DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 35 <-- 35 --> PDF |
M. Grubešić i K. Krapimx: NASH1.JAVANJK KUR0PSK0G DABRA (Castor fiber L.) U POSAVINU Šumarski list br. 11-12, CXXI1 (1998), 5 15-524 Datum ispuštanja Spol Težina Mjesto ispuštanja Ime Familija Datum der Freila-ssung Geschlecht Gewicht Freilassungsort Name Familie M 19 St. Lonja Gospođica Otto Ž 17 Željka Ž 24 Kanal Pleso 1-2 Kosjenka XIX M 8 Kanal Pleso 2-2 Jura Ž 23 Lonjica2 kod ceste Siscia M 20 Lonjica 2 kod ceste Hrvoslav XX Ž 20 Kanal Odr Glasko XXII Gospođica ŽUTICA slavonske ravni M 19 Sljemenko Ž 7 Felix Tiere Graf 2 Distribucija težina ispuštenih dabrova (Castorfiber L.) po spolovima Distribution der Gewichte der freigelassenen Biber (Castorfiber L.) nach Geschlecht 5 -5 u 1 € 4 . M nki, 3 mužjaci Manchen TD k. 2 1 "šTs mffl 3 K 0 "^ 4 5 6 7 ženke Weibchen Hl Hl 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Težina Gewicht (kg) RASPRAVA Prema iznijetoj kronologiji događanja vidljivo je da je u relativno kratkom vremenu načinjen veliki korak u realizaciji projekta povratka dabra u Hrvatsku. Tijekom 1996. godine od početka realizacije druge faze projekta (hvatanje i transport) dopremljena su samo 3 dabra, dok je u prvih 5 mjeseci 1997. godine uhvaćeno, dopremljeno i ispušteno 16 dabrova, uključujući još 4 dabra dopremljena u kolovozu, što znači daje tijekom 1997. godine ispušteno ukupno 20 dabrova na lokalitetu Žutica. Obzirom da tri dabra ispuštena u 1996. ne predstavljaju fond dabrova za koji bi se moglo reći daje osnovica za daljnji razvoj populacije, iako su iskustva stečena s hvatanjem, dopremom i ispuštanjem vrlo dragocjena za nastavak aktivnosti u 1997. godini, argumentirano možemo istaći daje 1997. godina stvarnog povratka dabra u Hrvatsku. U jesen i početak zime iste godine, uspješno je realiziran ovaj projekt u Podravini. - Diskussion Ponovno naseljavanje dabrova u Žuticu obavljeno je u veljači 1998. godine u najvećoj dopremi kada je u jednom transportu dopremljeno ukupno 24 jedinke. Uz ranije 24 jedinke, jezgra populacije sačinjena od 47 jedinki svih starosnih skupina i iz 15 različitih familija osigurava dovoljan broj i raznoliku genetsku osnovicu za razvoj populacije ove životinjske vrste na prostoru Posavine. Naravno za nesmetan razvoj populacije dabrova potrebno je osigurati mir, zaštitu i nadzor ovoj inicijalnoj populaciji, kao i njihovom potomstvu kojeg već od 1997. godine susrećemo na prostoru kojeg su nastanili. Glede činjenice da prirodnih neprijatelja dabar na ovim prostorima nema, ostaje samo ljudski čimbenik o kome ovisi opstanak i dinamika razvoja populacije dabrova. Analizom težina ispuštenih jedinki uviđa se daje težinski raspon od 4 do 24 kilograma, a većina jedinki je u rasponu težine od 14 do 20 kilograma, što znači da u tom |