DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 67 <-- 67 --> PDF |
U domeni šumarstva primorskoga krša, odigrao se je prije 120 godina jedan značajni događaj. Naime, kao odgovor na krajnje nezadovoljavajuće stanje u primorskom krajiškom kršu, tadašnja Vojna krajina 7. svibnja 1878. g. osnovala je Kraljevsko nadzorništvo za pošumljenje krasa krajiškog područja u Senju, (dalje: Nadzorništvo) kao posebnu šumarsku ustanovu. Važno je naglasiti daje to bila druga posebna šumarska ustanova na kršu Jadranskog mora, osnovana neposredno nakon slične šumarske ustanove u Trstu. Osnutak Nadzorništva bio je važan događaj u životu ovih pasivnih krajeva Vojne krajine na uskom i dugačkom koridoru priobalja širine 3-8 km od Povila kraj Novog Vinodolskog (granice Provincijala) na sjeveru, do Sv. Magdalene (granice Dalmacije) na jugu. U sklopu mjera poboljšanja života Krajišnika, tadašnje vlasti odlučile su uložiti značajna sredstva i u razvoj šumarstva na kršu. Poznati šumarski stručnjak Josip We s s e 1 y, čiji je utjecaj kod osnivanja Nadzorništva u Senju bio vrlo velik, smatrao je da će radovi pošumljavanja krša omogućiti znatne zarade Krajišnicima. Takvi radovi znatno bi utjecali na poboljšanje ekonomskih i socijalnih prilika područnog stanovništva i općenito stvaranja boljih uvjeta cjelokupnog života na primorskom kršu. Iako je naredbom c. kr. glavnog zapovjedništva Vojne krajine u Zagrebu 7. svibnja. 1878. g. Nadzorništvo u Senju osnovano kao provizorno, njegov rad je potrajao punih 64. godine do zaključno 31. srpnja 1942. godine. Istovremeno sa spomenutom naredbom Povjerenstvo Krajiške investicionalne zaklade također je izdalo naredbu u vlastitom djelokrugu o osnivanju senj- EduardMalbohan (Goldstein, Šlcska 1844.-Karlovac 1931. g.). Prvi upravitelj Kr. nadzorništva od 1878-1893. g. Autor je prvih osnova za pošumljavanje krša. Usavršio je tehniku pošumljavanja krša, a uz to je bio izvanredni opažač i intuitivni ekolog. skog Nadzorništva. Službeno se upotrebljavao jedino njegov naziv na njemačkom jeziku i glasio je "Karstaufforstung Inspektorat für das Grenz Landesgebiet". Glavne zasluge za osnivanje Nadzorništva pripadaju Antunu Mollinaryu , c. kr. generalu topništva, tadašnjem zapovjedniku Vojne krajine i Milanu Durstu, šumaru, tadašnjem upravitelju Krajiške šumske uprave. Osim službenog, senjska Institucija pojavljuje se u Šumarskom listu, 1879. g. i pod nazivom "Nadzorništvo za ošumljenje morskog krasa u hrvatskoj krajini". Međutim, kasnije se ovaj naziv više ne susreće, već jedino egzistira prvi naziv iz 1878. godine. Nakon osnutka 1878. g. Nadzorništvo je podvrgnuto neposredno zagrebačkoj Vojnoj komandi kao krajiškoj upravnoj vlasti, odnosno njezinom šumarskom odjelu do 1885. g., a zatim Kraljevskom šumarskom ravnateljstvu u Zagrebu. Na prijedlog Milana Durst a za prvog privremenog upravitelja postavljen je Eduard Malbohan , a Nikola J a s i k a, geometar, za njegovog zamjenika. Od osnutka Kr. šumarskog ravnateljstva 1885. g., pa sve do njegovog ukinuća 1918. g., potpadalo je Nadzorništvo pod njegovu ingerenciju, zajedno s državnim šumama Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a time i pod Kraljevsko ugarsko ministarstvo poljodjelstva, trgovine i obrta u Budimpešti. Sredstva za rad Nadzorništva osigurala je Krajiška investicionalna zaklada, i to najviše zahvaljujući Milanu Durstu, koji je sredio odnose u toj Zakladi i odlučno utjecao na stalni priljev sredstava za pošumljavanje krša. Neposredno nakon završetka I. svjetskog rata 1918. g. pa sve do 1923. g. Nadzorništvo potpada pod upravu Zemaljske vlade, a zatim izravno pod Ministarstvo šuma i rudnika (19241930. g.) i od 1930. g. pod bansku upravu Savske banovine. Šumarski odsjek povjereništva u Zagrebu u sklopu Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu 1921. g. povjerio je svojom odredbom upravitelju Nadzorništva upravu državnih šuma i nadzor nad šumsko-političkom upravom otoka Krka, kao i vođenje šumsko-tehničkih agendi kotara Crikvenica i Punat na Krku. Nadzorništvo mijenja naziv u "Inspektorat za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica" 1. rujna 1925. g. pod čiju stručnu upravu potpadaju sve površine bivšeg Nadzorništva proširene na srezove Kastav, Sušak, Bakar, Crikvenica, Novi, Krk i Rab. Međutim, od 1929/30. g. Inspektorat je prestao voditi stručnu upravu kod pošumljavanja krša i goleti izvan svog nekadašnjeg područja (bivšeg primorskog krša Vojne krajine), koji su potom prešli u nadležnost područnih sreskih načelstava. lako je Inspektorat od 1930. g. potpao pod bansku upravu Savske banovine, odnosno šumarski odsjek Poljoprivrednog odjeljenja vrhovni nadzor, kao i vođenje politike pošumljavanja, uređivanja bujica i lovstva ostali su i nadalje u domeni Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu. Takva situacija ostala je i nakon osnutka Ba |