DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 41 <-- 41 --> PDF |
J. Domac: ISKORIŠTAVANJE ŠUMSKE BIOMASE ZA ENERGIJU U FINSKOJ Šumarski list br. I 2. CXXIHj 1999), 37-43 3. OSOBITOSTI PRIDOBIVANJA I KORIŠTENJA ŠUMSKE BIOMASE Characteristics of obtaining and using forestry biomass Najvažnije područje istraživanja pridobivanja biomase iz šume je razvoj metoda, mehanizacije i sustava korištenja kako bi se energija proizvela na ekonomski konkurentnoj razini. Finska ima dugu tradiciju iskorištavanja šuma i razvoja mehanizacije i do danas su razvijene brojne tehnologije sakupljanja i korištenja biomase iz šume. U sklopu Programa (od 1993. do 1998. godine) testirano je šest komercijalnih prototipova za proizvodnju goriva u malim pogonima. Za proizvodnju sječke razvijen je sustav prozvan "toplinski poduzetnik", pri čemu proizvođač sječke ujedno vodi i kotlovnicu ili postrojenje za grijanje (slika 1.). Na taj način izbjegava se problem određivanja energetske vrijednosti jer se plaćanje obavlja prema isporučenoj energiji, a tako se najčešće rješava grijanje škola, bolnica i drugih javnih objekata u manjim gradovima. Poslovanje se vodi na osnovi višegodišnjih ugovora, a prednosti su zapošljavanje mjesnog stanovništva, korištenje vlastitih sirovina, sigurnost opskrbe energijom, povećanje prihoda i zadržavanje novca koji kruži unutar lokalne zajednice (investicije-zarade.porezi) umjesto nepovratnih izdataka za fosilna goriva. Slika 1. Oprema za iveranje jednog od malih "toplinskih poduzetnika" koji opskrbljuje energijom osnovnu školu u gradiću Huittinen Figure 1 Chip-fired heating equipment of small-scale heating entrepreneuship at Huittinen primary school (Foto: J. Domac) Za korištenje tradicionalnog ogrjevnog drveta razvijeni su novi uređaji, a razvijen je i već u funkciji novi sustav isporuke za rukovanje i distribuciju "iz šume do potrošača". Sustav gospodarenja za mlade sastojine je nedavno promijenjen. Prethodna sječa obavlja se kasnije nego što se to preporučivalo prije, tj. stabla su danas visoka od 4 do 7 metara kada se sijeku. Na ovaj način se prinos biomase po hektaru povećava za 40 do 50 m\ što odgovara 100 m! sječke. Procjenjuje se da se godišnje može sakupiti oko 2,5 milijuna m3 drvne mase (oko 0,5 milijuna tona ekvivalentne nafte) iz mladih sastojina i prethodne sječe [5]. Posebno područje istraživanja predstavlja integrirana proizvodnja sječke za industriju papira i celuloze te biogorivo. Integrirana proizvodnja nudi brojne prednosti, mogućnost smanjenja troškova, a energetski potencijal iznosi oko 0,5 milijuna tona ekvivalentne nafte godišnje [1]. Istraživanja su posebno usmjerena na prethodnu sječu i proizvodnju biomase u borovim sastojinama, budući da sastojine gdje prevladava bor iznose oko 80% mladih šuma. Na području šumske mehanizacije postignuti su osobito vrijedni rezultati. Razvijeno je nekoliko tipova iverača, sustava za sakupljanje i transport usitnjene šumske biomase, a većina opreme je već godinama na tržištu i znatno utječe na smanjenje ukupnih troškova (slika 2.). Samo na primjer, nedavno razvijeni iverač u Oy Logset Ab, proizvodi 20% više drvne mase na sat od postojećih iverača, čime se smanjuju troškovi za 5 do 15 FIM po m" drvne mase [9]. Slika 2. Centralizirano iveranje šumskih ostataka, šumska se biomasa dovozi kamionima iz šume. Figure 2 Centralised handling and chipping of logging residue (Foto: J. Domac) Da bi šumska biomasa s dovršne sječe (ogrjevno drvo) u Finskoj bila ekonomski konkurentna fosilnim gorivima, ukupni troškovi proizvodnje moraju biti niži od 45 FIM/MWh (slika 3.) [7]. U sklopu programa provedena su brojna istraživanja i tehnološka poboljšanja, te je u demonstracijskim projektima postignut i taj cilj. Napredne tehnologije iskorištavanja ovako pridobivene šumske biomase široko su rasprostranjene, a osim malih sustava područnog grijanja najznačajnije mjesto imaju kogeneracijska postrojenja, odnosno elektranetoplane za istovremenu proizvodnju električne i toplin |