DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 93 <-- 93 --> PDF |
donijet će formiranju ekološke obrazovne svijesti posjetitelja". Hrvatski tekst Vodiča ima 96 stranica džepnoga formata sa 105 fotografija u boji i zemljopisnim kartama. Uvodnik je napisao akademik Milan Meštrov. O zemljopisnom položaju Plitvičkih jezera kao prvome hrvatskom nacionalnom parku, geološkoj podlozi i hidrologiji, geološkim zanimljivostima uza šetne staze, gornja i donja jezera i plitvičke špilje - znalački piše dr. Srećko Božicević , odgovorni urednik Vodiča, koji je isti obogatio s najviše svojih vrlo uspjelih fotografija u boji, za koje se može bez dvoumljenja ustvrditi da su umjetničke. Klimatsku karakteristiku jezera opisao je prof. dr. sc. Ivan Penzar , a bioklimatske prilike mr. sc. Ksenija Z a n i n o v i ć . Temeljni fenomen Plitvičkih jezera- fitogenu sedru opisao je poznati znalac i dugogodišnji istraživač fenomena prof. dr. sc. Božidar Sti lino vić, koji na kraju svoga napisa kaže: "Priroda na čudesan način gradi slapove na Plitvičkim jezerima. Poznavajući i prateći prirodu tog fenomena moći ćemo ga sačuvati za budućnost, jer samostalnim procesima stvaranja fitogene sedre zahvaljuju Plitvička jezera svoj izgled, opstanak i daljnji progresivni razvoj te nam jamče trajanje njihove ljepote kojoj će se moći diviti i generacije posjetitelja, koje će na Jezera dolaziti u budućim desetljećima." Biljne zanimljivosti Nacionalnog parka raščlanila je profesorica botanike dr. se. Nedjeljka Segulja , isto tako dugogodišnji istraživač toga područja. Profesorica Segulja obradila je botaničku komponentu u tri poglavlja: Biljne zanimljivosti Plitvičkih jezera u kojemu obrađuje endeme u širemu i užem smislu, zatim Travnjake Nacionalnog parka i Biljni svijet u i oko Jezera. Šume Nacionalnog parka i prašumu Čorkova uvala obradio je prof. dr. se. Branimir Prpić . Leptire i tulare parka opisao je mr. se. Mladen K. u činić , životinjski svijet jezera i oko njih prof. dr. sc. Milorad Mrakovčić , a zanimljivosti životinjskog svijeta te rezultate istraživanja života plitvičkoga medvjeda, opisao je poznati hrvatski zaštitnik faune prof, dr. se. Đuro Huber. U svojemu posebnom napisu "Što se može vidjeti i snimiti" prof. Huber piše: "Veselite se susretu sa svakom životinjom, promatrajte ih i snimajte, ako to prilike omogućuju,ali ih nemojte hvatati, hraniti ili na bilo koji način uznemiravati". Izvrstan prilog Vodiču je karta hrvatskih Dinarida s obalom Jadrana od Pule do Splita, koja obuhvaća Plitvička jezera (mjerilo 1 : 600.000) s potankom kartom Plitvičkih jezera na poleđini. Ona je, nažalost, bez mjerila. Ova knjižica je bez dvojbe pravi prirodoslovni turistički vodič prepuna dragocjenih podataka o plitvičkoj prirodi u kojoj su pobrojani znanstvenici na jednostavan način opisali ono o čemu je potrebno obavijestiti posjetitelje parka. Uz dobre fotografije u Vodiču su opisane zanimljivosti flore, vegetacije i faune uz nabrajanje najvažnijeg u ovom jedinstvenom i do danas još dobro očuvanom kutku hrvatske prirode svjetskoga glasa. Na posljednjim stranicama Vodiča dane su turističke informacije B. Prpić |