DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 30 <-- 30 --> PDF |
M. GruhcSić i K. Krapincc: NASIiLJAVANJh HUROPSKOCi DABRA (Castor fiber L.) U POSAVINU Šumarski list br. II 12. CXXII (1998), 5 I 5-524 Prve akcije oko naseljavanja dabra u staništa s kojih je nestao proveli su Šveđani još 1922. godne (Curry - Lindahl, 1967., L a v s u n d, 1977), kada su dopremili dabrove familije iz susjedne Norveške u kojoj je opstala jedna autoktona populacija na jugu Norveške. Taj primjer slijedi Finska, koja dabra vraća 1935. godine (Myrberget, 1967). Pozitivni rezultati naseljavanja dabra u Švedsku i Finsku pokazali su uspješnost i opravdanost ovakvih zahvata u ostalim europskim zemljama, koje takav pothvat započinju nakon 50-ih godina ovoga stoljeća poput Švicarske 1956. (Burri, 1973., Troesch, 1969., Stock er, 1984., 1985) koja dabrove naseljava iz Francuske i Norveške, Bavarska 1966. (Reichholf , 1976., Schwab & all, 1992), Austrija 1976. (Sieber, 1997). Čak su i zemlje koje su imale dabra vršile preseljenje jedinki na staništa s kojih su nestali, poput Francuske od 1952.godine (Stocker , 1988). Uposlje- CILJ RADA Strana iskustva o povratku dabra na staništa s kojih je nestao, te podaci o obitavanju te životinje na prostoru Hrvatske, ukazali su na potrebu pokretanja aktivnosti s ciljem povratka dabra kao životinjske vrste i na prikladna povijesna staništa u Hrvatskoj. Povratak svake životinjske vrste u njena prvobitna obitavališta (reintrodukcija) vrlo je opsežan i zahtjevan METODE RADA - Opisom projekta "Dabar u Hrvatskoj" koji je nastao još 1993. godine (Grubešić & Schwab 1993.) predviđene su tri faze rada u svrhu realizacije zacrtanog projekta. I Pripremna faza; II Hvatanje, transport i ispuštanje; III Monitoring. Svaka od tih faza zahtijeva određenu metodu rada. Prva faza bazirana je na istraživanjima stanišnih uvjeta dabra (Grubešić , 1993., 1994), a dijelom je bila obavljena izradom "Opisa projekta", odnosno potpisivanjem ugovora između Wildbiologische Gesellschaft München i Šumarskog fakulteta Zagreb. U prvoj fazi rada preostalo je još prikupiti svu potrebnu dokumentaciju za hvatanje i izvoz dabrova iz Njemačke, te uvozne dozvole i odobrenja za realizaciju projekta na području Hrvatske. Pored toga, bilo je potrebno obaviti sve organizacijske pripreme oko transporta i ispuštanja dabrova u Hrvatskoj. Glavni dio posla u sklopu realizacije projekta predstavlja druga faza, u kojoj su obuhvaćeni hvatanje, transport i ispuštanje dabrova. dnje vrijeme sve su češći napisi o povratku dabra u po jedine pokrajine ili na pojedine vodotokove diljem Eu rope(Kalleder, 1982.,Czech &Derwich, 1997., Ducha&Majzlan, 1997., Lath i, 1997., Roller, 1997.,. Winter, 1997., Budajova, 1997., Bauer & all. 1998), bilo da se radi o akciji naseljavanja ili se na neka područja dabar i sam proširio kao npr. iz Austri je u Slovačku (Pachinger, 1997). Još uvjek ima ze malja koje nemaju dabra, ali imaju izrađen program njegovog povratka poput Slovenije i Rumunjske (Troidl & Ionescu 1997) U starijim zapisima u kojima se spominju životinjske vrste našega podneblja, spominje se i dabar kao česti stanovnik naših prostora (Kesterčane k 1896, Hirtz 1938,Grubešićl994, 1995). Potvrda činjenice daje dabar nekada nastanjivao i naše prostore, dala je osnove za pokretanje projekta "Dabar u Hrvatskoj". - Arbeitsziel posao, koji se odvija u nekoliko faza i uz sudjelovanje većeg broja aktivista. Cilj ovog rada je prikazati faze rada, tehničke i organizacijske elemente za provedbu projekta povratka dabra na odabrana staništa u Posavini, te dati podatke o provedbi akcije tijekom trajanja druge faze projekta na području Posavine. Arbeitsmethoden Hvatanje - Fang Hvatanje dabrova odvija se kontinuirano kroz duže razdoblje i na više lokaliteta istovremeno. Za hvatanje se uglavnom koriste sandučastc hvataljke za hvatanje dabrova na kopnu (neposredno uz vodenu površinu koju nastanjuju dabrovi), te sklapaće hvataljke u vodi. Postavljena su dva tipa sandučastih hvataljki, način rada im je istovjetan, a razlikuju se jedino po sustavu za zatvaranje hvataljke kada dabar uđe u nju. Sklapaće hvataljke u vodi namijenjene su za hvatanje dabrova dok plivaju ili dok se hrane u plićaku, neposredno uz obalu. Sklapače hvataljke nepogodne su za hvatanje dabrova gdje je dubina vode veća od dvadesetak centimetara, jer bi moglo doći do utapanja uhvaćenog dabra. Nakon uspješnog hvatanja, dabrovi se privremeno drže u transportnim sanducima ili u pripremljenom prostom za držanje dabrova dok se ne organizira transport. Transport dabrova obavlja se u specijalnim sanducima i uglavnom u kombi vozilima. Za tu namjenu izrađeno je 12 sanduka različite veličine (mali, srednji i veliki), ovisno da li se transportirju jedinke individualno, u paru ili cijele familije. |