DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 63 <-- 63 --> PDF |
OBLJETNICE 100. GODINA OD IZGRADNJE "HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DOMA" 100 g. Sveučilišne šumarske nastave i 50. g. Sveučilišne drvnotehnološke nastave Uoči Glavne skupštine i otvorenja Šumarskog doma i muzeja i Kraljevske šumarske akademije, 1898. godine, "predložio je družtveni član i odbornik ujedno tadanji urednik društvenog časopisa g. Josip Koža ra c, da u čast ove riedke slave izadje budući broj Šumarskog lista u svečanom ruhu...." No, kako je taj pothvat zahtijevao više vremena, zbog bojazni "da redovito izdavanje društvenog časopisa ne zapne", odustalo se od izdanja svečanog broja Šumarskog lista i odlučeno, da se mimo redovitih brojeva istoga, tiska posebna Spomenica - knjiga I, "kojoj je svrha, da očuva sadanjim i kasnijim družtvenim članovima spomen na riedku slavu domaćeg šumarstva" i knjiga II prigodom 25. godišnjice društva. U Spomenici čitamo, kako se "prva namisao da si hrv.-slav. šumarsko društvo osnuje svoj vlasititi dom, koji bi mu bio gajilištem i duševnim ognjištem" rodila još prije 10 godina na 13. redovitoj glavnoj društvenoj skupštini "održanoj dne 4. rujna 1889. u kr. i slobodnom gradu Osieku, član društva šumarnik Makso P r o k i ć stavio priedlog, da si hrv. slavonsko šumarsko družtvo u glavnom zemaljskom gradu Zagrebu sagradi svoj vlastiti dom". Akcija nije uspjela, jer nije sakupljeno dovoljno financijskih sredstava za gradnju, a i gradska je općina u Zagrebu zaključkom gradskog zastupstva od 26. ožujka 1890. odbila molbu za dodjelu besplatnog gradilišta. Nova prilika pružila se 1896. godine kada je u Budimpešti održana "milenijska izložba, gdje su kraljevine Hrvatska i Slavonija u posebnom paviljonu izložile bi predmete, zasjećajući u struku šumarsku i lovačku, kao i u drvarski obrt". Iz zaključaka kraljevske zemaljske vlade sa sjednice održane 17. ožujka 1895., gdje je sačinjen program o sudjelovanju kraljevina Hrvatske i Slavonije na budimpeštanskoj milenijskoj izložbi u šumarskoj skupini, bilježimo: 1. Autonomna šumarska uprava, krajiške imovne općine i ostali šumoposjednici, izložit će svoje izloške u posebnom hrv.-slav. šumarskom paviljonu, koji će se podići o trošku imovnih općina, zemlje i krajiške investicionalne zaklade. 2. Paviljon mora biti tako sagrađen da će kasnije skupa s izloženim predmetima "moći služiti kao novoutemeljeni šumarski muzej u Zagrebu". U tu svrhu će se paviljon sa svim izlošcima predati hrvatskoslavonskom šumarskom društvu "koje će imati osnuće šumarskog muzeja na sebe preuzeti". 3. Izložbeni predmeti moraju biti tako birani i sastavljeni, da mogu predočiti stanje šuma i šumskog gospodarenja u zemlji, ali i da mogu odmah služiti kao zbirke za šumarski muzej. 4. Lov će se predstaviti u posebnom dijelu paviljona. Kako bi se ti zaključci mogli provesti "darovala je Nj. preuzvišenost g. ban" Hrvatsko-slavonskom šumarskom društvu paviljon, šumarske predmete i zbirke i "bud na hrvatsko-slavonskom bud na ugarskom izložbenom prostoru izloženu skupocienu hrastovinu i inu drvnu robu, kao i sbirke i ine predmete". Nakon završetka izložbe, kada je trebalo paviljon preseliti u Zagreb, vidjelo se kako to predstavlja veliki trošak, pa je na molbu Društva "Nj. preuzvišenost g. ban" dozvolio prodati paviljon i taj novac upotrijebiti za izgradnju Šumarskog doma u kojemu se Društvo obvezuje urediti i šumarski muzej. Gradsko poglavarstvo na svojoj sjednici 1. veljače 1897. god. besplatno je ustupilo gradilište, a Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo je u svojim prostorijama osiguralo pohranu izložaka do dovršenja izgradnje šumarskoga doma. Gradska općina Zagreb, darovatelj gradilišta uvjetovala je gradnju najmanje dvokatne kuće šumarski dom u kojemu će se smjestiti i Šumarski muzej. U isto vrijeme "zatekla je družtvenu upravu i radostna viest o ustrojenju šumarske akademije u Zagrebu prislonom na mudroslovni fakultet kr. sveučilišta Franje Josipa I. Pošto kr. zemljska vlada nije mogla osigurati smještaj šumarske akademije po sebi se nametnula misao, da bi najshodnije bilo, da se šumarska akademija smjesti u šumarski dom, gdje bi joj pri ruci bile i razne zbirke družtvenog šumarskog muzeja". Nakon razgovora društvene uprave i zastupnika kr. zemaljske vlade, sklopljen je najamni ugovor između Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva i Hrv.-slavon |