DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 29 <-- 29 --> PDF |
PREGLEDN1 ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. II 12. CXXII (1998), 515-524 UDK 630* 151 + 152 NASELJAVANJE EUROPSKOG DABRA (Castor fiber L.) U POSAVINU ANSIEDLUNG DES EUROPÄISCHEN BIBER (Castor fiber L.) IN POSAVINA Marijan GRUBEŠIĆ* i Krešimir KRAPINEC* SAŽETAK: Dabar (Castor fiber L.)je u prošlosti bio sastavni dio faune gotovo svih europskih zemalja. Sustavnim nestajanjem gotovo je istrijebljen pa ga se potkraj 19. stoljeća može sresti kao autoktonu životinjsku vrstu samo na nekoliko malih i prostorno udaljenih staništa u Europi. Provedba njegove zaštite, posebice akcija ponovnog naseljavanja na prvobitna staništa, koje su započele 1922. godine a znatno se intenzivirale iza 50-ih godina ovoga stoljeća, omogućile su da ovom najvećem glodavcu sjeverne polutke više ne prijeti opasnost od izumiranja. Zaštiti i spasu dabra priključila se i Hrvatska, provedbom u stvarnost ideje o povratku dabra započetom početkom 90-ih godina a praktično se ostvarivala u travnju 1996. godine dopremom prvih dabrova na ova područja. Jedno od najvećih potencijalnih staništa dabrova u Hrvatskoj je Posavina, pa je stoga i lokalitet na kojem je započeta realizacija projekta "Dabar u Hrvatskoj" u sliv rijeke Save -lokalitet Žutica. Na taj je lokalitet od travnja 1996. godine pa do okončanja naseljavanja dabra na to područje u veljači 1998. dopremljeno i ispušteno 47 dabrova. Dopremljeni dabrovi uhvaćeni su na različitim lokalitetima u Bavarskoj, a najviše ih je uhvaćeno na staništima uz Dunav. LI 9 doprema transportirano je između jednog i pet dabrova, a iznimno u veljači 1998. u jednom transportu dopremljene su čak 24 jedinke. Omjer spolova ispuštenih dabrova na lokalitetu Žutica je 23 mužjaka i 24 ženke. Težina ispuštenih dabrova kreće se u rasponu od 4 do 24 kilograma. Ključne riječi: Dabar, Castor fiber L., reintrodukcija, stanište, Posavina, hvatanje, transport, ispuštanje UVOD - Einleitung Europski dabar (Castor fiber L.) predstavlja životinjRazdaljina između tih populacija mjerila se i na tisusku vrstu koja je u ne tako davnoj prošlosti nastanjivala će kilometara, te nije postojala ni teoretska mogućnost gotovo cijeli prostor europskog kopna (Djoskin & međusobnog kontakta ili značajnijeg širenja predstavSafono v 1972., Langer , 1998). U 18. i 19. stoljeću nika ove semiakvatićne životinjske vrste bez pozitivne bilježi se intenzivni nestanak ovog najvećeg glodavca intervencije čovjeka (Minze , 1950, Grubešić , sjeverne Zemljine polukugle, te ostaje kao autoktona ži1994). votinjska vrsta samo na nekoliko lokaliteta u čitavoj Eu Iako se upravo čovjeku, odnosno njegovim izravropi (Piechocki, 1973., Fray e, 1978). Preostale po nim i neizravim utjecajima, pripisuje krivnja za nestapulacije bile su relativno malobrojne i izolirane. nak dabrova, pravovremeni razvoj ekološke svijesti u sjevernoj i zapadnoj Europi iznašao je načine za zaštitu * Doc. dr. se. Marijan Grubcšić, Krešimir Krapincc, dipl. inž. šum, i spas ove životinjske vrste od gotovo sigurnog izumiŠumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, HR ranja (Richard, 1965). 10000 Zagreb |