornost autor posvećuje pitanju kvalitete stabala i sastojine, stabilnosti sastojine koja je uvjetovana njegom šume, utjecaj njega šuma na proizvodnju i kvalitetu proizvedene drvne mase i dr. U dijelu o mjerama njege šuma obuhvaćena je funkcija njege šuma u pojedinim razvojnim fazama (njega mladika, njega guštika, prorede, svijetle prorede) te dodatne mjere kao rezanje grana, oblikovanje stabala, prihranjivanje, njega, sporedne sastojine i podsadnja. U dijelu koji govori o obnovi šuma, autor ukazuje na značenje planiranja obnove šuma, koja obuhvaća izbor vrste drveća, postavljanje cilja obnove, planiranje radova na izvođenje obnove šuma. U tome dijelu posebna pozornost posvećena je prirodnoj obnovi s načinima prirodne obnove (čista sječa, oplodna sječa, prirodna obnova putem "Femelšlag"-a, obnova prebornih šuma). Za sve načine prirodne obnove autor obrazlaže prednosti i mane. Obrađena je i umjetna obnova šuma (pošumljavanje), koja obuhvaća pripremne radove na površinama predviđenima za pošumljavanje, sjetvu sjemena i sadnju sadnica (osiguranje sadnica, proizvodnja sadnica u šumskim rasadnicima, proizvodnja sadnica s golim i obloženim korijcnovim sustavom). Posebnu pozornost autor posvećuje ocjeni kvalitete sadnica i njihovoj upotrebljivosti za pošumljavanje. Značajno mjesto posvećeno je gustini sadnje, prednostima i nedostacima pojedinih metoda sadnje s biološkog, tehničkog i ekonomskog stajališta. Posebno mjesto zauzima njega i zaštita podignutih nasada (popunjavanje, prihranjivanje, zaštita od divljači mehaničkim i kemijskim putem, zaštita od stoke, zaštita ograđivanjem i slično). Posebnu pozornost autor posvećuje posebnim načinima prirodne obnove (preborne šume, gospodarenje niskim šumama, prevođenje niskih i srednjih u visoke šume, podizanje nasada - plantaža topola). Na kraju, autor ukazuje na zadatke i obveze uzgajanja i gospodarenja šumama u 21. stoljeću. Ova vrlo vrijedna knjiga odličan je udžbenik za studente šumarskih fakulteta, a može poslužiti i šumar |