DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Zanimljivi su bili odgovori ispitanika na upite članova povjerenstva u svezi s kompatibilnošću malog i velikog tetrijeba kada im se prostori preklapaju, odnosno koji su pravi razlozi za sve to učestaliji muk na nekad brojnim pjevalištima tetrijeba gluhana u Gorskom kotaru. Josip M a 1 n a r rođen je 21. siječnja 1956. od oca Josipa i majke Marije r. Hudolin u Selu kod Tršća. Oženjen je i otac dviju kćeri. Srednju šumarsku školu završio je u Delnicama, a studij šumarstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, diplomiravši 1. ožujka 1983. Pripravnički staž odradio je u Šumariji Gerovo, u kojoj nakon niza dužnosti u šumarstvu čabarskog kraja od 1. sije- PORTRETI čnja 1992. obnaša dužnost upravitelja. Uz članstvo u Hrvatskom šumarskom društvu i skupštini Hrvatskog lovačkog saveza, ovlašteni je dužnosnik za obavljanje poslova stručne službe za provedbu lovnogospodarske osnove za lovište "Snježnik" koncesionara tvrtke "Finvest Corporation" d.d. Čabar. Izradio je sam ili u koautorstvu više lovnogospodarskih osnova i programa uzgoja divljači, a u knjizi akademika Dušana K1 e p c a "Iz šumarske povijesti Gorskoga kotara u sadašnjost" (Zagreb 1997.) poglavlje Životinjski svijet Gorskog kotara. Povremeno se javlja u lovačkim glasilima. Alojzije Frković PRILOG ŽIVOTOPISU FRANA ZAVERA KESTERCANEKA U Šumarskom listu br. 7-8., 1997., str. 391-404 obProšlo je već dosta vremena, od kada sam razmišljajavljen je pregledni članak "Fran Žaver Kesterča-la, kako bi bilo dobro, da se netko od mladih šumarskih nek , velikan hrvatskog šumarstva" autora M. Skoka . stručnjaka zainteresira i ponovo vrednuje djelo mojega U zaključku članka spomenuto je između ostalog, da se oca, za mojeg života, sada u našoj slobodnoj Hrvatskoj. nije mogao dobiti odgovor na pitanje da li se F. Ž. Kesterčanek aktivno bavio lovom. U međuvremenu dobili smo pismo gde Marije Stjepanović, kćerke F. Ž. Kcsterčaneka´, kojim se zahvalila na korektnom i iscrpnom prikazu rada njezina oca. Kako pismo sadrži podatke koji upotpunjuju saznanja o F. Ž. Kesterčaneku, donosimo ga u nešto skraćenoj verziji. Povodom našeg telefonskog razgovora u studenom 1997., kada sam Vam priopćila da sam od nećakinje Jasne Lasić -kćeri mojega pok. brata Frana, primila separat Vašeg prikaza "o radu i djelovanju mojega oca u hrvatskome šumarstvu ", odlučila sam Vam uputiti pismo, te upotpuniti Vaša saznanja o mojem ocu. Radosna sam i želim Vam ponovo zahvaliti u moje osobno i u ime moje obitelji na trudu, korektnom i iscrpnom izlaganju, zaista velikog i &L-<. /Unfhy» *-n.*>-#&— G. ~n* rirtrti truje -rrt~a -*& s>-»^c4 e/i. 1. Faksimil završnog dijela pisma priloženog oporuci, koje je F. Ž. Kesterčanek naslovio na svog sina Frana, kao izvršitelja oporuke. plodnog rada mojega oca u hrvatskoj šumarskoj praksi i znanosti. . Marija Stj epano vi ć, mr. Ph., (rođena 1902.) najmlađa je i jedina živa od sedmero djece F. Z. Kcsterčaneka. Živi u Dubrovniku. Ostala djeca u Kesterčanekovoj obitelji bili su: Mila, učiteljica (1884-1967), Sidonija, bankovna činovnica (1886-1977), Vladimir, profesor (1887-1961), Frano, odvjetnik (1890-1978), Štefanija, profesor i ekonomist (1892-1986) i Olga, farmaceut (1895-1984), supruga kipara Ivana Mcštrovića. Inače, uvijek sam vezana uz šumarsku struku, kao po nekoj tradiciji, jer je i moj pok. suprug inž. Ljubomir Stjepanović bio šumar, a živjeli smo u raznim krajevima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, gdje je suprug bio zaposlen u struci. Ja sam najmlađa kći mojeg oca. Bilo nas je sedmom djece u obitelji. Živjela sam sa svojim ocem do njegove smrti u našoj kući, Mesnička 18, u Zagrebu. Stoga na |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 91 <-- 91 --> PDF |
ravno, imam saznanja i dobro se sjećam ponašanja moka na posebno vrijedne šumske lokalitete, pa vam u prijega oca, njegovih afiniteta, moralnih, političkih i socilogu šaljem i jednu presliku naloga za ekskurziju, s jalnih nazora. originalnim pečatom Rektorata kr. sveučilišta Franje Točno je daje moj otac promicao razvoj lovstva u Josipa I u Zagrebu iz 1902. Hrvaš tko/, uredujući i "Lovačko-ribarski viestnik", Kako već izložih, moj otac je bio vrlo moralan čosjećam se daje pričao, kako je sudjelovao u velikim lovjek, skroman i radišan, a o tome govori i u izvornom vovima oko Varaždina, Križevaca i Kalnika, na imanju naznačenom pismu izvršitelju oporuke mojem pok. bragrofa Bombellesa i dr. tu Franu, stoje također prilog ovog mog pisma, u pre Moj otac bio je zaista aktivan lovac u mlađim godislici. Bio je vrlo duhovit, u društvima veliki kozer. nama, imao je cijeli lovački pribor, lovačku pušku i dr. Želio je da mu djeca budu obrazovana, pa je nastoU prilogu Vam dostavljam dio pisma priloženog oporujao da i muška i ženska djeca završe tadašnju srednju ci, u kojem ističe da sinu Vladimiru ostavlja lovačku pušku i cijela lovački "nared". Ovo pismo bilo je naslovljeno na mojeg brata pok. ?^^5A» Moj otac bio je izuzetno karakteran čovjek, jake osobnosti, što ni Ac presizanja prema Hrvatskoj, nije7Ć- C´L J&r . ^7iS&CC tu ´& ukratko mađarizacije. Jasno je, da je zbog svojeg nepokolebivog, is u-c ´-nćtcćcn-ćpravnog nacionalnog opredjeljenja (promicao je hrvatski jezik u napisima i hrvatsku kulturu unutar šu ´€. —7 marske struke), čvrstih moralnih uvjerenja, kao ogorčeni protivnik /ž 7n^n^>y5yW A/<9L jA^JyO´<&^y^´JVAmađarona, imao vrlo velikih poteškoća, tako nije napredovao u službi i dobio viši plaćevni razred. Dobro -rta-o r ^rzfi^/u) tn y^r&JZi trtu -^Za^ ^^tSUXc^t^ t^äXA^a-^t´*-tpćtrzj ć^t^ms se sjećam daje otac posebno prezirao mađarone (osobe koje su i svoja prezimena mijenjale i podilazile režimu zloglasnog bana Khuena Hedervarva). Dakle, otac nije ^ Vl«A « ´ ^ «w´ -i7^«>Vs(´ ,´ /. tl$t<.c?asiufiA-C tzU*^cd- fakultetu, bivao je ignoriran, ali se y&O K´H^t), asfofh cxye^vuz krtTttsuo , nije dao slomiti, iako je samo s jednom plaćom hranio deset osoba u obitelji (uključujući ženu, sedmom djece, kućnu pomoćnicu i sebe). U obitelji sam često slušala očeve kritike spram mađarskog ponižavanja Hrvatske, zatim žestoke prigovore na prilagođavanje po tv´-i&yA /faZ jedinih njegovih suvremenika od \´J0/> narođavanju. Slušala sam i o njegovom dobrom slaganju s profesorima Petračićem i Levakovićem. Otac je odlazio na oporavak i liječenje u razna kupališna mjesta (toplice) pa je pričao o njihovim ljepotama. 2. Faksimil iskaznice koju je izdao Rektorat kr. Sveučilišta Franje Josipa 1 u Zagrebu za poučno putovanje u Križevce grupe slušača zagrebačke Šumarske akademije (osnovane Kako vjerojatno već znate, vo 1898), pod vodstvom profesora Frana Kesterčaneka. dio je mnoge ekskurzije svojih đa |