DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 63 <-- 63 --> PDF |
OBLJETNICE 100. GODINA OD IZGRADNJE "HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DOMA" 100 g. Sveučilišne šumarske nastave i 50. g. Sveučilišne drvnotehnološke nastave Uoči Glavne skupštine i otvorenja Šumarskog doma i muzeja i Kraljevske šumarske akademije, 1898. godine, "predložio je družtveni član i odbornik ujedno tadanji urednik društvenog časopisa g. Josip Koža ra c, da u čast ove riedke slave izadje budući broj Šumarskog lista u svečanom ruhu...." No, kako je taj pothvat zahtijevao više vremena, zbog bojazni "da redovito izdavanje društvenog časopisa ne zapne", odustalo se od izdanja svečanog broja Šumarskog lista i odlučeno, da se mimo redovitih brojeva istoga, tiska posebna Spomenica - knjiga I, "kojoj je svrha, da očuva sadanjim i kasnijim družtvenim članovima spomen na riedku slavu domaćeg šumarstva" i knjiga II prigodom 25. godišnjice društva. U Spomenici čitamo, kako se "prva namisao da si hrv.-slav. šumarsko društvo osnuje svoj vlasititi dom, koji bi mu bio gajilištem i duševnim ognjištem" rodila još prije 10 godina na 13. redovitoj glavnoj društvenoj skupštini "održanoj dne 4. rujna 1889. u kr. i slobodnom gradu Osieku, član društva šumarnik Makso P r o k i ć stavio priedlog, da si hrv. slavonsko šumarsko družtvo u glavnom zemaljskom gradu Zagrebu sagradi svoj vlastiti dom". Akcija nije uspjela, jer nije sakupljeno dovoljno financijskih sredstava za gradnju, a i gradska je općina u Zagrebu zaključkom gradskog zastupstva od 26. ožujka 1890. odbila molbu za dodjelu besplatnog gradilišta. Nova prilika pružila se 1896. godine kada je u Budimpešti održana "milenijska izložba, gdje su kraljevine Hrvatska i Slavonija u posebnom paviljonu izložile bi predmete, zasjećajući u struku šumarsku i lovačku, kao i u drvarski obrt". Iz zaključaka kraljevske zemaljske vlade sa sjednice održane 17. ožujka 1895., gdje je sačinjen program o sudjelovanju kraljevina Hrvatske i Slavonije na budimpeštanskoj milenijskoj izložbi u šumarskoj skupini, bilježimo: 1. Autonomna šumarska uprava, krajiške imovne općine i ostali šumoposjednici, izložit će svoje izloške u posebnom hrv.-slav. šumarskom paviljonu, koji će se podići o trošku imovnih općina, zemlje i krajiške investicionalne zaklade. 2. Paviljon mora biti tako sagrađen da će kasnije skupa s izloženim predmetima "moći služiti kao novoutemeljeni šumarski muzej u Zagrebu". U tu svrhu će se paviljon sa svim izlošcima predati hrvatskoslavonskom šumarskom društvu "koje će imati osnuće šumarskog muzeja na sebe preuzeti". 3. Izložbeni predmeti moraju biti tako birani i sastavljeni, da mogu predočiti stanje šuma i šumskog gospodarenja u zemlji, ali i da mogu odmah služiti kao zbirke za šumarski muzej. 4. Lov će se predstaviti u posebnom dijelu paviljona. Kako bi se ti zaključci mogli provesti "darovala je Nj. preuzvišenost g. ban" Hrvatsko-slavonskom šumarskom društvu paviljon, šumarske predmete i zbirke i "bud na hrvatsko-slavonskom bud na ugarskom izložbenom prostoru izloženu skupocienu hrastovinu i inu drvnu robu, kao i sbirke i ine predmete". Nakon završetka izložbe, kada je trebalo paviljon preseliti u Zagreb, vidjelo se kako to predstavlja veliki trošak, pa je na molbu Društva "Nj. preuzvišenost g. ban" dozvolio prodati paviljon i taj novac upotrijebiti za izgradnju Šumarskog doma u kojemu se Društvo obvezuje urediti i šumarski muzej. Gradsko poglavarstvo na svojoj sjednici 1. veljače 1897. god. besplatno je ustupilo gradilište, a Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo je u svojim prostorijama osiguralo pohranu izložaka do dovršenja izgradnje šumarskoga doma. Gradska općina Zagreb, darovatelj gradilišta uvjetovala je gradnju najmanje dvokatne kuće šumarski dom u kojemu će se smjestiti i Šumarski muzej. U isto vrijeme "zatekla je družtvenu upravu i radostna viest o ustrojenju šumarske akademije u Zagrebu prislonom na mudroslovni fakultet kr. sveučilišta Franje Josipa I. Pošto kr. zemljska vlada nije mogla osigurati smještaj šumarske akademije po sebi se nametnula misao, da bi najshodnije bilo, da se šumarska akademija smjesti u šumarski dom, gdje bi joj pri ruci bile i razne zbirke družtvenog šumarskog muzeja". Nakon razgovora društvene uprave i zastupnika kr. zemaljske vlade, sklopljen je najamni ugovor između Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva i Hrv.-slavon |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 64 <-- 64 --> PDF |
skog zemaljskog erara o najmu prostora za Šumarsku akademiju u Šumarskom domu na 20 godina uz nepovisivu najamninu od 2000 for., s time da zakupac ne može Društvu otkazati prije isteka 20 godina, a Društvo može raskinuti ugovor nakon 10 godina, uz otkazni rok od jedne godine. Tako se nakon rješenja glavnih pitanja, moglo pristupiti gradnji Šumarskog doma. Iz redova upravnog odbora Društva izabran je pododbor za gradnju, u kojemu su bila oba društvena potpredsjednika, Ferdo Zikmundovsky i Josip Flava s, odbornici Hugo Grund, Robert Fischbach i Dragutin Trötzer i kasnije pridodani građevinski vještak "carski i kraljevski građevni savjetnik i arhitekt" Kun VV a i d m a n . Inicijalna srestva za gradnju Šumarskog doma dobivena su prodajom spomenutog izložbenog paviljona i drva, te poklona u ukupnom iznosu (gotovine) od 35.267,95 for. Prema proračunu, za gradnju je bilo potrebno 110.000 for., pa je od Brodske imovne općine u Vinkovcima zatražena i dobivena pozajmica od 70.000 for., uz 4% kamata polugodišnje i 2% amortizacije na 27 godina (što znači otplatu u 54 polugodišnja anticipativna obroka). Raspisan je natječaj za građevne nacrte uz nagradu od 2500 kruna. Prispjelo je 14 građevinskih nacrta i "Zamoljena porota" je prvu nagradu od 1.500 kruna dodijelila Aleksandru pl. Eigneru iz Budimpešte i Gjuri Carneluttiu iz Zagreba, drugu nagradu od 600 kruna graditelju W. J e 11 i n e k u iz Beča i treću nagradu od 400 kruna kr. profesoru obrtne škole Hecktoru pl. E c k h e 1 u iz Zagreba. Šumarski dom je dakle sagrađen kao dvokatna zgrada prema glavnom i detaljnim nacrtima te troškovnicima graditelja Aleksandra pl. Eignera i Gjure Carneluttia u Rainerovoj ulici u Zagrebu. Dom ima tri krila glavno pročelje u Rainerovoj ulici (danas Vukotinovićeva ulica), zapadno krilo gleda na Trg Khuen - Heder- vary (prema današnjoj Perkovčevoj ulici) i istočno krilo na zapadni gradski perivoj (danas Trg Mažuranića). Na temelju odluka U. O. od 20. travnja 1897. g. raspisana je javna jeftimba za gradnju šumarskog doma, koja je održana 15. kolovoza 1897. godine. Jeftimbom je bilo raspisano: a) zemljo - i zidarske radnje i izrada namještaja, proračunato na45.448 for. b) klesarske radnje, proračunato na 6.628 for. c) nabava spona i traverza, proračunato na 8.300 for. Od 8 prispjelih ponuda, građevni odbor je preporučio Upravnom odboru za radove pod a) i c) prihvatiti ponudu tvrtke Prisler i Deutsch u Zagrebu, koja je ponudila izvesti radove pod a) uz popust od 9%, a radove pod c) uz popust od 3,7%, a za radove pod b) prihvatiti ponudu I. Franza u Zagrebu uz popust od 3,5% od isklične cijene. Upravni odbor je prihvatio preporuku građevnog odbora. Po završetku gradnje (koja je trajala od prihvaćanja jeftimbe do otvaranja Šumarskog doma samo 14 mjeseci) i otvaranja Šumarskog doma na Godišnjoj skupštini Društva 8. listopada 1899. godine objavljenje konačni obračun troškova: zgrada Šumarskog doma 100.736,60 for. inventar i uređenje muzeja 11.284,13 for Svega 112.020,73 for. U Spomenici su prikazani tlocrti I i II kata šumarskog doma iz kojih je razvidan raspored prostorija, a slijedi i opis glavnih izložaka. Za današnje će čitateljstvo, pretpostavljamo, biti interesantno ako kratko prikažemo taj dio Spomenice. U "razizemlju" na glavnom ulazu desno su prostorije Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva (to je dio prostora koji i danas koristi Hrvatsko šumarsko društvo, ali je pristup iz glavnog stubišta zagrađen i ulazi se s istočnog stubišta, s Trga Mažuranića) ijedna prostorija iznajmljena Općem hrvatskom društvu za uzgoj lova i ribarstva, a lijevo su prostorije Kr. šumarske akademije (danas taj prostor koristi Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, kojeg pokušavamo iseliti). U I katu pročelja, cijeli prostor koristi Kr. šumarska akademija (7 soba), a na II katu pročelja je krasno uređeni društveni šumarski muzej (4 sobe). U zapadnom i istočnom krilu su privatni stanovi, a u suterenu jedan privatni dvosobni stan i stanovi za pazikuću i podvornika Šumarske akademije. Prostor muzeja je "ukusnom željeznom stubišnom ogradom providjenom vratima" odijeljen od I kata. Znatan dio izložaka u šumarskom muzeju "koji ne mogu toliko stradati od promjene temperature" smješten je u hodniku pred dvoranama. Tu su koluti raznog drveća, na kojima je provedena mehanička anakliza (pet čunjeva hrasta - kitnjaka, sedam hrasta - lužnjaka, bukve, običnog bora i dr.), razna drvna roba koja nije |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 65 <-- 65 --> PDF |
mogla biti izložena u tehnološkoj dvorani (duge, dužice, daske i razni prorezi), na zidovima hodnika su diagrami izrađeni za milenijsku izložbu drvne gromade, stanje dobnih razreda, šumske štete i dr "). Zbog velikog broja izložaka, oni krase i zidove stubišta od I kata do "muzealnog hodnika". "Ovdje je smještena i krasno preparirana glava jelena ubijenog u Debeloj gori g. 1894., dočim se na hodniku nalaze glave : jelena lanjca, srndaća i divokoze". Raznoliko drvarsko oruđe na dvije velike ploče smješteno na 1 katu ne pripada muzeju nego šumarskoj akademiji. U srednjoj dvorani smješteni su lovački izlošci "raznovrsna zvjerad, divljač i lovne sprave". Tu su divojarac s Velebita, lisica u lovu na patke, "vuk iz krasa i opet jedan iz slavonskih hrastovih lugova", vidre uz vodu, medvjedi, labudovi, divlja mačka u boju s orlom - ribarom, "orijaške glave vepra, od kojih je jedan ubijen u Širokoj bari, a drugi u Crnoj planini g. 1895.,"ostala divljač i mnoštvo raznovrsnih "lovnih željeza i drugih sprava koje se u lovu rabe". U desnoj dvorani su "predmeti koji se odnose na uzgoj i uređenje šuma". Zbirka žira i ostalog šumskog sjemenja, zbirka pupovlja, raznovrsnog šumskog tla, model šumskog vrta "kod sv. Mihovilja nad Senjem" i nacrti domaćih šumskih vrtova te modeli raznih ograda za branjevine. Na zidovima je "u okvirima bilje iz Zagrebačke gore, podno toga smještenje veliki šumski herbar u okvirima od D. H i rc a ", diagrami istraživanja o prirastu drva pregledni nacrti križevačke i đurđevačke imovne općine. U posebnom su ormaru entomološke zbirke, a na stolovima razni spisi i nacrti, troškovnici za kuće i odvodnje, gospodarske osnove, zbirke normativnih naredbi i si., albumi sa slikama "koje predočuju pošumljavanje krša i razne radnje u šumi", razni tlorisi, a posebno se ističu dvije velike reljefne karte: Sumovid Hrvatske i Slavonije visok 3,4 m i širok 6,2 m (i danas u prostorijama HŠD-a) i reljef krša hrvatskoga primorja. U tehnološkoj dvorani su razni domaći proizvodi ("piljenice, daske, daščice, duge i dužice, kabli i kablići, barila, vedrice, bremenice, maslinice, korita, vesla, drvo u različkitim prerezima, surovo i politirano i t.d.; zbirka kongo-štapova odCramera , proizvodi zagrebačke parketnice i furniri inozemnog drva, velika kolekcija štapova i kamiša od višnjevine tvrtke Lony i Fucks, zbirka držaka za kefe odSchwarza u Križevcih; usred sobe je ormar sa svimi proizvodi Ceryhove tvornice za proizvodnju taninskog extrakta i zbirka raznovrstnog drvenog ugljena"). Svečano otvaranje Šumarskog doma i Šumarskog muzeja upriličeno je 20. listopada 1898. god. Tog je dana održana i redovita 12. glavna skupština Hrvatskoslavonskoga šumarskog društva. Dan prije skupštine 19. listopada pod vodstvom predsjednika Marka grofa Bembellesa članovi društva su bili na izletu u Božjakovini te razgledali šumarsko-botanički vrt Kr. šumarske akademije. Njima se pridružio i veći broj profesora kr. sveučilišta Franje Josipa I u Zagrebu "na čelu im rector magnificus Vel. g. Dr. Josip Šilo vi ć". Sve izletnike je predvodio Presv. gosp. kr. banski savjetnik dr. Ivo M a 11 i n . Tako je uz dr. Mallina, kulturno-tehničkog savjetnika Pisačića, povjerenika za gospodarstvo F ranges a i ravnatelja M a h n e r a "potanko razgledano dobro". Šumarsko-botanički vrt osnovan je u starom perivoju na 22 jutra. Osnovu vrta sastavio je i rukovodio svim radnjama "nadvrtlar sveučilišnog botaničkog vrta u Zagrebu gosp. Viteslav Durchanek". Jedan dio vrta uređenje za "šumsku floru a drugi za cjelokupnu hrvatsku floru, dok će treći dio vrta služiti pokusom profesora i djaka". Dr. Mallin je u svom govoru nakon razgledanja vrta i "mrzlog doručka" zahvalio svima naglasivši, kako je kraljevska zemaljska vlada odnosno njezini organi učinili - "sa sviešću, da je svoje najbolje sile posvetila u to ime, da stvori za ekonomski napredak zemlje nešto koristna". |