DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 69 <-- 69 --> PDF |
vina koji se danas tek djelomično može popraviti. Međutim, važno je istaknuti značajne rezultate Nadzorništva - Inspektorata koji je uz velike nedaće i nedovoljna sredstva uspio osnovati veliki broj kultura branjevina. Osim toga, posebne službe na uređivanju bujica, gdje je djelovao jedan broj specijaliziranih šumarskih stručnjaka, ostvarile su značajne tehničke radove na saniranju bujičnih tokova. Tom prilikom izgrađeno je ukupno 166 poprečnih kamenih pregrada u betonu, od kojih se svojom masivnošću ističe sedam pregrada, 92 uzdužne kamene građevine, te 260.4 km suhozida oko kultura - branjevina. Sredstva za nesmetani rad Nadzorništva - Inspektorata osiguravale su vlasti putem posebnih zaklada, fondova ili državnog proračuna. Uza sve teškoće u nesmetanom financiranju, utrošena su znatna sredstva za izvedbu 26 raznih vrsta radova i plaće osoblja, i to: 372.088 forinti, 1.229.129 kruna, 16.835.845 din i 404.996 kuna. Od sveukupnih sredstava utrošeno je za: 1. biološke radove 31.0%; 2. tehničke radove 20.8% i 3. plaće 48.2%. U sklopu bioloških radova najveći dio odnosi se na pošumljavanje (19.6%), a kod tehničkih radova na uređenje bujica (8.6%). Za cijelo vrijeme djelovanja izmijenilo se šest upravitelja (šefova), i to: Eduard M a lbohan (1878-1893. g.), Albert Rosmanith (1894-1898. g.), Oto Nyitray (1899-1918. g.), JosipBalen (1919-1925.g.), Alfons Kauders (19261934. g.) i Vinko Plesa (1935-1942. g.), pet pomoćnika: Nikola Jasika 1878. g., Bela Mačer 1897. g., SvetozarŠolc (1908-1911. g.), Đorđe Jelača (19251927. g.) i Ladislav Kohut (1925-1942. g.), te 79 lugara. Šumarski stručnjaci Nadzorništva - Inspektorata, uz pomoć lugarskog osoblja, dali su osobiti doprinos razvoju šumarstva na kršu u domeni sjemenarstva, rasadničarstva, pronalaženja najpogodnijih vrsta za pošumljavanje u odnosu na biološko - ekološka svojstva, tehnike pošumljavanja, zaštite šuma i potpune primjene ekologije, uspjelog saniranja divljih bujičnih tokova izvedenim pomoću biološko - tehničkih mjera, studioznim izborom lokacija kultura - branjevina, uređivanjem šuma te pejzažnm oblikovanjem privlačnih prirodnih predjela. Rezultati njihovog rada počeli su tijekom vremena pozitivno utjecati na poboljšanje prilika pustog primorskog krša i života područnog stanovništva. U svrhu bolje valorizacije i zaštite izvedenih radova bilo bi vrijedno proglasiti neke najuspješnije kulture - branjevine, uređene bujične tokove primjenom biološko-tehničkih mjera (senjski "Torrente" "Borova draga" kraj Sv. Jurja), sadašnji rasadnik Sv. Mihovil i upravnu zgradu u Senju kao spomenike naše tehničke kulture. Na temelju dosadašnjih detaljnih istraživanja kompleksnog djelovanja senjskog Nadzorništva - Inspektorata možemo se s pravom ponositi njegovim zavidnim rezultatima. Uostalom, osnutak Nadzorništva u Senju prije 120 godina označioje prekretnicu na putu razvoja našeg krškog šumarstva, koje se njemu zahvaljujući, danas razvilo do zavidne društvene, stručne i znanstvene razine. Zbog toga je ova jubilarna 120. obljetnica od osnutka posebne senjske krške šumarske ustanove, za jedno s osvrtom na njezino 64. go dišnje uspješno neprekidno djelo vanje (1878 - 1942. g.) prava prili ka za još jedno objektivno valo riziranje njezine uloge i važnosti u okviru šumarstva i celokupnog ži vota naše uže i šire domovine. Dr. se. V. Ivančević U povodu 100. obljetnice osnutka Kr. Nadzorništva održanje u Senju 1978. godine Plenum Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Uvodno izlaganje podnio je prof. dr. Branimir Prpić, tadašnji predsjednik našeg Saveza. |