DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 58 <-- 58 --> PDF |
t I. Đuričić i T. Đuričić-Kunc: KLETI NA JUŽNIM OBRONCIMA KALNICKE GORE Šumarski list br. 11-12, CXX1I (1998), 537-546 boca-demižon s rakijom. U sredini kleti nalazimo metalni lonac bez dna, u kojem se ložila vatra. Umjesto lonca možemo naći željezni stalak na tri noge -trinfus, koji služi kao nosač za manju posudu -rajnglu, u kojoj se priprema ili prigrijava hrana. U nekim kletima nalaze se i male peći ručne izrade. Rijetko se nade još svojevrstan primitivno načinjeni otvoreni kamin u uglu-vuglu kleti, nad kojim je postavljen grubo tesani kamen tzv. vuglenka, na koju se meće srabljivec da se vino ugrije. U klet se odlazi gotovo svakodnevno, u vrijeme sezonskih radova u vinogradu, u vrijeme nadgledavanja rasta, bubrenja, šaranja, branja, prešanja, pretoka, to je ujedno i mjesto društvenog života. Dolazi se da se čuju novosti, zauzmu stavovi o pitanjima od interesa za selo, prepričavaju se dnevni događaji, pretresaju se uz ognjište sve stare i nove vijesti, raspravljaju seoski problemi, "tjera pravica", donose odluke i zaključci. Na tim sastancima u kletima sudjeluju samo muškarci, ženama je mjesto "pri hiži". One imaju pristup u vinograd samo u vrijeme sezonskih poslova; kopanja, vezanja, razvoženja gnoja, iznošenja loze (rožda). Rezanje loze je muški posao. U klet se donosi nešto hrane; sira, slanine, kruha. U zimsko vrijeme u sredini kleti u metalnom loncu bez dna naloži se vatra od vrbovog pruća, ostataka kolaca za vinograd ili suhe loze9. Uz vatru je kamen (vuglenka) na kojem se grije vino. Željezni stalak s tri noge -trinfus služi kao podloga za posudu u kojoj kletari znaju pripremiti vrlo ukusnu domaću hranu. Svaki kletar iz svoje kleti uzme flašu vina i uputi se u prvu klet kojoj su vrata otvorena (većina ih nema prozora) i u kojoj se loži vatra, tako se sakupe susjedi svaki sa svojim vinom i vijećaju uz vatru, nade se pokoja prga suhoga sira, malo slanine ili kobasice, ponekad cijelo društvo nastavi do druge otvorene kleti i tako "od počeka do počeka"´", (slika 19) Međaš Benkina Spi]arom vina Došelje okrajpolnapo nas: » Vu moje kleti »Je kaj videti, »Morate z menom, imate čas!« Soze pijari Kraj´ jognja stari, čurke vu crne ranjaj diše: »Je, štel sem reci, »Bermeta zleči, »Borno ga pili se do zorje!« Klet je mjesto koje je dubokim osjećajem, trsjem, povezano sa svakim vinogradarom. U njoj otkrivamo ishodišta poruke, potvrđujemo sebe, a one traju postojanošću hrastovih planki, čuvaju još uvijek u hrastu ispisanu poruku života, (slika 20) ggftt -jBM | "iflfW^ i;;" Pro^ f] Tjkr > " ´ ´ ^ . " l - Slika 20. Priroda je ovom čovjeku pitanje života i smrti, no još više harmonija, ritam života, rađanje i umiranje, sklad čovjeka i prirode. U materijalu drva i lika, sklad je čovjeka i plemenitosti, nastao kao potreba da prevlada surovost zbilje. Žilavo i čvrsto liko za vezanje vinograda izrađuje se od unutrašnjeg dijela kore vrbe, brijesta, lipe. Međaš Benkina Spijarom vina Nigdar več došel ne bode k nam; Ni njegve kleti Neje videti, - Zrušili sojo, prazno je tami Dok v brege zajde I tam nas najde, Nekam daleko, tožno gledi: »Je, drugač nejde, » To se ti prejde, »Borno otišli skoro i mil « Slika 19. Uz cestu "Križcvci-Kalnik" (Fran Galović) ´ Dim od vrbe ne grize za oči. Za potpalu se koristi luč (=cmoljiga), u ovim krajevima to je najčešće komad borovine koji se u šumi zasi ječe od panja. 1 Dakle "od praga do praga", odnosno od kleti do kleti. |