DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Ukupna površina četiriju rasadnika iznosila je 2.54 ha, odnosno 1.49 ha proizvodne površine, u kojima je ukupno posijano 14.344 kg. sjemena ili godišnje 231 kg. Proizvedeno je ukupno 82,724.368 komada sadnica ili prosječno godišnje 1,334.264 komada sadnica (četinjača 93.3% i listača 6.7%). Od sveukupno raspodijeljenih sadnica 60% se odnosi na cijelu zemlju, a 40% na područje Nadzorništva - Inspektorata. U rasadničarstvu puno pozornosti se poklanjalo provenijenciji i aklimatizaciji sadnica, pa je tako već 1895. g. trušen crni bor s područja Senjske drage u vlastitoj trušnici, prvoj na Balkanu. U kulturama - branjevinama Osoblje Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujiea u Senju godine ukupno je pošumljeno sadnjom 1925. U sredini u prvom redu sjedi dr. Josip Balen, upravitelj; bio je vrhunski šumarski 3.179 has 14,924.771 komada sadstručnjak i znanstvenik i svakako naš najistaknutiji šumarski stručnjak za krš. novine Hrvatske 1939., a u svibnju 1941. g. Nadzorništvo je potpalo pod novoformirano Ministarstvo šumarstva i rudarstva NDH sa sjedištem u Zagrebu. Rukovodeći se vjerovatno stvarnim karakterom poslova senjskog Inspektorata, vlast Banovine Hrvatske mijenja mu ime 7. ožujka 1940. g. u "Nadzorništvo za pošumljavanje krševa i golijeti". To će ime zadržati do prestanka svoga djelovanja 31. srpnja 1942. godine i osnutka Ravnateljstva šuma u Senju, a čijem je sklopu pripalo i cjelokupno područje nekadašnjeg senjskog Nadzorništva. Senjsko ravnateljstvo obuhvaćalo je kotare: Kraljevica, Crikvenica, Novi, Senj, Karlobag, Obrovac i Pag, sa šumarijama: "Crikvenica" u Crikvenici, "Nehaj" u Senju, "Primorje" u Karlobagu i "Obrovac" u Obrovcu. Tijekom kontinuiranog 64-godišnjeg rada (18781942. g.) posebna senjska šumarska ustanova gospodarila je s 95 predjela kultura - branjevina na 10.097 ha koji su se prostirali diljem 51.777 ha primorskog dijela krša. Početna koncepcija djelovanja Nadzorništva, u prvome redu, oslanjala se na obnovi postojeće oskudne vegetacije u branjevinama i izgradnji suhozidova, ali se kasnije napušta u korist zamašnih pošumljavanja i prirodnog pomlađivanja. Međutim, pošumljavanje je zahtijevalo vlastitu proizvodnju sadnica, koja je započela već 1879. g. u Sv. Mihovilu (Senjska draga), našem prvom šumskom rasadniku u zemlji, a nakon toga i u nekoliko manjih rasadnika. U proizvodnji sadnica koristila se suvremena tehnologija toga vremena, rezultati koji su kasnije upotrijebljeni prilikom osnivanja novih rasadnika. nica (četinjača 83.1% i listača 16.9%). Prema pojedinim vrstama crni bor sudjeluje sa 81%, crni jasen s 5%, dok se preostalih 14% ukupnog broja sadnica odnosi na 76 vrsta sadnica. Od ukupne pošumljene površine odnosi se na pošumljavanje ("novosadnju") 1.738 ha sa 10.466.389 komada sadnica (četinjača 85.3% i listača 14.7%), te popunjavanje 1.441 ha sa 4,458.382 komada sadnica (četinjača 78% i listača 22%). Osim sadnje, izvedena je i sjetva kao dodatak sadnji s ukupno 3.612 kg sjemena (četinjača 1.6% i listača 98.4%). Od sveukupne količine sjemena prilikom pošumljavanja sadnjom upotrijebljeno je samo 172 kg, a kod popunjavanja sadnjom čak 3.44o kilograma. Godišnje je pošumljeno prosječno 27 ha sa 163.000 komada sadnica i 2.7 kg sjemena, te popunjeno 23 ha sa 70.000 komada sadnica i 53.7 kg sjemena. Prema tomu prosječno je godišnje pošumljeno i popunjeno 50 ha s 233.000 komada sadnica i 56.4 kg sjemena. Kod tih radova upotrijebljeno je 78 različitih vrsta sadnica (četinjača 17 i listača 61). Prosječni broj sadnica po ha iznosio je kod pošumljavanja 6.021 komada i godišnje se kretao u širokom rasponu od 11.833 do 1.267 komada, a kod popunjavanja 3.094 komada i godišnjim rasponom od 11.900 do 1.093 komada. Ukupno je sađeno prosječno 9.115 komada sadnica po ha u godišnjim rasponima od 23.270 do 4.043 komada. Od ostalih uzgojnih radova u kulturama - branjevinama izvršeni su: resurekcija (851 ha), prirodno pomlađivanje (7.435 ha), čišćenje (53 ha) i proreda (144 ha) što nikako nije bilo dovoljno za njihovo postupno pretvaranje u autoktone sastojine listača. Zbog toga je nastao ozbiljan zastoj u gospodarenju kultura - branje |