DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 92 <-- 92 --> PDF |
školu (do 1910. postojao je licej za žensku mladež, a gimnazija za mušku mladež), što je bila rijetkost u ono doba. Smatrao je da prosvjećena osoba, školovana i pismena neće biti "odvisna " od drugih i da na taj način može izgraditi istinski karakter i biti "svoj", kao što kaže lijepo naš Senoa u jednoj svojoj pjesmi. Na kraju ovoga priloga i nekoliko riječi koje je o F. Ž. Kesterčaneku kao čovjeku napisao prof. dr. A. Ugrenović, kome je Kestcrčanek bio profesor na Šumarskoj akademiji. - Kada mi danas (tj. 1926, op. M. S.) posmatramo Kesterčanekov lik iz perspektive od pola stoljeća onda nam se on ukazuje kao potpun čovjek, zato što su u njemu bili ujedinjeni i sliveni svi kvaliteti valjanog čovjeka, vrsnog nastavnika, plodnog literarnog radnika, iskrenog druga i poštenog čovjeka. - Kao čovjek, Kesterčanek je bio potpuno svoj. To znači, on je bio posve izgrađenog individualiteta, posve određene ideologije i kamenih načela. Volja mu je bila jača od čelika. Zato je on tako odlučno i uporno branio svoja načela i protiv onih koji su bili jači vlašću. Moral mu je bio tvrdi od kamena. Zato se on u svojoj nesebičnoj ljubavi borio za ideale šumarstva ne pitajući dali će stradavati osobno. - Sve te svoje odlične sposobnosti, nagomilane u fizički slabom tijelu dao je on zapravo nama - šumarstvu i šumarima. Dao je jednako šumarskoj nauci, literaturi, udruženjima (šumarskom i lovačkom), staležudomovini. - Sto god piše, piše snagom velike uvjerljivosti. Pretrpan radom nije mogao previše ulaziti u detalje. Ali što je pisao sve je bilo dobro provareno i prekaljeno kritikom njegova oštra uma. Ništa od njega nije gola recepcija tuđih ideja. - Kesterčanek koji je upravo lomio sebe radeći za interese šumarstva, koji se - kao i svaka jaka individua borio s mnogo prepreka i neprijatelja, nije se dospio baviti naučno-istraživačkim radom u današnjem smislu riječi. Morao je u isto vrijeme biti nastavnik i funkcioner dvaju udruženja, urednik dvaju listova, borac za ugled staleža i literarni radnik. Upravo je čudo odakle je crpio toliku energiju....(Pola stoljeća šumarstva, Zagreb 1926, str. 130-134). Mladen Skoko, dipl. inž. šum. IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA EKSKURZIJA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA, OGRANAK ZAGREB NA PODRUČJE SJEVERNOG VELEBITA Članovi HŠD, Ogranak Zagreb, krenuli su 18. rujna ove godine autobusom u 8 h iz Zagreba na područje Sjevernog Velebita, i u Krasno stigli u 12 h , gdje su u šumariji boravili 3 dana. Svaki dan su prema programu obilazili pojedine predjele i sastojine uz stručno vodstvo. Ovdje vrijedi napomenuti daje Šumarija Krasno prema Ivančeviću (1997) utemeljena 1765. godine i danas zauzima površinu od 35.000 ha. Odmah nakon odmora sudionici ekskurzije posjetili su u Krasnarskoj dulibi, odjel 16, lijepu sjemensku sastojinu jele. Ova sastojina ima drvnu zalihu 440 mVha, a od toga jeli pripada 301 m3 /ha. Nakon toga slijedi put do predjela "Oltari", gdje se pruža prekrasan vidik na otok Krk, mjesto Basku te mali otok Zec. Poslije "Oltara" svi sudionici ekskurzije dolaze u svetište Majke Božje od Krasna, gdje župnik vlč. Nikola Komušanac šumara za današnju opstojnost ovoga poznatog svetišta. Priređeno je i primanje u objektu koji je još u izgradnji za buduće hodočasnike. U mjestu Krasno posjetili smo Osnovnu školu, koja nosi ime akademika prof.dr Milana A n i ć a. Tu se nalazi i njegova bista. daje podatke o samom svetištu, nje Slika I. Sudionici ekskurzije ispred osnovne škole akademika prof. dr. sc. Milana An ića govom nastanku, kao i zaslugama u Krasnom. (Koto: Mladen Stojković) |