DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Cetinu i Zrmanju, a Hajdučke i Rožanske kukove ispred Nacionalnog parka Brijuni! Nelogičnosti i nedoumice zaista su nepotrebne bilo da su slučajne, učinjene u "brzini", nekorektno korigirane ali neminovno ne vode preglednom slijedu opisa najznačajnijih prirodnih ljepota Hrvatske. Kod opisa Nacionalnih parkova učinjen je velik propust, jer se u knjizi donose podaci i crteži granica parkova kakvi više ne egzistiraju od 6. veljače 1997. (Narodne novine br, 13), a knjiga je tiskana 1998. Sljedeća nelogičnost (od niza nelogičnosti!) vidljiva je na karti tiskanoj na str. 11. PODRUČJE DINARSKOG KRASA, gdje se prema R o g 1 i ć u (autoru "Hrvatske krške terminologije"!) u priloženoj legendi navode riječi: izraziti krš i fluviokrš, a za Biokovo je stavljena boja koja u legendi prikazuje područje "vododrživih sedimenata s riječnom mrežom". Zanima me gdje je autor u tom prostoru Biokova vidio riječnu mrežu? Sljedeći "biser" je na str. 24. kod opisa kako nastaju špiljski ukrasi! Za autora ukrasi nastaju otapanjem vapnenca iz vapnenačke podloge, a po logici zdravog razuma trebalo bi biti: krovine ili nadsloj nad podzemnom šupljinom, kroz koje se procjeđuje voda s površine. Na vrhu iste stranice autoru je očito također nejasan pojam kada kaže, daje "1992. otkrivena naša najduža jama, Lukinajama na Velebitu, čija je dužina 1364m". Očito, dr. Pelivan ne razlikuje jame po dubini, a špilje ili pećine po dužini? Ako nije znao, mogao je koristiti postojeću literaturu ili priupitati nekoga od istraživača krškog podzemlja pa saznati da se Lukina jama ne zove "po geologu Lukiju"nego Lukiću !... (Otomeje čak pisao jednom u svom "Ekološkom glasniku"!). Na priloženim kartama niz je nejasnoća i nedorečenosti. Karta na str. 50. prikazuje Nacionalne parkove i parkove prirode, a svagdje uz riječ označene pojave manjka NP, jer cijeli Risnjak nije Park, kao ni rijeka Krka, dok je Talaščica nazvana "Taleščicom" i označena bojom kao Nacionalni park. Na ostalom nizu priloženih karata (sa zelenim, crvenim, plavim i sivim točkicama) bilo je dovoljno mjesta da se navede o kojem se lokalitetu radi - kada bi to autor znao?! Ako usporedite Poglavlje "Zakonom zaštićena područja, biljne i životinjske vrste u Hrvatskoj" sa službenim popisom Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša "POPIS POSEBNO ZAŠTIĆENIH OBJEKATA PRIRODE" od rujna 199E, neka Vas ne začude razlike, jer autor nije posjedovao tu službenu literaturu, već se koristio starim "izvorima" - sada očito na štetu svojih čitatelja! Tako se na pr. na str. 65. medu spomen-područjima spominje i Planina Biokovo, park prirode pa je pitanje da lije podatak o Biokovu na str. 49. zaista točan? I na kraju navoda (koji bi mogao ispuniti ovdje još nekoliko stranica!), pri nabrajanju Nacionalnih parkova trebalo je poštivati redoslijed vremenskog proglašavanja pojedinog parka ili koristiti abecedni red, ako već autoru taj podatak nije poznat? Zaista i cijena od 25 kuna nije "opravdanje" i "mamac" za širenje pogrešaka koje više štete nego koriste. Zanima me što će kazati i stručnjaci ostalih struka čiji se podaci u ovoj knjizi koriste. Dr. Srećko Božičević, geolog Dr. se. Srećko Božičević i dr.: PLITVIČKA JEZERA, PRIRODOSLOVNI TURISTIČKI VODIČ, FOTOMONOGRAFIJA Nedavno je tiskan Vodič kroz Nacionalni park "Plitvička jezera" koji zavređuje posebnu pozornost. Vodič je tiskan na sedam jezika - hrvatskome, slovenskom, češkom, engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom. Odgovorni urednik Vodiča je dr. se. Srećko Božice vić , glavni urednik Mato Nj avro, grafički i likovni urednik Milan Vukelić , a sadržaj su napisali poznati znanstvenici koji već godinama istražuju u području Nacionalnoga parka u okvirima znanstvenih disciplina kojima se bave. Nakladnik je Turistička naklada d.o.o. Zagreb i Nacionalni park "Plitvička jezera", nakladnika zastupaju Marija Vranješ i Stjepan Dujmović, pripremu teksta obavio je SIB1, Zagreb, fotolite pripremio Signum d.o.o. Zagreb, a tisak obavila Hrvatska tiskara d.o.o. Zagreb. U naslovu je bez pretenzije navedeno kako se radi o prirodoslovnom turističkom vodiču koji to svojim sadržajem zbiljski dokazuje. Navodim preporuku Vodiča, gospođe mr. se. Branke S u 1 c, pomoćnice ministra u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske koja glasi: "Prirodoslovni vodič kroz Nacionalni park "Plitvička jezera" predstavlja važnu dopunu prezentaciji prirodnih bogatstava jedinstvenih Plitvičkih jezera. Namjena prirodoslovnog vodiča kroz Nacionalni park "Plitvička jezera" je da posjetitelji raspolažu relevantnim informacijama o prirodoslovnom i kulturološkom značaju Plitvičkihjezera. Autori tekstova su vrhunski stručnjaci određenih znanstvenih područja, te će publikacija na dostupan način ukazati na kompleksni značaj vrijednosti svjetskog fenomena Plitvičkih jezera. Stručni prikaz pri |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 93 <-- 93 --> PDF |
donijet će formiranju ekološke obrazovne svijesti posjetitelja". Hrvatski tekst Vodiča ima 96 stranica džepnoga formata sa 105 fotografija u boji i zemljopisnim kartama. Uvodnik je napisao akademik Milan Meštrov. O zemljopisnom položaju Plitvičkih jezera kao prvome hrvatskom nacionalnom parku, geološkoj podlozi i hidrologiji, geološkim zanimljivostima uza šetne staze, gornja i donja jezera i plitvičke špilje - znalački piše dr. Srećko Božicević , odgovorni urednik Vodiča, koji je isti obogatio s najviše svojih vrlo uspjelih fotografija u boji, za koje se može bez dvoumljenja ustvrditi da su umjetničke. Klimatsku karakteristiku jezera opisao je prof. dr. sc. Ivan Penzar , a bioklimatske prilike mr. sc. Ksenija Z a n i n o v i ć . Temeljni fenomen Plitvičkih jezera- fitogenu sedru opisao je poznati znalac i dugogodišnji istraživač fenomena prof. dr. sc. Božidar Sti lino vić, koji na kraju svoga napisa kaže: "Priroda na čudesan način gradi slapove na Plitvičkim jezerima. Poznavajući i prateći prirodu tog fenomena moći ćemo ga sačuvati za budućnost, jer samostalnim procesima stvaranja fitogene sedre zahvaljuju Plitvička jezera svoj izgled, opstanak i daljnji progresivni razvoj te nam jamče trajanje njihove ljepote kojoj će se moći diviti i generacije posjetitelja, koje će na Jezera dolaziti u budućim desetljećima." Biljne zanimljivosti Nacionalnog parka raščlanila je profesorica botanike dr. se. Nedjeljka Segulja , isto tako dugogodišnji istraživač toga područja. Profesorica Segulja obradila je botaničku komponentu u tri poglavlja: Biljne zanimljivosti Plitvičkih jezera u kojemu obrađuje endeme u širemu i užem smislu, zatim Travnjake Nacionalnog parka i Biljni svijet u i oko Jezera. Šume Nacionalnog parka i prašumu Čorkova uvala obradio je prof. dr. se. Branimir Prpić . Leptire i tulare parka opisao je mr. se. Mladen K. u činić , životinjski svijet jezera i oko njih prof. dr. sc. Milorad Mrakovčić , a zanimljivosti životinjskog svijeta te rezultate istraživanja života plitvičkoga medvjeda, opisao je poznati hrvatski zaštitnik faune prof, dr. se. Đuro Huber. U svojemu posebnom napisu "Što se može vidjeti i snimiti" prof. Huber piše: "Veselite se susretu sa svakom životinjom, promatrajte ih i snimajte, ako to prilike omogućuju,ali ih nemojte hvatati, hraniti ili na bilo koji način uznemiravati". Izvrstan prilog Vodiču je karta hrvatskih Dinarida s obalom Jadrana od Pule do Splita, koja obuhvaća Plitvička jezera (mjerilo 1 : 600.000) s potankom kartom Plitvičkih jezera na poleđini. Ona je, nažalost, bez mjerila. Ova knjižica je bez dvojbe pravi prirodoslovni turistički vodič prepuna dragocjenih podataka o plitvičkoj prirodi u kojoj su pobrojani znanstvenici na jednostavan način opisali ono o čemu je potrebno obavijestiti posjetitelje parka. Uz dobre fotografije u Vodiču su opisane zanimljivosti flore, vegetacije i faune uz nabrajanje najvažnijeg u ovom jedinstvenom i do danas još dobro očuvanom kutku hrvatske prirode svjetskoga glasa. Na posljednjim stranicama Vodiča dane su turističke informacije B. Prpić |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 94 <-- 94 --> PDF |
ERRATA CORRIGE: U Šumarskom listu br. 7-8/1998. u članku Alojzija Frkovića Rezultati ostvarivanja Programa Šumarske škole Karlovac na osposobljavanju zaposlenika "Hrvatskih šuma" za ocjenjivače lovačkih trofeja, u prikazu ispita održanih u Šumariji Makarska, U.Š. Split na str. 350-351 greškom je izostavljeno imedipl. inž. Marina Bogdanića , koji je također uspješno položio ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja. Molimo za ispriku. B. Prpić Bliži se kraj godine (još samo broj 11 - 12 / 98.), pa molimo "zaboravljive", a primaju Šumarski list, da podmire svoje dugovanje-pretplatu na Šumarski list za ovu godinu. PRETPLATA ZA ŠUMARSKI LIST U 1998. GODINI iznosi: - za zaposlene članove 120 kn - za studente, đake i umirovljenike 30 kn - za poduzeća 500 kn + PDV ADRESA: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb, Trg Mažuranića 11 Žiro račun br: 30102-678-6249 PRETPLATA ZA INOZEMSTVO 95 $ DEVIZNI ŽIRO RAČUN br.: 25731-3206475 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb ZAGREBAČKA BANKA Zagreb (Telex ŽABA 21-211 Swift ŽABA HR XX) Uredništvo |