DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 78 <-- 78 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI NEKI DOJMOVI S POSJETA NA DVA RADILIŠTA AUSTRIJSKIH SAVEZNIH ŠUMA, ORGANIZIRANIH U OKVIRU PROGRAMA 23. SVJETSKOG PRVENSTVA SJEKAČA Kao stoje poznato, ove godine od 19 do 23. svibnja održano je 23. Svjetsko prvenstvo sjekača, kojeg je domaćin bila Austrija. Natjecanje je održavano naviše lokacija u Gornjoj Austriji, a središnje manifestacije u samom Gmundenu. U sklopu natjecanja organizirane su i popratne priredbe, a jedna od važnijih je bila i posjeta dvama radilištima Austrijskih saveznih šuma te sajam u Riedu. Kako je cjelovito izvješće o samom natjecanju objavljeno u časopisu "Hrvatske šume", ovdje ću iznijeti samo neka svoja zapažanja s posjeta navedenim radilištima, koja smatram aktualnim i za promišljanja vezana za problematiku gospodarenja u "Hrvatskim šumama" p.o. Zagreb. Valja napomenuti da su oba viđena radilišta smještena u visokoplaninskim (alpskim) uvjetima. Prvo u zoni gospodarskih šuma, a drugo u području zaštitnih šuma. Svrha posjeta bilo je upoznavanje s načinom planiranja i izgradnje šumskih prometnica u alpskom području, iznošenjem drvnih sortimenata žičarom i za nas posebnom atrakcijom- iznošenjem drvnih sortimenata u ekstremnim uvjetima (područje zaštitnih šuma) helikopterima. Na prvom radilištu, mogli smo se uvjeriti u izuzetno visok stupanj otvorenosti sastojina s prometnicama visokih standarda gradnje, koje se dugoročno planiraju i grade sukladno planiranim sječinama koje se vode osmišljenim redom. Na samom radilištu prikazanje rad žičare na iznošenju posječene drvne mase. Isti tip žičare mogli smo vidjeti u radu i kod našeg poduzetnika Papića. Ovdje želim naglasiti da se izrađuje i iznosi sva drvna masa deblja od 5 cm, kako listača tako i četinjača. Sortimenti su prikrajani u šumi. Celulozno drvo (ogrjevno) izrađivano je u višemetarskim sekcijama. Na više mjesta imali smo priliku vidjeti ogrjevno i celulozno drvo izrađeno u metarskom obliku i obvezatno pokriveno plastičnom folijom. Nigdje nije bilo moguće vidjeti ostavljen dio drvne mase u šumi, iako su troškovi izrade i iznošenja visoki. Na drugom radilištu prikazan je rad na iznošenju drvne mase posebno konstruiranim helikopterima za nošenje tereta. Rad je prikazan u području zaštitnih šuma kojima gospodare Austrijske savezne šume. Stovarište s kojeg polijeće helikopter i na koje donosi teret, nalazi se u neposrednoj blizini magistralne prometnice na visini oko 1000 m nadmorske visine. Sama sječina je u nedostupnom dijelu, do same granice šume, odakle nije drukčije moguće dopremiti posječene Sortimente. Visinska razlika između stovarišta i sječine je oko 600 900 a horizontalna udaljenost do 2 km. Sječu obavlja grupa posebno obučenih sjekača (alpinisti), koji u sječini imaju kamp i tamo se nalaze čitav tjedan, vrše obaranje i pripremu tovara za helikoptere. Nosivost helikoptera je do 2,2 tone, prema čemu se formiraju tovari koji se kopčaju posebnom omčom. Sam helikopter dolazi na iznošenje kada je pripremljena dovoljna količina tereta za cjelodnevni rad i kada su ispunjeni uvjeti za letenje. Kada nam je spomenut mogući dnevni učinak od 500 m\ činilo nam se to nevjerojatnim, odnosno pogrešnim. Kada je helikopter poletio uvjerili smo se daje to moguće, jer je u spomenutim uvjetima prosječna tura trajala između 3 i 5 minuta, a prosječno je donosio po 2 m3. Tovari su se sastojali od čitavih okresanih ariševih stabala. Navođenje |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 79 <-- 79 --> PDF |
helikoptera na teret obavlja se GPS sustavom kod sjekača i u helikopteru. Na naš upit o isplativosti ovoga posla, odgovor je glasio: "Naravno da je gledano pojednostavljeno ovo neisplativo, ali ovo su zaštitne šume, to se obaviti mora, a ovo je najracionalniji način". Ovi se radovi izvode zbog zaštite od lavina i odrona, a cilj je širenje grani ce šume i omogućavanje obnove. Šuma je najbolji prirodni čuvar od elementarnih nepogoda. Ove radove za Austrijske savezne šume u konkretnom slučaju, izvodi njemačka privatna firma specijalizirana za poslove helikopterskog nošenja tereta. Trenutno za istog naručitelja na iznošenju drvnih sortimenata helikopterima rade i dvije austrijske firme. Na sajmu šumarstva, stanovanja i potrošnje, organiziranom u Riedu, u čijim je prostorima održana i zadnja najatraktivnija disciplina kresanja grana, želim naglasiti da je najviše izlagača i institucija angažirano na propagiranju potrošnje ogrjevnog drva. U čitavoj Austriji vidljiva je masovna kampanja propagiranja korištenja ogrjevnog drva kao najekološkijeg energenta. Dok je izgaranje drva samo vraćanje C02 u vječni ciklus kruženja materije u atmosferi uzetog asimilacijom, dotle korištenje fosilnih energenata (nafta, plin i osobito ugljen) ima za posljedicu povećanje količine C02 u atmosferi te emisiju ostalih štetnih tvari. Na svakom koraku vidljivi su napori šumovlasnika i proizvođača opreme za preradu drva, opreme za grijanje drvima i drvnim prerađevinama, da pobude potrošnju ogrjevnog drva. Želim napomenuti da Universität für Bodenkultur, Wien (BOKU) i Austrijsko ekološko društvo (Okosoziales Forum Österreich) izdaje časopis Okoenergie, koji je u siječnju tiskan u rekordnih 110 000 primjeraka. Svrha izdavanja časopisa je, kako je navedeno u naslovu, promicanje korištenja obnovljivih izvora energije. Isto je tako Gospodarska komora za poljoprivredu i šumarstvo Koruške izdala vrlo korisnu knjižicu pod naslovom Enenrgie aus Holz, u kojoj se na vrlo kvalitetan način obrazlažu sve prednosti korištenje energije drva i dokazuje njena ekonomičnost. Smatram da bi bilo vrlo korisno da se prevede i na hrvatski jezik, jer donosi niz vrlo praktičnih tablica za proračune u korišćenju ogrjevnog drva u svim pridolazećim oblicima (od oblovine, višemetrice, metrice, iverja do briketa), kao i korisnih podataka. Da ova kampanja nije pomodarstvo i kratkoga vijeka, govori i podatak da su šumovlasnici još 1992. god., na simpoziju održanom u okviru sajma šumarstva i drvne industrije u Klagenfurtu, zadužili svog ministra u Europskoj zajednici u Strasbourgu, da se bori za potrošnju ogrjevnog drva, a da se zabrani potrošnja uglje na za grijanje u domaćinstvima. Tada su također izneseni zahtjevi i za zabranu reciklaže starog papira te pozvani svi sudionici simpozija na bojkot proizvoda od recikliranog papira. Ove sam primjere iznio samo radi potkrijepe stava da nije izlaz iz problema plasmana prostornog drva (celuloznog i ogrjevnog) u napuštanju njihove proizvodnje, već borbe za tržište i u krajnjem slučaju njegovo stvaranje. Ivan Hodić, dipl. inž. šum |