DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 39 <-- 39 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 11-12, CXXII (1998). 525-536 UDK: 630* 181.1 + 182.1 I 22 PITANJE AUTOKTONOSTI I DALJI UZGOJ PITOMOG KESTENA (Castanea sativa Mili.) U POŽEŠKOM GORJU AUTOCHTHONISM AND FURTHER CULTIVATION OF SWEET CHESTNUT (Castanea sativa MILL.) IN POŽEGA MOUNTAINS Juraj ZELIĆ* SAŽETAK: Pretpostavlja se da pitomi kesten na području Požeštine nije autohtonog porijeka, relikt iz doba tercijara kako se do sada vjerovalo, nego je introduciran na ovaj prostor za vrijeme civilizacije i kulture Rimljana, a kasnije prihvaćen kao izuzetno korisna drvenasta vrsta široke uporabne vrijednosti. Da je ta pretpostavka moguća, može se zaključiti iz poklapanja današnjih staništa i nalazišta pitomog kestena, pronađenih ostataka rimskih cesta, starih gradina i utvrda, samostana, turskih gradina i plemićkih posjeda. Pouzdano se zna da su u naše krajeve Rimljani donijeli i uspješno uzgajali vinovu lozu. Lokacije današnjih vinograda također su, uz navedene građevinske objekte iz prošlosti. Kao prilog predloženoj tezi data je karta podudarnosti. Pitomi kesten umjetno je proširen na sjever do južne Poljske, srednje Njemačke i Švicarske. Dolazi do 50. stupnja geografske širine. Ekološki je zahtjevan na komponentu tla i klime, a biološki se lako obnavlja, no u novije vrijeme napadnut je i nestaje zbog opake bolesti, raka kestenove kore. U svim europskim jezicima korijen riječi kestenje isti, od latinskog Castanea, što upućuje da su ga Rimljani širili sve do rubnih (Limes) dijelova carstva. Uz žitarice bio je važan prehrambeni proizvod, do uvođenja u široku primjenu uzgoja krumpira i kukuruza u sedamnaestom stoljeću. Zbog povezanosti povijesnih, civilizacijskih i kulturnih tijekova na prostoru Požeštine, dat je nužan povij esno-sociološki presjek, koji je između ostalog, utjecao i na širenje areala pitomog kestena. Cilj i svrha članka je da rasvijetli pitanje autohtonosti pitomog kestena u Požeškom gorju, njegovu rasprostanjenost i lociranost u komparaciji s civilizacijskim i povijesnim građevinama ovoga prostora. Komparativnom metodom istraživanja aktualizira se uzajamna povezanost povijesnog, kulturnog i civilizacijskog miljea s prirodnom komponentom i životnim potrebama žitelja u određenom okolišu. Na temelju ispitivanja autoktonosti i sadašnjeg stanja, daju se smjernice i perspektive uzgoja i očuvanja sastojina pitomog kestena na požeškome području. Ključne riječi: pitomi kesten, Požeška kotlina i Požeško gorje, Rimljani, arheološki nalazi rimskih cesta i građevina, stari gradovi i naselja, komparativna metoda istraživanja, sadašnje stanje i mogućnosti uzgoja. UVODNE NAPOMENE - Introduction BIOLOŠKA I UZGOJNA SVOJSTVA PITOMOG KESTENA Biological and economic characteristics of sweet chestnut Za pitomi kesten (Castanea sativa Mili) utvrđen je nama s hrastom kitnjakom, grabom i bukvom. Optimalprirodni areal rasprostranjenja i u gorju Požeške kotli- no se širi na dubljim, svježijim i hranjivima bogatijim ne, gdje dolazi u čistim ili mješovitim šumskim sastoji- tlima (dušik, fosfor, kalij), ali isključivo neutralne ili * Mr. sc. Juraj Zclić, dini. inž. šum., "Hrvatske šume", Uprava šuma Požega, Milke Trnine 2, Požega |