DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 26 <-- 26 --> PDF |
J. Domac: SADAŠNJA I BUDUĆA PROIZVODNJA ENERGIJE IZ BIOMASE ŠUMSKOG PORIJEKLA Šumarski listbr.l 1-12, CXXII (1998),507-513 ZAKLJUČAK - Conclusion U svim analiziranim scenarijima predviđa se porast Šumska biomasa predstavlja najznačajniji izvor proizvodnje energije iz biomase. Predviđa se da će udio biomase za proizvodnju energije u Hrvatskoj u svim biomase u ukupnoj potrošnji energije rasti, te će u 2030. promatranim scenarijima. U budućnosti se očekuje njegodini iznositi između 4,6 i 7,6 posto. Uz razradu sceno povećano korištenje, no za to će se morati provesti narija buduće proizvodnje energije iz biomase, razrađesloženi program mjera i postupaka kojima bi se otvorilo ni su i scenariji razvoja potencijala biomase za energettržište za energiju iz biomase i donijela poticajna zasko iskorištavanje. Analiza pokazuje da svi promatrani konska regulativa. Slične mjere su u brojnim razvijenscenariji proizvodnje energije ostavljaju još između 50 im europskim državama (Austrija, Danska, Finska, do 100 posto veći, neiskorišteni, tehnički potencijal. Švedska,...) već donesene, a u Hrvatskoj je sa sličnim zadatkom početkom 1997. godine pokrenut Nacionalni Proizvodnja energije iz biomase u svijetu je u stalenergetski program BIOEN. Povećana proizvodnja en nom, još značajnijem porastu. Nedavno objavljeni doergije iz šumske biomase imala bi brojne pozitivne kument Europske unije "White paper" predviđa znaposljedice ne samo na energetski sektor, već i na razvoj čajan porast proizvodnje energije iz biomase, čime bi lokalnih zajednica, ukupno gospodarstvo i okoliš. njen udio u odnosu na ostale obnovljive izvore u 2010. godini iznosio 73%. LITERATURA - References Dessus , B. et al (1998): Fuelwood in Europe, Les Sever , S. et al (1996): Gospodarenje šumama u cahiersduCLIP,No8,pp 112 Hrvatskoj. Razvoj i organizacija hrvatskoga energetskoga sektora 6. Energetski institut "Hrvoje D o m a c, J. et al (1998): BIOEN - Program korištenja Požar", Zagreb, pp 76 energije biomase i otpada. Prethodni rezultati i buduće aktivnosti. Energetski institut "Hrvoje Spitzer , J. (1998): The Role of Biomass in GreenhoPožar", Zagreb, pp 179 use Gas Mitigation. IEA Bioenergy Position Pa per. IEA Bioenergy Task 25 International El Bassam , N. (1998): Energy Plant Species. James Workshop "Between COP3 and COP4: The Role & James Ltd. London, pp 321. of Bioenergy in Achieving the Targets Stipulated G r a n i ć, G. et al (1998): Strategija energetskog razvi in the Kyoto Protocol". Nokia 1998. tka Republike Hrvatske. Ministarstvo gospodarstva i Energetski institut "Hrvoje Požar", ZaVuk, B. (1997): Energija u Hrvatskoj. Godišnji greb, pp 271 energetski pregled, Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske, Zagreb, pp 92. P o ž a r, H. (1980): Izvori energije. SNL, pp 275. Požar , H. et al (1977): Razvitak opskrbe energijom SR Hrvatske 1961-1971. Institut za elektroprivredu- Zagreb. pp 150 Summary: Although significant biomass potential, biomass had never taken an important place in the energetic policy of the Republic of Croatia in the past. However, Croatian foresters, both scientists and engineers have done many researching and developed different technologies for energy production from biomass. Historically biomass has been used by the rural population in a large scale for heating and cooking in all Croatian regions. Heating wood and commercial and non-commercial cutting down woods amounted to 15per cent of primary energy consumption in 1970, and in 1990 that part, due to urbanisation and growth of living standards was 5,3 per cent. Today, bioenergy contributes only with 4,6 per cent in total energy supply and fuelwood and wood waste from wood industry are the most important biomass resources. Today, biomass energy is experiencing a surge in interest in many parts of the world due to: greater recognition of its current role and future potential contribution as a modern fuel in the world´s energy supply; its availability, versatility, and sustainability; a better understanding of its global and local environmental benefits; perceived potential role in climate stabilisation; the |