DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 29     <-- 29 -->        PDF

PREGLEDN1 ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. II 12. CXXII (1998), 515-524
UDK 630* 151 + 152


NASELJAVANJE EUROPSKOG DABRA (Castor fiber L.) U POSAVINU


ANSIEDLUNG DES EUROPÄISCHEN BIBER (Castor fiber L.) IN POSAVINA


Marijan GRUBEŠIĆ* i Krešimir KRAPINEC*


SAŽETAK: Dabar (Castor fiber L.)je u prošlosti bio sastavni dio faune gotovo
svih europskih zemalja. Sustavnim nestajanjem gotovo je istrijebljen pa
ga se potkraj 19. stoljeća može sresti kao autoktonu životinjsku vrstu samo na
nekoliko malih i prostorno udaljenih staništa u Europi. Provedba njegove zaštite,
posebice akcija ponovnog naseljavanja na prvobitna staništa, koje su započele
1922. godine a znatno se intenzivirale iza 50-ih godina ovoga stoljeća,
omogućile su da ovom najvećem glodavcu sjeverne polutke više ne prijeti
opasnost od izumiranja.


Zaštiti i spasu dabra priključila se i Hrvatska, provedbom u stvarnost ideje


o povratku dabra započetom početkom 90-ih godina a praktično se ostvarivala
u travnju 1996. godine dopremom prvih dabrova na ova područja.
Jedno od najvećih potencijalnih staništa dabrova u Hrvatskoj je Posavina,
pa je stoga i lokalitet na kojem je započeta realizacija projekta "Dabar u Hrvatskoj"
u sliv rijeke Save -lokalitet Žutica. Na taj je lokalitet od travnja
1996. godine pa do okončanja naseljavanja dabra na to područje u veljači
1998. dopremljeno i ispušteno 47 dabrova. Dopremljeni dabrovi uhvaćeni su
na različitim lokalitetima u Bavarskoj, a najviše ih je uhvaćeno na staništima
uz Dunav. LI 9 doprema transportirano je između jednog i pet dabrova, a iznimno
u veljači 1998. u jednom transportu dopremljene su čak 24 jedinke.
Omjer spolova ispuštenih dabrova na lokalitetu Žutica je 23 mužjaka i 24 ženke.
Težina ispuštenih dabrova kreće se u rasponu od 4 do 24 kilograma.


Ključne riječi: Dabar, Castor fiber L., reintrodukcija, stanište, Posavina,
hvatanje, transport, ispuštanje


UVOD - Einleitung


Europski dabar (Castor fiber L.) predstavlja životinjRazdaljina
između tih populacija mjerila se i na tisusku
vrstu koja je u ne tako davnoj prošlosti nastanjivala će kilometara, te nije postojala ni teoretska mogućnost
gotovo cijeli prostor europskog kopna (Djoskin & međusobnog kontakta ili značajnijeg širenja predstavSafono
v 1972., Langer , 1998). U 18. i 19. stoljeću nika ove semiakvatićne životinjske vrste bez pozitivne
bilježi se intenzivni nestanak ovog najvećeg glodavca intervencije čovjeka (Minze , 1950, Grubešić ,
sjeverne Zemljine polukugle, te ostaje kao autoktona ži1994).
votinjska vrsta samo na nekoliko lokaliteta u čitavoj Eu


Iako se upravo čovjeku, odnosno njegovim izravropi
(Piechocki, 1973., Fray e, 1978). Preostale po


nim i neizravim utjecajima, pripisuje krivnja za nestapulacije
bile su relativno malobrojne i izolirane.


nak dabrova, pravovremeni razvoj ekološke svijesti u
sjevernoj i zapadnoj Europi iznašao je načine za zaštitu


* Doc. dr. se. Marijan Grubcšić, Krešimir Krapincc, dipl. inž. šum, i spas ove životinjske vrste od gotovo sigurnog izumiŠumarski
fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, HR
ranja (Richard, 1965).


10000 Zagreb




ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 30     <-- 30 -->        PDF

M. GruhcSić i K. Krapincc: NASIiLJAVANJh HUROPSKOCi DABRA (Castor fiber L.) U POSAVINU Šumarski list br. II 12. CXXII (1998), 5 I 5-524
Prve akcije oko naseljavanja dabra u staništa s kojih
je nestao proveli su Šveđani još 1922. godne (Curry -
Lindahl, 1967., L a v s u n d, 1977), kada su dopremili
dabrove familije iz susjedne Norveške u kojoj je opstala
jedna autoktona populacija na jugu Norveške. Taj
primjer slijedi Finska, koja dabra vraća 1935. godine
(Myrberget, 1967).


Pozitivni rezultati naseljavanja dabra u Švedsku i
Finsku pokazali su uspješnost i opravdanost ovakvih
zahvata u ostalim europskim zemljama, koje takav pothvat
započinju nakon 50-ih godina ovoga stoljeća poput
Švicarske 1956. (Burri, 1973., Troesch, 1969.,
Stock er, 1984., 1985) koja dabrove naseljava iz
Francuske i Norveške, Bavarska 1966. (Reichholf ,
1976., Schwab & all, 1992), Austrija 1976. (Sieber,
1997). Čak su i zemlje koje su imale dabra vršile
preseljenje jedinki na staništa s kojih su nestali, poput
Francuske od 1952.godine (Stocker , 1988). Uposlje-


CILJ RADA


Strana iskustva o povratku dabra na staništa s kojih
je nestao, te podaci o obitavanju te životinje na prostoru
Hrvatske, ukazali su na potrebu pokretanja aktivnosti s
ciljem povratka dabra kao životinjske vrste i na prikladna
povijesna staništa u Hrvatskoj.


Povratak svake životinjske vrste u njena prvobitna
obitavališta (reintrodukcija) vrlo je opsežan i zahtjevan


METODE RADA -


Opisom projekta "Dabar u Hrvatskoj" koji je nastao
još 1993. godine (Grubešić & Schwab 1993.)
predviđene su tri faze rada u svrhu realizacije zacrtanog
projekta.


I Pripremna faza;


II Hvatanje, transport i ispuštanje;


III Monitoring.


Svaka od tih faza zahtijeva određenu metodu rada.
Prva faza bazirana je na istraživanjima stanišnih
uvjeta dabra (Grubešić , 1993., 1994), a dijelom je
bila obavljena izradom "Opisa projekta", odnosno potpisivanjem
ugovora između Wildbiologische Gesellschaft
München i Šumarskog fakulteta Zagreb. U prvoj
fazi rada preostalo je još prikupiti svu potrebnu dokumentaciju
za hvatanje i izvoz dabrova iz Njemačke, te
uvozne dozvole i odobrenja za realizaciju projekta na
području Hrvatske. Pored toga, bilo je potrebno obaviti
sve organizacijske pripreme oko transporta i ispuštanja
dabrova u Hrvatskoj.


Glavni dio posla u sklopu realizacije projekta predstavlja
druga faza, u kojoj su obuhvaćeni hvatanje, transport
i ispuštanje dabrova.


dnje vrijeme sve su češći napisi o povratku dabra u po


jedine pokrajine ili na pojedine vodotokove diljem Eu


rope(Kalleder, 1982.,Czech &Derwich, 1997.,


Ducha&Majzlan, 1997., Lath i, 1997., Roller,


1997.,. Winter, 1997., Budajova, 1997., Bauer


& all. 1998), bilo da se radi o akciji naseljavanja ili se


na neka područja dabar i sam proširio kao npr. iz Austri


je u Slovačku (Pachinger, 1997). Još uvjek ima ze


malja koje nemaju dabra, ali imaju izrađen program


njegovog povratka poput Slovenije i Rumunjske


(Troidl & Ionescu 1997)


U starijim zapisima u kojima se spominju životinjske
vrste našega podneblja, spominje se i dabar kao
česti stanovnik naših prostora (Kesterčane k 1896,
Hirtz 1938,Grubešićl994, 1995).


Potvrda činjenice daje dabar nekada nastanjivao i
naše prostore, dala je osnove za pokretanje projekta
"Dabar u Hrvatskoj".


- Arbeitsziel
posao, koji se odvija u nekoliko faza i uz sudjelovanje
većeg broja aktivista.


Cilj ovog rada je prikazati faze rada, tehničke i organizacijske
elemente za provedbu projekta povratka dabra
na odabrana staništa u Posavini, te dati podatke o
provedbi akcije tijekom trajanja druge faze projekta na
području Posavine.


Arbeitsmethoden


Hvatanje - Fang


Hvatanje dabrova odvija se kontinuirano kroz duže
razdoblje i na više lokaliteta istovremeno. Za hvatanje
se uglavnom koriste sandučastc hvataljke za hvatanje
dabrova na kopnu (neposredno uz vodenu površinu koju
nastanjuju dabrovi), te sklapaće hvataljke u vodi. Postavljena
su dva tipa sandučastih hvataljki, način rada
im je istovjetan, a razlikuju se jedino po sustavu za zatvaranje
hvataljke kada dabar uđe u nju. Sklapaće hvataljke
u vodi namijenjene su za hvatanje dabrova dok
plivaju ili dok se hrane u plićaku, neposredno uz obalu.
Sklapače hvataljke nepogodne su za hvatanje dabrova
gdje je dubina vode veća od dvadesetak centimetara, jer
bi moglo doći do utapanja uhvaćenog dabra.


Nakon uspješnog hvatanja, dabrovi se privremeno
drže u transportnim sanducima ili u pripremljenom prostom
za držanje dabrova dok se ne organizira transport.


Transport dabrova obavlja se u specijalnim sanducima
i uglavnom u kombi vozilima. Za tu namjenu izrađeno
je 12 sanduka različite veličine (mali, srednji i veliki),
ovisno da li se transportirju jedinke individualno,
u paru ili cijele familije.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 31     <-- 31 -->        PDF

VI. Grubcsić i K. Krapincc: NASELJAVANJE EUROPSKOG DABRA (Castor fiber L.) U POSAVINU Šumarski list hr. 11- 12, CXXII (1998), 515-524
Transport - Transport
Transport se organizira tako da vožnja traje što kraće,
kako bi se izbjegle stresne situacije za dabrove i kako
bi imale što manji odraz na same jedinke. Uglavnom
se iz područja hvatanja kreće u večernjim satima ili tijekom
noći, kako bi slijedećeg dana mogli obaviti prijelaz
svih granica i izvršiti carinjenje te ispuštanje dabrova
u pripremljena staništa za njihov prihvat. Sve aktivnosti
vezane za prijevoz dabrova obavljaju se u 24
sata, stoje glede dužine puta (između 600 i 800 km) te


Slika 1. Sanduci s dopremljenim dabrovima uz nazočnost brojnih
novinara u Žutici 05. veljače 1998.
Bild 1. Kästen mit den zugeführten Bibern in Anwesenheit zahlericher
Journalisten in Žutica am 05. Februar 1998


postupke na graničnim prijelazima i carinjenje, izuzetno
brz transport.


Ispuštanje - Freilassung
Ispuštanje se obavlja tako da se dabrovi prenesu u
sanducima za transport u kojima su i dopremljeni od
vozila u kojem su transportirani do mjesta ispuštanja.
Neposredno prije ispuštanja dabrovi se izvažu, utvrdi
im se spol i starost, a na plivaću kožicu na zadnjoj lijevoj
nozi utetovira se broj koji će kasnije služiti za identifikacijujedinke.
Prije dopreme dabrova na mjestu predviđenom za
ispuštanje, izradi se umjetna nastamba koja ima ulogu
prihvata pristiglih jedinki. Umjetna nastamba sastoji se
od jedne natkrite "prostorije" koja je približna kopija
nastambe koju izgrade sami dabrovi. Umjetna nastamba
ima dva otvora, jedan kroz koji se dabrovi ispuštaju
u nastambu i koji se poslije ispuštanja zatvori, te drugi
koji vodi iz nastambe u vodu i koji je natkriven granjem.
Ispuštanje se odvija tako da se transportni sanduk
s dabrovima donese do nastambe i postavi neposredno
do otvora za ulazak dabrova u nastambu, potom se
otvore vrata na sanduku i dabrovi mogu postupno prijeći
iz sanduka u nastambu. Poslije izlaska dabrova u
nastambu iz sanduka se oko nastambe ostavi slama i
ostaci hrane koju su dabrovi jeli tijekom transporta, kako
bi ih njihov vlastiti miris privlačio da se zadržavaju
na istom prostoru duže vremena.


Slika 2. Dabar nakon ispuštanja na rukavac Lonja šeće po zaleđenoj površini
Bild 2. Bibers läuft nach Freilassung am Ärmel der Lonja über die vereiste Oberfläche


PODRUČJE RADA Arbeitsgebiet


Pripremna faza realizirala se uglavnom u nadležnim laciji Wildbiologische Gesellschaft München) - Bayeriinstitucijama
zaduženim za izdavanje potrebne dokusches
Landesamt für Umweltschutz.
mentacije. U Hrvatskoj je glavni dio administrativnog Područje hvatanja obuhvaća nekoliko lokaliteta u
posla obavljen na relaciji Šumarski fakultet Zagreb -Bavarskoj, a pojedini od njih su međusobno udaljeni i


Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, uz dobivanje više od 200 km. Područje havatanja možemo podijeliti
mišljenja i suglasnosti brojnih institucija i organizacija. u 5 glavnih lokacija, a svaka od njih ima jedno ili više
U Bavarskoj je administrativni dio posla rješavan na remikrolokacija
(mjesta) hvatanja.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 32     <-- 32 -->        PDF

M. (irubciiić i K. Krapinec: NASELJAVANJE EUROPSKOG DABRA (Castor fiber L.) U POSAVINU Šumarski liši br. I 1 1 2. CXX11 (1998). 5 15-524
Glavne lokacije na kojima su hvatani dabrovi su:


1. Neuburg - Schrobenhausen;
2. Neustadt an der Donau;
3. Pfafenhofen;
4. Landshut;
5. Weiden.
Transport je obavljan najkraćim putem od mjesta
hvatanja do mjesta ispuštanja, poštujući obveze koje
proizlaze iz popratne dokumentacije. Uglavnom su dabrovi
dopremani relacijom, mjesto hvatanja- München


- Salzburg - Villach - Jesenice - Ljubljana - Zagreb - Žutica
ili pravcem Deggendorf - Passau - Wels - Graz Maribor
- Zagreb - Žutica. Trasu puta diktirala je prethodno
prikupljena dokumentacija, odnosno odobreni
granični prijelazi i tranzitna dozvola kroz Sloveniju.
Područje ispuštanja - Žutica
Dopremljeni dabrovi ispuštaju se na lokalitetu Žutica
kraj Ivanić grada, gdje se nalaze pripremljene nastambe
za prihvat dabrova u prostoru koji je odobren kao
karantenski objekt. Kako bi dabrovi nastanili što veći
prostor, odnosno što prije popunili prikladne lokacije
na širem području lokaliteta Žutica kao mjesta ispuštanja
i karantene, određena su dva objekta, rukavac rijeke


REZULTATI RADA


Naseljavanje dabrova na lokalitet Žutica odvijalo se
u razdoblju od travnja 1996. godine, pa do veljače
1998. godine.


Tijekom toga razdoblja na navedeni lokalitet naseljeno
je ukupno 47 dabra. U početku realizacije projekta
uspjesi hvatanja bili su relativno skromni, tako daje
u travnju 1996. godine kada je započela akcija hvatanja
i transporta, dakle druga faza projekta, uhvaćeno i dopremljeno
u Hrvatsku samo dva dabra. Tijekom proljeća
i ljeta nije vršeno hvatanje zbog gravidnosti ženki te
kasnije mladih i nesamostalnih dabrića. Akcija hvatanja
nastavljena je ujesen, no rezultata nije bilo jer je hvatanje
na dva lokaliteta bilo bezuspješno. Mladi dabrovi
ispušteni u travnju bili su osamljeni sve do prosinca iste
godine kada je dopremljen još jedan samac. Tako je
ukupno u 1996. godini dopremljeno i ispušteno samo 3
dabra. Akcija hvatanja nastavljena je odmah početkom
1997. godine. Zahvaljujući povećanom broju hvataljki,
iskustvu u hvatanju i kontinuiranom hvatanju, zapaženiji
uspjeh polučen je početkom veljače 1997. godine,
kada je dopremijemo u jednom transportu 5 jedinki.
Nedugo potom u veljači je uslijedio još jedan transport,
i dopremljene su 4 jedinke. Početkom travnja dopremljen
je jedan dabar koji je bio uhvaćen a iz tehničkih
razloga nije mogao čekati da se uhvati više jedinki, te je


Lonje u šumskom predjelu Pleso kod odjela 51 gospodarske
jedinice "Žutica", te otok na rijeci Česmi koji je
kao takav nastao od prirodnog toka rijeke Česme i prokopanog
umjetnog kanala uz nasip.


Navedena dva mjesta na kojima se ispuštaju dabrovi
međusobno su udaljeni 9 km zračne linije, a kako dabrovi
za komuniciranje koriste vodene površine, prateći tok
rijeka Lonje i Česme, ti su objekti udaljeni 12,5 km.


Slika 3. Porušena stabla vrbe potvrđuju nazočnost dabrova u Žutici


Bild 3. Zerstörte Weidenbäume bestätigen die Anwesenheit der


Bibers in Žutica


- Arbeitsergebnisse
prevezen i ispušten u Žutici. Kada se već pomišljalo o
postupnoj obustavi hvatanja zbog sve veće gravidnosti
ženki te zbog pridolaska zeljaste hrane kada se dabrovi
teže hvataju, uslijedio je još jedan uspjeh te je uhvaćeno
5 dabrova, koji su vrlo brzo dopremljeni i krajem travnja
spušteni na otočić na rijeci česmi koji je odabran
kao drugi lokalitet ispuštanja i odobren kao karantenski
objekt.


Tijekom otpreme ove pošiljke dabrova iz Bavarske
u Hrvatsku dogovoreno je da se obustavi daljnje hvatanje
zbog već iznijetih razloga, kako ne bi naštetili dabrovima,
prouzročili neželjene gubitke, a i uvjeti transporta
bili su otežani zbog sve viših temperatura.


Neposredno prije uklanjanja hvataljki, uhvaćen je
još jedan dabar, te je i ta jedinka dopremljena početkom
svibnja u Hrvatsku. Time je završena vrlo uspješna sezona
zima - proljeće 1997. godine, tijekom koje je u 5
navrata dopremljeno ukupno 16 dabrova.


Radi potrebe spašavanja jedne familije dabrova na
rijeci Isarkod Landshuta iznimno je izvršeno hvatanje u
kolovozu kada je uhvaćena četveročlana familija. Unatoč
neprikladnim vremenskim uvjetima za transport
dabrova u sanducima zbog visokih temperaturama, i ta
je pošiljka sretno stigla na odredište gdje je ispuštena.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 33     <-- 33 -->        PDF

M. Grubešić i K. Krapinec: NASELJAVANJE EUROPSKOG DABRA (Castor fiber L.) U POSAVINU Šumarski list br. 11-12. CXXI1 (199X). 5 15-524
Ujesen 1997. godine nastavljena je realizacija proTime
je sveukupno na lokalitet Žutice ispušteno od
jekta naseljavanjem dabrova u Podravinu, te je privretravnja
1996. do veljače 1998. godine 47 dabrova, koji
meno na lokalitetu Žutica ostala populacija od 23 issu
se većim dijelom nastanili na raspoloživom prostoru
puštena dabra. tokova i rukavaca rijeka Lonje i Česme, a pojedine fa


Glede veličine prostora koji se veže na Žuticu, te milije i najčešće samostalne jedinke, potražile su svoj
prikladnost lokaliteta za dopremu i ispuštanje dabrova, revir u širem prostoru Posavine do udaljenosti i do 50
naseljavanje dabrova nastavljeno je na ovaj lokalitet u km od mjesta ispuštanja. Posebno treba istaći činjenicu


veljači 1998. godine, kada je samo u jednom transportu da tijekom dopreme i ispuštanja nije bilo gubitaka, što
dopremljeno 24 jedinke, dakle više nego u svim ranijim ukazuje na posebnu brigu u postupcima sa životinjama.
dopremama.


Tablica Dinamika dopreme i ispuštanja dabrova na lokalitetu Žutica
Tabelle Dynamik der Zufuhr und Freilassung der Biber an der Lokation Žutica


Datum Broj ispuštenih Omjer spolova
dopreme jedinki M:Ž
Datum der Anzahl der Verhältnis der
Zufuhr freigelassenen Geschlechter M:W
Tiere


20. 4. 1996. 2
1 1
27.12. 1996. 1 0 1
04. 2. 1997. 5
2 3
21. 2. 1997. 4
3 1
02. 4. 1997. 1 0 1
24. 4. 1997. 5 2 3
9. 5. 1997. 1 0 1
25. 8. 1997. 4
2 2
5.
2. 1998. 24 13 11
9 doprema 47 23 24
Graf 1 Dinamika dopreme europskog dabra (Castorfiber L.) na lokalitet Žutica
Dynamik der Zufuhr des europäischen Bibers (Castor fiber L.) zur Lokation "Žutica´


ll


mužjaci


´S*


Manchen


2 K


5 i.
—>*X5
ženke


Weibchen


03 ?


~


Jit
»li


r-
o* ON ON ON ON ON ON
ON ON. ON ON. ON ON


ON


in oo
CN ON in


o


CN


Datum dopreme


Datum der Zufuhr




ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 34     <-- 34 -->        PDF

M. Grubcšić i K. Krapincc: NASELJAVANJE EUROPSKOG DABRA (Castor fiber L.) U POSAVINU Šumarski list br. II 12, CXXI1 (1998), 515-524
Tablica 2 Prikaz strukture ispuštenih dabrova na lokalitet Žutica
Tabelle 2 Übersicht der Struktur der Biber Freigelassen an der Lokation Žutica


Datum ispuštanja Spol Težina Mjesto ispuštanja Ime Familija
Datum der Freila-ssung Geschlecht Gewicht Freilassungsort Name Familie
20. 4. 1996. Ž 9 Pleso nastamba 1 Marie I
M 4,5 Gerha
27.12. 1996. Ž 8 Pleso nastamba 1 Satan II
(Satansbraten)
4. 2. 1997. Ž 23 Pleso nastamba 2 Blaža III
M 20 Darko
M 9 Žav
5. 2. 1997. Ž 17 Vanjski kanal Pleso Francika I
Ž 15,5 Pleso nastamba 4 Mira IV
21. 2. 1997. M 8 1. rukavac na Plesu Poljanec I
ispod puta
Ž 15 Ana II
M 11 Pleso ns 2 rukavac 1 Nikola V
M 19 Kruno
2. 4. 1997. Z 14 Pleso ns 2 rukavac 1 Marina VI
24. 4. 1997. Ž 16 Česma otok Tena IV
z 20 Česma otok Ina V
M 11 Česma otok Štef VII
Ž 14 Česma otok Barbara VIII
M 15 Česma otok Mladen IX
9. 5. 1997. Z 14 Ispod 1. nastambe Ivanka I
25. 8. 1997. Ž 22 Pleso rukavac 1 Doris X
Ž 14 Karolina
M 15 Wolfgang
M 4 Dominik
5. 2. 1998. M 9 Pleso rukavac 2. Hrtić I
M 17 Pleso ns 1 rukavac 2 Čipo XIX
Ž 14 Žutka
M 17 Lovčina
M 19 Hose Andres
M 17 Pleso ruk 2 kod mosta Helmut XXIII
Ž 19 Petra
Ž 8 Ivana
6. 2. 1998. z 17 Pleso # ZUTICA Luce XII
M 18 Ivek
M 19 Kanal Odr Gospođica Ori XVII
Ž 15 Eko eko
M 17 Kanal Odr Gospođica Arenko XVIII
M 14 Lonjica kod pumpe Bibily
Z 20 Corto




ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 35     <-- 35 -->        PDF

M. Grubešić i K. Krapimx: NASH1.JAVANJK KUR0PSK0G DABRA (Castor fiber L.) U POSAVINU Šumarski list br. 11-12, CXXI1 (1998), 5 15-524
Datum ispuštanja Spol Težina Mjesto ispuštanja Ime Familija
Datum der Freila-ssung Geschlecht Gewicht Freilassungsort Name Familie
M 19 St. Lonja Gospođica Otto
Ž 17 Željka
Ž 24 Kanal Pleso 1-2 Kosjenka XIX
M 8 Kanal Pleso 2-2 Jura
Ž 23 Lonjica2 kod ceste Siscia
M 20 Lonjica 2 kod ceste Hrvoslav XX
Ž 20 Kanal Odr Glasko XXII
Gospođica ŽUTICA slavonske ravni
M 19 Sljemenko
Ž 7 Felix


Tiere


Graf 2 Distribucija težina ispuštenih dabrova (Castorfiber L.) po spolovima
Distribution der Gewichte der freigelassenen Biber (Castorfiber L.) nach Geschlecht


5


-5 u


1 € 4


.


M


nki,


3 mužjaci


Manchen


TD k. 2




1


"šTs


mffl 3


K


0


"^ 4 5 6 7


ženke


Weibchen


Hl Hl


8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Težina


Gewicht (kg)


RASPRAVA


Prema iznijetoj kronologiji događanja vidljivo je da
je u relativno kratkom vremenu načinjen veliki korak u
realizaciji projekta povratka dabra u Hrvatsku. Tijekom
1996. godine od početka realizacije druge faze projekta
(hvatanje i transport) dopremljena su samo 3 dabra, dok
je u prvih 5 mjeseci 1997. godine uhvaćeno, dopremljeno
i ispušteno 16 dabrova, uključujući još 4 dabra dopremljena
u kolovozu, što znači daje tijekom 1997. godine
ispušteno ukupno 20 dabrova na lokalitetu Žutica. Obzirom
da tri dabra ispuštena u 1996. ne predstavljaju fond
dabrova za koji bi se moglo reći daje osnovica za daljnji
razvoj populacije, iako su iskustva stečena s hvatanjem,
dopremom i ispuštanjem vrlo dragocjena za nastavak
aktivnosti u 1997. godini, argumentirano možemo istaći
daje 1997. godina stvarnog povratka dabra u Hrvatsku.


U jesen i početak zime iste godine, uspješno je realiziran
ovaj projekt u Podravini.


- Diskussion
Ponovno naseljavanje dabrova u Žuticu obavljeno je
u veljači 1998. godine u najvećoj dopremi kada je u jednom
transportu dopremljeno ukupno 24 jedinke. Uz ranije
24 jedinke, jezgra populacije sačinjena od 47 jedinki
svih starosnih skupina i iz 15 različitih familija osigurava
dovoljan broj i raznoliku genetsku osnovicu za razvoj
populacije ove životinjske vrste na prostoru Posavine.
Naravno za nesmetan razvoj populacije dabrova potrebno
je osigurati mir, zaštitu i nadzor ovoj inicijalnoj
populaciji, kao i njihovom potomstvu kojeg već od
1997. godine susrećemo na prostoru kojeg su nastanili.
Glede činjenice da prirodnih neprijatelja dabar na ovim
prostorima nema, ostaje samo ljudski čimbenik o kome
ovisi opstanak i dinamika razvoja populacije dabrova.


Analizom težina ispuštenih jedinki uviđa se daje težinski
raspon od 4 do 24 kilograma, a većina jedinki je u
rasponu težine od 14 do 20 kilograma, što znači da u tom




ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 36     <-- 36 -->        PDF

M. Grubešić i K. Krapinec: NASELJAVANJE EUROPSKOG DABRA (Castor fiber L.) U POSAVINU Šumarski list br. 11 -12. CXXI1 (1998), 5 15-524
rasponu imamo 31 jedinku ili 66% ukupno ispuštene populacije.
Težina je usko povezana sa starošću jedinki, pa
proizlazi da je najviše jedinki mlade i srednje dobi, no
uglavnom se radi o spolno zrelim jedinkama, stoje vrlo
značajno za daljnji razvoj populacije u Posavini.


S ovim fondom dabrova na širem prostoru Žutice,
odnosno u Posavini, završenaje druga faza projekta, no
od unosa prvih jedinki traje faza monitoringa u sklopu
koje se dabrovi prate i istražuju. Rezultati istraživanja
pokazat će najbolje kako su se dabrovi prilagodili
novom životnom prostoru i ukazati na korake koje
ćemo nadalje poduzimati.


** Projekt "Dabar u Hrvatskoj" zajednički realiziraju:
Das Projekt "Biber in Kroatien" realisieren gemeinsam:


Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Wildbiologische Gesellschaft München e. v


*** Projekt se realizira u sklopu Temeljnog ugovora


o izvršenju Programa istraživačkog rada 1996. - 2000.
sklopljenog između Šumarskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu i J. P. "Hrvatske šume" p. o. Zagreb
Ako razvoj populacije bude u okviru očekivane dinamike,
dabrovi će se prirodno širiti na ostale prikladne
prostore u slivu rijeke Save. Uz nastanjivanje novih
prostora prirodnim putem bit će ih moguće hvatati i
prenositi, odnosno naseljavati i na druga staništa diljem
Hrvatske do kojih se ne bi mogli sami proširiti.


Pozitivna iskustva drugih zemalja te prvi rezultati
praćenja u Posavini daju nadu u stvarni uspjeh projekta
te se nadalje može dabar voditi kao sastavni dio faune u
Hrvatskoj.


Das Projekt realisiert sich im Rahmen des Grundvertrags
über die Ausführung des Forschnungsasbeitsprogramms
1996-2000, abgeschlossen zwischen
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i J. P
"Hrvatske šume" p. o. Zagreb


**** Sponzor dopreme dabrova:
Sponsor der Biberzufuhr:
INA industrija nafte d.d. Zagreb, Naftaplin


LITERATURA - Literatur


Bauer, H., Loos, R., Rietz-Nause, C, Thome,
U., Langer, H., 1998: Entstehung und Verlauf
des Biber-Wiedereinbürgerungsprojektes. In: 10
Jahre Biber im hessischen Spessart. Ergebnisund
Forschungsbericht Band 23 der HLFWW,
Giessen. s. 33 - 52.


B u d a j o v a, J., 1997: Distribution of beaver in eastern
Slovakia. Abstracts of lectures and posters 1. european
beaver symposium, Bratislava, Slovakia,
15- 19 September 1997. s. 4.


Burri, H. E., 1973: Gelungene Wiedereinburgerung
des Bibers im Aargau. Schweizer Naturschutz
39, (4) s. 7-9.


Curry - Lindahl,K., 1967: The Beaver, Castor fiber
Linnaeus, 1758 in Sweden - Extermination and
Reappearance. Acta Theoriol. 12. s. 1 - 15.


Czech, A., Derwich, A., 1997: Return of the european
beaver (Castor fiber ) to Polish part of the
Bieszczady MTS (Eastern Carpathians). Abstracts
of lectures and posters 1. european beaver
symposium, Bratislava, Slovakia, 15-19 September
1997. s. 6.


D j o s k i n, W., S a f o n o v, W., 1972: Die Biber der Alten
und Neuen Welt. Die Neue Brehm-Bucherei
Nr. 437. Wittenber-Lutherstadt.


Duha, J., Maj zla n., 1997: The first reintroduketion
of beaver (Castor fiber vistulanus Matschie,
1907) in Horna Orava in Slovakia. Abstracts of
lectures and posters 1. european beaver symposium,
Bratislava, Slovakia, 15-1 9 September
1997. s. 7.


Grubešić, M., Schwab, G., 1993: Dabar u Hrvatskoj.
Opis projekta. Wildbiologische Gesellschaft
München e. V. s. 1 - 16.


Grubešić, M., Schwab, G., 1993: Biber in Kroatien.
Projektbeschreibung. Wildbiologische Gesellschaft
München e. V. s. 1 - 16.


Grubešić , M., 1993: Stanišne prilike za reintrodukciju
dabra u porječja Hrvatske. Glas. šum. pokuse,
pos. izd. 4: Zagreb 101-110.


Grubešić , M., 1994: Istraživanjesinekoloških uvjeta
obitavanja dabra (Castor fiber L.) u porječjima
Bavarske s osvrtom na potencijalna staništa
dabra u Hrvatskoj. Glas. šum. pokuse 30: Zagreb


s. 1-19.
Grubešić , M., 1994: Potencijalna staništa dabra
(Castor fiber L.) u Hrvatskoj i mogućnosti njegovog
ponovnog naseljavanja. Šum. list 1-2:
Zagreb s. 17-26.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 37     <-- 37 -->        PDF

M. Cirubešić i K. Krapinec: NASELJAVANJE EUROPSKOG DABRA (Castor fiber L.) U POSAVINU Šumarski list br. II -12, ("XXII (1998). 515-524
Grubešić , M., 1996: Akcija naseljavanja dabra u
Hrvatsku. Šumarski list br. 5-6. Zagreb,
str 261 -265.


Hirtz , ML, 1938: Zaštita faune. Zaštita prirode sv. 1,
Zagreb.


Kalleder , S., 19982: Die Wiedereinburgerung des
Bibers und ihr Einfluss auf den Auwaldbiotop
am unteren Inn. Mitt. Zool. Ges. Braunau 4,


s. 1 -42.
Kesterčanek , F. Ž., 1896: Dabar. Lovstvo, Priručnik
za lovce, Zagreb, s. 103 - 104
Langer , H., 1998: Prähistorische und historische Zeugnisse
über den Biber. In: 10 Jahre Biber im hessischen
Spessart. Ergebnis- und Forschungsbericht
Band 23 der HLFWW, Giessen. s. 15 - 24.
Lath i, S., 1997: Development of populations, distribution
problems and prospects of Finnish beaver
populations {Castor fiber L. and Castor canadensis
Kuhl.) Abstracts of lectures and posters 1.
european beaver symposium, Bratislava, Slovakia,
15-19 September 1997. s. 14.
Lavsund , S., 1977: The historical and present beaver
distribution in Sweden. In: Lavsund, s., Proc.
from the Nordic Symp. on the beaver 1975. Institute
of Forest Zoology, Research Notes No 26.


s. 8- 12.
Lavsund , S., 1983: Beaver management and economics
- Europe except the USSR. Acta Zool. Fenical74.
s. 133-135.
Myrberget , S., 1967: The Norwegian Population of
Beaver, Castor fiber. Papers Norwegian State
Game Res. Inst. 2. ser., Nr. 26. s. 1 - 40.
Pachinger , K., 1997:Bedingungen und Charakter
der Verbreitung der Biber in Donau- und Marchgebiet.
Abstracts of lectures and posters 1. european
beaver symposium, Bratislava, Slovakia,
15- 19 September 1997.


Piechocki , R., 1973: Schutz und Hege des Elbebibers.
In: H. STUBBE Buch der Hege I: Harwild,


s. 384-412. Berlin.
Richard ,
P. B., 1965: Statut actuel du castor, Castor
fiber Linnaeus, 1758 en France. Acta Theoriol.


10. s. 97- 106.
Roller , S., 1997: Die Wiederansiedlung des Bibers
(Castorfiber L.) in Hessen und ihre Konsequenzen.
Abstracts of lectures and posters 1. european
beaver symposium, Bratislava, Slovakia, 15-19
September 1997. s. 18.
Sieber , J., 1997: Biber in Oesterreich: Allzu erfolgreiche
Heimkehrer. Abstracts of lectures and posters
1. european beaver symposium, Bratislava,
Slovakia, 15-19 September 1997. s. 27.
Stocker , G., 1984: Die schweizerische Wiedereinburgerung
des Bibers aus waldbaulicher Sicht.
Schweiz. Zeitschr. Forstwesen 135. s. 1033 1044.
Stock er, G., 1985: Biber (Castor fiber L.) in der
Schweiz. Probleme der Widereinburgerung aus
biologischer und ökologischer Sicht. Eidgen.
Anstalt f. d. forst. Versuchswesen. Berichte 274.
Birmendorf.
Troidl, C, Ionescu, G., 1997: Beaver project Romania
- a reintroduction with special focus an anthropic
factor. Abstracts of lectures and posters


1. european beaver symposium, Bratislava,
Slovakia, 15 - 19 September 1997. s. 29.
Winter ,
C , 1997: Reintroduction of the beaver in
Switzerland - a temporary or lasting success.
Abstracts of lectures and posters 1. european
beaver symposium, Bratislava, Slovakia, 15-19
September 1997. s. 33.


ZUSAMMENFASSUNG: Die Reintroduktion des Bibers (Castor fiber L.) in
Habitate in Europa, von welchen er in nicht so weiter Vergangenheit verschvunden
ist, datiert seit Beginn dieses Jahrhunderts, genauer seit 1922. Im Laufe des 18.
und 19. Jahrhunderts verschwand der Biber nach und nach fast ganz auf dem
Gebiet von Europa. Am Aufgang dieses Jahrhunderts war er eine autochtone
Tierart an nur wenigen kleinen abgetrennten und isolierten Lokationen. Durch
Aktionen der Wiederansiedlung wurde der Biber vom vollständigen Verschvinden
gerettet. Die Pioniere der Reinroduktion der Biber waren Schweden und Finland,
Mittel- und Westeuropa schlössen sich dieser Aktion nach den 50-er Jahren dieses
Jahrhunderts an. In der letzten 4 Jahrzenten wurden große Schritte an der
Rückkehr und dem Schutz der Biber unternommen, sodaß heute keine Gefahr des
Verschvindes dieser semiaquatischen Terart.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 38     <-- 38 -->        PDF

M. (irubešić i K. Krapinec: NASHL.IAVAN.il- HUROPSKOG DABRA {Castor fiber L.) U POSAVINU
Die Reintroduktion des Bibers war in allen Ländern in denen sie durchführt
wurde sehr erfolgreich, und zwar bis zu dem Mase, das an einigen Lokationen
lebende Tiere für weitere Umsiedlung gefangen werden, was eben der Fall in
Bayern ist.


Anfang der 90-er Jähre entstand die Idee über die Rückkehr des Bibers nach
Kroatien, wobei schon 1993 das Projekt unter dem Titel "Biber in Kroatien " entstand,
welches das Ziel hatte die Rückkehr der Biber zu den Habitaten in Kroatien,
von welchen er im Laufe des 19. Jahrhunderts verschwand, zu realisieren.


Vom formelln Arbeitsbeginn am Projekt, das in drei Phasen abgewickelt wird,
bis zum beginn der wirklichen Reintroduktion des Bibers verging etwas mehr als
zwei Jahre, als im April 1996 die ersten Biber an der Lokation Žutica, die als eine
der günstigsten für dieses Unternehmen ausgewählt wurde.


Die Lokation Žutica gehört dem weiten Gebiet Posavina an, in der wir einen
sehr großen Raum für eben diese Tierarten haben, die für ihre Ansässigkeit äkvatische
Ökosysteme benötigen.


Die Ansiedlungdes Bibers an der Lokation Žutica wurde nach bescheidenen
Ergebnissen in 1996 (nur 3 zugeführte und freigelassene Biber), auch im Jahre
1997 Jahrgesetzt, als die Fang-, Transport- und Freilassungergebnisse weitaus
besser waren. Bis EndeAugust 1997 wurden nach 20 Biber zugefürt, sodas sich
nun in Žutica ingesamt 23 Biber befänden. Im Herbst 1997 wird die
Rückkehraktion des Bibers, bzw. die Realisation des Projekts, auf dem Gebiet der
Podravina, bzw. bei Legrad durchgeführ, das ebefalls eines der vorgesehenen potentiellen
Habitate für Biber ist.


Noch eine weitere Biberzufuhr nach Žutica erfolgte im Februar 1998, als in
einem transport mehr Biber zugefürt wurden, als es sie insgesamt in diesem Gebiet
gab, es wurden nämlich insgesamt 24 tiere zugeführt und freigelassen, womit auch
gleichzeizig die Biberzuführ im Gebit Žutica als Bibersprung für ganz Posavina
beendet wurde.


Zum Schlus können wir hervorheben, das Žutica und Posavina mit einer neuen
(einstigen) Tiergattung, bzw. ihren 47 Vertretern, angereichert wurde. Das
Verhältnis der Geschlechter ist fast 1:1 (23 Manchen nd 24 Weibchen). Die
Gewichtsspannwite der zugeführten undfreiglesassenen tiere bewegt sich von 4,5
kg bis zu 24 kg, wieviel das graste freigelassene Weibchen wog. Vom Gesichtspunkt
der genetischen Verschiedlenartigkeit gesehen, was ein sehr wichtiger Faktor für
die weitere natürlihe Entwicklung der Population ist, mus man betonen das die
einzelnen freigelassenen Tiere aus 17 verschiedenen Familien stammen.


Diese 47 einzelnen Tiere wurden in 9 Transporten zugeführt, wobei besonders
wichtig ist, das es im Laufe des Transports und der Freilassung keinen enziegen
Verlust gab.


Schlüsselwörter: Biber, Castor fiber L., Reintroduktion, Habitat.
Posavina, Fang, Transport, Freilassung


Šumarski list br. 11-12, CXXII (1998). 5 15-524