DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Povodom otvaranja Kr. šumarske akademije istogaidana predvečer, članovi Društva u dvorani glazbenoglzavoda bili su nazočni "svečanoj instalaciji rektoraimagnifica za god. 1898/9", gdje je odstupajući rektor
rrmagnificus dr. I. Dočkal pozdravio prve slušateljeišumarstva na zagrebačkom sveučilištu, smatrajući ovo)
važnim događajem za Sveučilište, temeljenom naiZakonu od 13. ožujka 1897. o promicanju gospodarstva\
u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji i naredbama vlade:
od 7. listopada 1898. br. 66.101 i 66.102 kojimaje uređenjem
šumarske obuke i izdanjem naukovnog i ispitnog
reda za slušatelje šumarstva ustrojen na Sveučilištujtečaj za slušatelje šumarstva koji je po zakonu pripojen1Mudroslovnom fakultetu. Tom se prigodom posebno}
osvrnuo na Šumarsko gospodarsko učilište u Križevcima
koje je bilo "predtečom šumarske akademije" pa1budućim slušateljima stavlja na srce "da čuvaju harnu1spomen na križevačko učilište, koje je uzgojilo mnoge;
vrstne šumare, i koji su sav svoj mar i trud uložili, da1goje i čuvaju šume -to neprocjenjivo narodnje blago".
Nakon svečane instalacije novog rektora nastavljeno je:
slavlje u "narodnom zemaljskom kazalištu" (izgrađenom
samo tri godine ranije, 1895. godine), u kojemu se
u čast glavne skupštine Hrvatsko-slavonskog šumarskog
društva, otvaranja Šumarskog doma i Kr. šumarske
akademije "uz sjajnu razsvjetu davala opera Porin,
remek djela našega Lisinskoga".


U prijepodnevnim satima 20. listopada 1898. godine
svečano je otvoren novosagrađeni Šumarski dom.
Svečano ukrašenim prostorom "kretala se množina1šumara iz svih krajeva domovine, koji su pohrlili u bieli1Zagreb, da drže svoju skupštinu i da proslave ovu najnoviju
fazu u naprednom razvitku šumarske struke".


Odbor Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva naičelu s predsjednikom Markom grofom Bomb eile
som i potpredsjednikom Ferdom Zikmundovsky
m dočekaoje na stubištu i pozdravio presv. gospodina
odjelnog predstojnika Otona pl. Kraj cso v iesai


-Iločkoga, koji je u ime svietloga bana otvorio dom. S
njim su u pratnji bili gospoda banski savjetnik dr. Ivo1
Na tragu jednog značajnog jubileja


M a 11 i n, odsječni savjetnik Teodor M a 11 i n i već prije
stigla gospoda prorektor dr. Josip Dočkal, rektor dr.
Josip Šilović s profesorskim zborom, ravnatelj I.
hrvatske štedione g. Milivoj Crnadak, članovi porote
koja je prosuđivala osnove za gradnju doma, gospoda
građevinski savjetnik Herman Bolle i grad. tehnički
savjetnik Milan Lenuc i. Pozdravne govore izrekli su
društveni predsjednik Marko grof. Bombelles i Oton pl.
Krajcsovics -Iločki, koji čestita Hrvatsko-slavonskom
šumarskom društvu što je zajedničkim i složenim
radom uspjelo podići ovaj dom. Sa željom:"vivat, floreat
i crescat" on proglašava Šumarski dom otvorenim.


Povodom otvaranja Šumarskog doma, kr. šumarske
akademije i Šumarskog muzeja, Hrvatsko-slavonskom
šumarskom društvu pristigle su mnogobrojne brzojavne
čestitke. Od Svietloga bana Dragutina grofa
Khuen-Hedervarya, odpreuz. gosp. kr. ug. ministra
za poljodjelstvo E. D a r a n y -a, od rektora carske kr. visoke
škole za zemljotežtvo u Beču (Hochschule für
Bodencultur) od ravnateljstva kr. šumarske akademije
u Šćavnici, od profesorskog zbora c. kr. visoke škole za
zemljatežtvo u Beču i dr.


I danas je "Hrvatski šumarski dom" u vlasništvu
Hrvatskoga šumarskoga društva (poslije II svjetskog
rata polovica zgrade je nacionalizirana, ali je odlukom
Sabora 1978. godine vraćena u vlasništvo Društva). Pored
Hrvatskoga šumarskog društva kao vlasnika, korisnik
prostora su najvećim dijelom "Hrvatske šume", p.o.
Zagreb, a zatim Institut za međunarodne odnose i Fakultet
kemijskog inženjerstva i tehnologije. Do nedavno,
vrlo je malo ulagano u održavanje zgrade, pa se sada
nastoji nadoknaditi propušteno, ovisno o financijskim
mogućnostima. Želja nam je da makar održimo
ono što su naši prethodnici svojim žarom i marom sagradili,
a čime smo mi šumari postali značajan dio povijesti
grada Zagreba, Hrvatskoga sveučilišta i Hrvatske
nam domovine.


H. Jakovac
(Fotografije: Mosinger i Breyer, Zagreb Ilica H., iz arhiva HŠD-a.)


120. OBLJETNICA OSNUTKA POSEBNE SENJSKE ŠUMARSKE USTANOVE
KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA KRAJIŠKOG
PODRUČJA -INSPEKTORATA ZA POŠUMLJAVANJE KRŠEVA,
GOLETI I UREĐENJA BUJICA.
Naša zemlja može se ponositi bogatom šumarskom
tradicijom, zavidne stručne razine, rezultati koji se mogu
ravnopravno mjeriti s najrazvijenijim europskim
zemljama. Nažalost, povijest našega šumarstva do da


nas nije dovoljno istražena ni valorizirana. Poznato je
daje povijest najbolja učiteljica života, koja nam, između
ostalog, služi za bolje predviđanje budućnosti u zakonitostima
razvoja svih aspekata našega života.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 67     <-- 67 -->        PDF

U domeni šumarstva primorskoga krša, odigrao se
je prije 120 godina jedan značajni događaj. Naime, kao
odgovor na krajnje nezadovoljavajuće stanje u primorskom
krajiškom kršu, tadašnja Vojna krajina 7. svibnja
1878. g. osnovala je Kraljevsko nadzorništvo za pošumljenje
krasa krajiškog područja u Senju, (dalje: Nadzorništvo)
kao posebnu šumarsku ustanovu. Važno je
naglasiti daje to bila druga posebna šumarska ustanova
na kršu Jadranskog mora, osnovana neposredno nakon
slične šumarske ustanove u Trstu. Osnutak Nadzorništva
bio je važan događaj u životu ovih pasivnih krajeva
Vojne krajine na uskom i dugačkom koridoru priobalja
širine 3-8 km od Povila kraj Novog Vinodolskog (granice
Provincijala) na sjeveru, do Sv. Magdalene (granice
Dalmacije) na jugu. U sklopu mjera poboljšanja
života Krajišnika, tadašnje vlasti odlučile su uložiti
značajna sredstva i u razvoj šumarstva na kršu. Poznati
šumarski stručnjak Josip We s s e 1 y, čiji je utjecaj kod
osnivanja Nadzorništva u Senju bio vrlo velik, smatrao
je da će radovi pošumljavanja krša omogućiti znatne
zarade Krajišnicima. Takvi radovi znatno bi utjecali na
poboljšanje ekonomskih i socijalnih prilika područnog
stanovništva i općenito stvaranja boljih uvjeta cjelokupnog
života na primorskom kršu.


Iako je naredbom c. kr. glavnog zapovjedništva Vojne
krajine u Zagrebu 7. svibnja. 1878. g. Nadzorništvo
u Senju osnovano kao provizorno, njegov rad je potrajao
punih 64. godine do zaključno 31. srpnja 1942. godine.
Istovremeno sa spomenutom naredbom Povjerenstvo
Krajiške investicionalne zaklade također je izdalo
naredbu u vlastitom djelokrugu o osnivanju senj-


EduardMalbohan (Goldstein, Šlcska 1844.-Karlovac 1931. g.).
Prvi upravitelj Kr. nadzorništva od 1878-1893. g. Autor je prvih osnova
za pošumljavanje krša. Usavršio je tehniku pošumljavanja
krša, a uz to je bio izvanredni opažač i intuitivni ekolog.


skog Nadzorništva. Službeno se upotrebljavao jedino
njegov naziv na njemačkom jeziku i glasio je "Karstaufforstung
Inspektorat für das Grenz Landesgebiet".
Glavne zasluge za osnivanje Nadzorništva pripadaju
Antunu Mollinaryu , c. kr. generalu topništva, tadašnjem
zapovjedniku Vojne krajine i Milanu Durstu,
šumaru, tadašnjem upravitelju Krajiške šumske uprave.
Osim službenog, senjska Institucija pojavljuje se u
Šumarskom listu, 1879. g. i pod nazivom "Nadzorništvo
za ošumljenje morskog krasa u hrvatskoj krajini".
Međutim, kasnije se ovaj naziv više ne susreće, već jedino
egzistira prvi naziv iz 1878. godine. Nakon osnutka
1878. g. Nadzorništvo je podvrgnuto neposredno zagrebačkoj
Vojnoj komandi kao krajiškoj upravnoj vlasti,
odnosno njezinom šumarskom odjelu do 1885. g., a
zatim Kraljevskom šumarskom ravnateljstvu u Zagrebu.
Na prijedlog Milana Durst a za prvog privremenog
upravitelja postavljen je Eduard Malbohan , a
Nikola J a s i k a, geometar, za njegovog zamjenika.


Od osnutka Kr. šumarskog ravnateljstva 1885. g.,
pa sve do njegovog ukinuća 1918. g., potpadalo je Nadzorništvo
pod njegovu ingerenciju, zajedno s državnim
šumama Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a time i pod
Kraljevsko ugarsko ministarstvo poljodjelstva, trgovine
i obrta u Budimpešti. Sredstva za rad Nadzorništva
osigurala je Krajiška investicionalna zaklada, i to najviše
zahvaljujući Milanu Durstu, koji je sredio odnose
u toj Zakladi i odlučno utjecao na stalni priljev sredstava
za pošumljavanje krša. Neposredno nakon završetka
I. svjetskog rata 1918. g. pa sve do 1923. g.
Nadzorništvo potpada pod upravu Zemaljske vlade, a
zatim izravno pod Ministarstvo šuma i rudnika (19241930.
g.) i od 1930. g. pod bansku upravu Savske banovine.
Šumarski odsjek povjereništva u Zagrebu u sklopu
Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu 1921. g.
povjerio je svojom odredbom upravitelju Nadzorništva
upravu državnih šuma i nadzor nad šumsko-političkom
upravom otoka Krka, kao i vođenje šumsko-tehničkih
agendi kotara Crikvenica i Punat na Krku. Nadzorništvo
mijenja naziv u "Inspektorat za pošumljavanje krševa,
goleti i uređenje bujica" 1. rujna 1925. g. pod čiju
stručnu upravu potpadaju sve površine bivšeg Nadzorništva
proširene na srezove Kastav, Sušak, Bakar,
Crikvenica, Novi, Krk i Rab.


Međutim, od 1929/30. g. Inspektorat je prestao voditi
stručnu upravu kod pošumljavanja krša i goleti izvan
svog nekadašnjeg područja (bivšeg primorskog krša
Vojne krajine), koji su potom prešli u nadležnost područnih
sreskih načelstava.


lako je Inspektorat od 1930. g. potpao pod bansku
upravu Savske banovine, odnosno šumarski odsjek Poljoprivrednog
odjeljenja vrhovni nadzor, kao i vođenje
politike pošumljavanja, uređivanja bujica i lovstva ostali
su i nadalje u domeni Ministarstva šuma i rudnika u
Beogradu. Takva situacija ostala je i nakon osnutka Ba




ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Ukupna površina četiriju rasadnika
iznosila je 2.54 ha, odnosno


1.49 ha proizvodne površine, u kojima
je ukupno posijano 14.344 kg.
sjemena ili godišnje 231 kg. Proizvedeno
je ukupno 82,724.368 komada
sadnica ili prosječno godišnje
1,334.264 komada sadnica (četinjača
93.3% i listača 6.7%). Od
sveukupno raspodijeljenih sadnica
60% se odnosi na cijelu zemlju,
a 40% na područje Nadzorništva -
Inspektorata. U rasadničarstvu puno
pozornosti se poklanjalo provenijenciji
i aklimatizaciji sadnica, pa
je tako već 1895. g. trušen crni bor
s područja Senjske drage u vlastitoj
trušnici, prvoj na Balkanu.
U kulturama - branjevinama


Osoblje Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujiea u Senju godine


ukupno je pošumljeno sadnjom


1925. U sredini u prvom redu sjedi dr. Josip Balen, upravitelj; bio je vrhunski šumarski


3.179 has 14,924.771 komada sadstručnjak
i znanstvenik i svakako naš najistaknutiji šumarski stručnjak za krš.


novine Hrvatske 1939., a u svibnju 1941. g. Nadzorništvo
je potpalo pod novoformirano Ministarstvo šumarstva
i rudarstva NDH sa sjedištem u Zagrebu. Rukovodeći
se vjerovatno stvarnim karakterom poslova senjskog
Inspektorata, vlast Banovine Hrvatske mijenja
mu ime 7. ožujka 1940. g. u "Nadzorništvo za pošumljavanje
krševa i golijeti". To će ime zadržati do
prestanka svoga djelovanja 31. srpnja 1942. godine i
osnutka Ravnateljstva šuma u Senju, a čijem je sklopu
pripalo i cjelokupno područje nekadašnjeg senjskog
Nadzorništva. Senjsko ravnateljstvo obuhvaćalo je kotare:
Kraljevica, Crikvenica, Novi, Senj, Karlobag,
Obrovac i Pag, sa šumarijama: "Crikvenica" u Crikvenici,
"Nehaj" u Senju, "Primorje" u Karlobagu i
"Obrovac" u Obrovcu.


Tijekom kontinuiranog 64-godišnjeg rada (18781942.
g.) posebna senjska šumarska ustanova gospodarila
je s 95 predjela kultura - branjevina na 10.097 ha
koji su se prostirali diljem 51.777 ha primorskog dijela
krša. Početna koncepcija djelovanja Nadzorništva, u
prvome redu, oslanjala se na obnovi postojeće oskudne
vegetacije u branjevinama i izgradnji suhozidova, ali se
kasnije napušta u korist zamašnih pošumljavanja i prirodnog
pomlađivanja. Međutim, pošumljavanje je zahtijevalo
vlastitu proizvodnju sadnica, koja je započela
već 1879. g. u Sv. Mihovilu (Senjska draga), našem prvom
šumskom rasadniku u zemlji, a nakon toga i u
nekoliko manjih rasadnika. U proizvodnji sadnica koristila
se suvremena tehnologija toga vremena, rezultati
koji su kasnije upotrijebljeni prilikom osnivanja novih
rasadnika.


nica (četinjača 83.1% i listača
16.9%). Prema pojedinim vrstama
crni bor sudjeluje sa 81%, crni jasen s 5%, dok se preostalih
14% ukupnog broja sadnica odnosi na 76 vrsta
sadnica. Od ukupne pošumljene površine odnosi se na
pošumljavanje ("novosadnju") 1.738 ha sa 10.466.389
komada sadnica (četinjača 85.3% i listača 14.7%), te
popunjavanje 1.441 ha sa 4,458.382 komada sadnica
(četinjača 78% i listača 22%). Osim sadnje, izvedena je
i sjetva kao dodatak sadnji s ukupno 3.612 kg sjemena
(četinjača 1.6% i listača 98.4%). Od sveukupne količine
sjemena prilikom pošumljavanja sadnjom upotrijebljeno
je samo 172 kg, a kod popunjavanja sadnjom
čak 3.44o kilograma. Godišnje je pošumljeno prosječno
27 ha sa 163.000 komada sadnica i 2.7 kg sjemena,
te popunjeno 23 ha sa 70.000 komada sadnica i 53.7 kg
sjemena. Prema tomu prosječno je godišnje pošumljeno
i popunjeno 50 ha s 233.000 komada sadnica i


56.4 kg sjemena. Kod tih radova upotrijebljeno je 78
različitih vrsta sadnica (četinjača 17 i listača 61).
Prosječni broj sadnica po ha iznosio je kod pošumljavanja
6.021 komada i godišnje se kretao u širokom rasponu
od 11.833 do 1.267 komada, a kod popunjavanja
3.094 komada i godišnjim rasponom od 11.900 do
1.093 komada. Ukupno je sađeno prosječno 9.115 komada
sadnica po ha u godišnjim rasponima od 23.270
do 4.043 komada.
Od ostalih uzgojnih radova u kulturama - branjevinama
izvršeni su: resurekcija (851 ha), prirodno pomlađivanje
(7.435 ha), čišćenje (53 ha) i proreda (144
ha) što nikako nije bilo dovoljno za njihovo postupno
pretvaranje u autoktone sastojine listača. Zbog toga je
nastao ozbiljan zastoj u gospodarenju kultura - branje




ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 69     <-- 69 -->        PDF

vina koji se danas tek djelomično može popraviti. Međutim,
važno je istaknuti značajne rezultate Nadzorništva
- Inspektorata koji je uz velike nedaće i nedovoljna
sredstva uspio osnovati veliki broj kultura branjevina.
Osim toga, posebne službe na uređivanju
bujica, gdje je djelovao jedan broj specijaliziranih
šumarskih stručnjaka, ostvarile su značajne tehničke
radove na saniranju bujičnih tokova. Tom prilikom
izgrađeno je ukupno 166 poprečnih kamenih pregrada
u betonu, od kojih se svojom masivnošću ističe sedam
pregrada, 92 uzdužne kamene građevine, te 260.4 km
suhozida oko kultura - branjevina.


Sredstva za nesmetani rad Nadzorništva - Inspektorata
osiguravale su vlasti putem posebnih zaklada, fondova
ili državnog proračuna. Uza sve teškoće u nesmetanom
financiranju, utrošena su znatna sredstva za izvedbu
26 raznih vrsta radova i plaće osoblja, i to:


372.088 forinti, 1.229.129 kruna, 16.835.845 din i
404.996 kuna. Od sveukupnih sredstava utrošeno je za:
1. biološke radove 31.0%; 2. tehničke radove 20.8% i
3. plaće 48.2%. U sklopu bioloških radova najveći dio
odnosi se na pošumljavanje (19.6%), a kod tehničkih
radova na uređenje bujica (8.6%). Za cijelo vrijeme
djelovanja izmijenilo se šest upravitelja (šefova), i to:
Eduard M a lbohan (1878-1893. g.), Albert Rosmanith
(1894-1898. g.), Oto Nyitray (1899-1918. g.),
JosipBalen (1919-1925.g.), Alfons Kauders (19261934.
g.) i Vinko Plesa (1935-1942. g.), pet pomoćnika:
Nikola Jasika 1878. g., Bela Mačer 1897. g.,
SvetozarŠolc (1908-1911. g.), Đorđe Jelača (19251927.
g.) i Ladislav Kohut (1925-1942. g.), te 79 lugara.
Šumarski stručnjaci Nadzorništva - Inspektorata,
uz pomoć lugarskog osoblja, dali su osobiti doprinos
razvoju šumarstva na kršu u domeni sjemenarstva, rasadničarstva,
pronalaženja najpogodnijih vrsta za pošumljavanje
u odnosu na biološko - ekološka svojstva,
tehnike pošumljavanja, zaštite šuma i potpune primjene
ekologije, uspjelog saniranja divljih bujičnih tokova
izvedenim pomoću biološko - tehničkih mjera,
studioznim izborom lokacija kultura - branjevina, uređivanjem
šuma te pejzažnm oblikovanjem privlačnih
prirodnih predjela. Rezultati njihovog rada počeli su tijekom
vremena pozitivno utjecati na poboljšanje prilika
pustog primorskog krša i života područnog stanovništva.
U svrhu bolje valorizacije i zaštite izvedenih
radova bilo bi vrijedno proglasiti neke najuspješnije
kulture - branjevine, uređene bujične tokove primjenom
biološko-tehničkih mjera (senjski "Torrente"
"Borova draga" kraj Sv. Jurja), sadašnji rasadnik Sv.
Mihovil i upravnu zgradu u Senju kao spomenike naše
tehničke kulture.


Na temelju dosadašnjih detaljnih istraživanja kompleksnog
djelovanja senjskog Nadzorništva - Inspektorata
možemo se s pravom ponositi njegovim zavidnim
rezultatima. Uostalom, osnutak Nadzorništva u Senju
prije 120 godina označioje prekretnicu na putu razvoja
našeg krškog šumarstva, koje se njemu zahvaljujući,
danas razvilo do zavidne društvene, stručne i znanstvene
razine. Zbog toga je ova jubilarna 120. obljetnica od
osnutka posebne senjske krške šumarske ustanove, za


jedno s osvrtom na njezino 64. go


dišnje uspješno neprekidno djelo


vanje (1878 - 1942. g.) prava prili


ka za još jedno objektivno valo


riziranje njezine uloge i važnosti u


okviru šumarstva i celokupnog ži


vota naše uže i šire domovine.


Dr. se. V. Ivančević


U povodu 100. obljetnice osnutka Kr. Nadzorništva održanje u Senju 1978. godine Plenum
Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Uvodno izlaganje podnio
je prof. dr. Branimir Prpić, tadašnji predsjednik našeg Saveza.