DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 89     <-- 89 -->        PDF

NOVI MAGISTRI ZNANOSTI
JOSIP MALNAR


"Istraživanje stojbinskih uvjeta
za naseljavanje malog tetrijeba (Lyrurus
tetrix L.) na području Gorskog
kotara" - naziv je magistarskog
rada koji je na Šumarskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dan
iza blagdana sv. Huberta, u srijedu,


4. studenog 1998. uspješno obranio
Josip Mal nar, dipl. inž. šum. iz
Tršća, upravitelj Šumarije Gerovo,.
delničke Uprave šuma JP "Hrvatske
šume" p.o. Zagreb, postigavši akademski
stupanj magistra znanosti.
Magistarski rad, koji obuhvaća
ukupno 87 stranica teksta, s 23 tablična
prikaza i preglednim zemljovidom
istraživane potencijalne
stojbine malog tetrijeba, Mal nar
je izradio pod vodstvom dr. se.
Dominika Rag uža, izvanrednog profesora u miru. U
povjerenstvu na završnom ispitu i obrani magistarske
radnje, uz profesora R a g u ž a, bili su prof. dr. sc. Joso
Vukelić , dekan Šumarskog fakulteta kao predsjednik
i prof. dr. sc. Paula Durbeši ć s Prirodoslovnomatematičkog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Magistarski rad je podijeljen u šest osnovnih poglavlja,
u kojima je M a 1 n a r preko spoznaja o obitavanju
malog tetrijeba u prošlosti Hrvatske i sinekološkim
uvjetima za njegovo obitavanje te sretno odabranim i
izučenim primjerenim lokalitetom na području Gorskog
kotara, dokazao da je reintrodukcija ovog predstavnika
šumskih koka moguća i provediva.


Kao potencijalnu stojbinu za unašanje malog tetrijeba
ili ruževca pristupnik je odabrao visinske česti Velikog
i Malog Risnjaka, hrvatskog Snježnika, Guslicu i
Jelenje (1100-1450 mnm) na ukupnoj površini od 3400
ha. U odnosu na antropogene utjecaje (u raduje obrađeno
10 mogućih aktivnosti, koje bi mogle utjecati na stabilnost
vrste) sretna je okolnost daje veći dio istraženog
područja (najnovijim proširenjem) obuhvaćen Nacionalnim
parkom Risnjak, što bitno povećava stupanj
sigurnosti, odnosno postotak vjerojatnosti da će reintrodukcija
ruževca uspjeti.


U poglavlju Rezultati istraživanja i rasprava,
Ma Ina r je utvrdio da razlike između planinske vegetacije
Alpa, gdje obitava soj tetrijeba ruževca koji bi poslužio
za reintrodukciju, i vegetacije Dinarida nisu značajne,
što drugim riječima znači da bi prehrambeni potencijal
istraživanog područja bio zadovoljavajući. Sli


čno je stanje i s entomofaunom, posebice
one iz skupine Collembola,
kao animalnom komponentom ishrane.
Iako na istraženom području
vlada umjereno hladna klima s prosječnim
padalinama od 3500 mm
(Lividraga 3770), visokom relativnom
zračnom vlagom, čestim proljetnim
i kasno jesenskim mrazevima,
te visokim i dugotrajnim snježnim
pokrivačem, podatak da najmanje
oborina padne u kolovozu
(166 mm) Mal nar smatra povoljnom
okolnošću, budući da upravo
tada koka vodi još nedorasle piliće.


Uz tri najveća europska predatora
- vuka, reintroduciranog risa i
smeđeg medvjeda, koji obitavaju u


Gorskom kotaru, M a 1 n a r navodi 10 vrsta dlakavih i 7
vrsta pernatih predatora koji bi mogli ugroziti početnu
mini populaciju malog tetrijeba. Da bi utvrdio prisutnost
kuna (bjelice i zlatice) i lisice, koje predstavljaju
najveću opasnost svim šumskim kokama (nedvojbeno
dokazano u nas na primjeru tetrijeba gluhana), pristupnik
je postavio 10 lovki na raznim nadmorskim visinama
tijekom ljeta i zime, prateći tako njihovo prisuće od
1100 do 1450 m nadmorske visine. Na nadmorskoj
visini od 1450 m nije ulovljen niti jedan predator!


Zaključak magistarske radnje prema kojem postoje
uvjeti za naseljavanje tetrijeba ruževca na istraženom
području Gorskog kotara, Mal nar temelji na ovim
spoznajama:


- meteorološki podaci istraživanog i komparativnog
staništa na kojima ruževac obitava bitno se ne razlikuju,
- što se biljne hrane tiče Hrvatska (Gorski kotar) ima
stanovite prednosti spram onima u Italiji (Trentino) i/ili
Sloveniji (Alpe). Slično je i sa utvrđenim bogatstvom
faune člankonožaca, što bi sve zajedno s antropogenim
čimbenicima moglo činiti stanište prikladnog boniteta
za naseljavanje, opstanak i uzgoj malog tetrijeba.
Ocijenivši magistarski rad pristupnika Josipa Mal nar
a dipl. inž. šum. originalnim djelom, koje predstavlja
vrijedan doprinos šumarskoj znanosti i praksi,
članovi povjerenstva u svom pismenom izvješću istakli
su da rezultati istraživanja daju spoznaju da šumarstvo,
uz raniju reintrodukciju risa i europskog dabra, reintroducira
još jednu životinjsku vrstu u šume Hrvatske.