DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 69     <-- 69 -->        PDF

vina koji se danas tek djelomično može popraviti. Međutim,
važno je istaknuti značajne rezultate Nadzorništva
- Inspektorata koji je uz velike nedaće i nedovoljna
sredstva uspio osnovati veliki broj kultura branjevina.
Osim toga, posebne službe na uređivanju
bujica, gdje je djelovao jedan broj specijaliziranih
šumarskih stručnjaka, ostvarile su značajne tehničke
radove na saniranju bujičnih tokova. Tom prilikom
izgrađeno je ukupno 166 poprečnih kamenih pregrada
u betonu, od kojih se svojom masivnošću ističe sedam
pregrada, 92 uzdužne kamene građevine, te 260.4 km
suhozida oko kultura - branjevina.


Sredstva za nesmetani rad Nadzorništva - Inspektorata
osiguravale su vlasti putem posebnih zaklada, fondova
ili državnog proračuna. Uza sve teškoće u nesmetanom
financiranju, utrošena su znatna sredstva za izvedbu
26 raznih vrsta radova i plaće osoblja, i to:


372.088 forinti, 1.229.129 kruna, 16.835.845 din i
404.996 kuna. Od sveukupnih sredstava utrošeno je za:
1. biološke radove 31.0%; 2. tehničke radove 20.8% i
3. plaće 48.2%. U sklopu bioloških radova najveći dio
odnosi se na pošumljavanje (19.6%), a kod tehničkih
radova na uređenje bujica (8.6%). Za cijelo vrijeme
djelovanja izmijenilo se šest upravitelja (šefova), i to:
Eduard M a lbohan (1878-1893. g.), Albert Rosmanith
(1894-1898. g.), Oto Nyitray (1899-1918. g.),
JosipBalen (1919-1925.g.), Alfons Kauders (19261934.
g.) i Vinko Plesa (1935-1942. g.), pet pomoćnika:
Nikola Jasika 1878. g., Bela Mačer 1897. g.,
SvetozarŠolc (1908-1911. g.), Đorđe Jelača (19251927.
g.) i Ladislav Kohut (1925-1942. g.), te 79 lugara.
Šumarski stručnjaci Nadzorništva - Inspektorata,
uz pomoć lugarskog osoblja, dali su osobiti doprinos
razvoju šumarstva na kršu u domeni sjemenarstva, rasadničarstva,
pronalaženja najpogodnijih vrsta za pošumljavanje
u odnosu na biološko - ekološka svojstva,
tehnike pošumljavanja, zaštite šuma i potpune primjene
ekologije, uspjelog saniranja divljih bujičnih tokova
izvedenim pomoću biološko - tehničkih mjera,
studioznim izborom lokacija kultura - branjevina, uređivanjem
šuma te pejzažnm oblikovanjem privlačnih
prirodnih predjela. Rezultati njihovog rada počeli su tijekom
vremena pozitivno utjecati na poboljšanje prilika
pustog primorskog krša i života područnog stanovništva.
U svrhu bolje valorizacije i zaštite izvedenih
radova bilo bi vrijedno proglasiti neke najuspješnije
kulture - branjevine, uređene bujične tokove primjenom
biološko-tehničkih mjera (senjski "Torrente"
"Borova draga" kraj Sv. Jurja), sadašnji rasadnik Sv.
Mihovil i upravnu zgradu u Senju kao spomenike naše
tehničke kulture.


Na temelju dosadašnjih detaljnih istraživanja kompleksnog
djelovanja senjskog Nadzorništva - Inspektorata
možemo se s pravom ponositi njegovim zavidnim
rezultatima. Uostalom, osnutak Nadzorništva u Senju
prije 120 godina označioje prekretnicu na putu razvoja
našeg krškog šumarstva, koje se njemu zahvaljujući,
danas razvilo do zavidne društvene, stručne i znanstvene
razine. Zbog toga je ova jubilarna 120. obljetnica od
osnutka posebne senjske krške šumarske ustanove, za


jedno s osvrtom na njezino 64. go


dišnje uspješno neprekidno djelo


vanje (1878 - 1942. g.) prava prili


ka za još jedno objektivno valo


riziranje njezine uloge i važnosti u


okviru šumarstva i celokupnog ži


vota naše uže i šire domovine.


Dr. se. V. Ivančević


U povodu 100. obljetnice osnutka Kr. Nadzorništva održanje u Senju 1978. godine Plenum
Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Uvodno izlaganje podnio
je prof. dr. Branimir Prpić, tadašnji predsjednik našeg Saveza.