DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 75 <-- 75 --> PDF |
nom ograničiti, pa medu razlozima, zbog kojih to može biti učinjeno, navodi zaštitu prirode i ljudski okoliš. Pravilnikom propisana ograničenja ne pogađaju samo pravne osobe koje se na području Parka prirode bave kakvom dopuštenom djelatnosti, nego su pod udarom tih ograničenja i fizičke osobe. Štoviše, te osobe su u neravnopravnom položaju naspram pravnih osoba, jer fizičkim osobama nije omogućeno da se s Ustanovom sporazumjevaju, ni ako na području Parka prirode imaju vlasnička ili kakva druga prava na nekretninama". Najkraće, problem se mora shvatiti vrlo ozbiljno. Sreća je što državnopravne institucije ne funkcioniraju kako bi trebale, pa se za sada radi kako se radi, međutim, uskoro bi se situacija mogla drastično promijeniti na našu štetu, stoga preporučujemo: Tražiti očitovanje i naputak Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u svezi s pitanjima prioriteta, kompetencija Zakona o zaštiti prirode, Zakona o šu mama, Zakona o lovu, Zakona o vodama, koja su često međusobno u koliziji u svojim odredbama; Zatražiti putem zastupnika u Saboru dopunu (amandmanom) članka 17. Zakona o zaštiti prirode (NN 30/94), kojim bi se Javnim ustanovama oduzelo pravo odlučivanja i utjecaja na planove proizvodnje (pošumljavanja, uzgoja, zaštite i korištenja), itd., Putem zastupnika u Saboru pokrenuti pitanje gospodarske koristi i šteta zbog osnivanja Javnih ustanova na područjima kojima su do sada gospodarile "Hrvatske šume". Zbog čega se Republika Hrvatska i Osječko-baranjska županija odriče prihoda od lovno- šumskoga područja istočne Baranje (Lovišta "Belje"), što dovodi u pitanje i zaposlenost radnika "Hrvatskih šuma". Upozoriti javne medije (tisak, TV, Radio) na kampanju koju vode pojedinci (načelnik općine Bilje i neki nastavnici Pedagoškog fakulteta u Osijeku) protiv "Hrvatskih šuma"). Zaključak Ako uzmemo u obzir prenamnoženje kormorana koji su zauzeli Kopačko jezero i ugrozili populaciju riba, ali i okolna slavonska ribnjačarstva koja su zbog najezde ptica prisiljena tužiti Državu i tražiti namirenje šteta, zatim izostanak onih velikih jata divljih gusaka glogovnjača, lisastih (do 50000) zbog krivolova i pomanjkanja hrane na oranicama "Belja", porast populacije sivih čaplji (štetnih ihtiofaga) i nestanak žutih, velikih bijelih i izgleda i malih bijelih čaplji, zatim pojavu vrbovog mladika na Kopačkome jezeru, njegovo zamuljivanje i oplićavanje, istovjetno stanje u "Banji" gdje se smjestila posljednja kolonija čaplji, zapuštenost kanala Hulovo, Nađhat, Renova, minska polja zbog kojih će mnogi ribokradice, ali i poneki ljubitelj prirode ili samo običan turist izgubiti nogu ili život, uništene (ali i dalje pljačkane) i devastirane lovne objekte (dvorac Tikveš, lovačke kuće,lugarnice i još uvijek potopljena turistička plovila kao što su "Liska", "Kucin", "Skela", te ukradena plovila "Vodomar", "Zmajevac", "Jasen", brojne ribokradice i krivolovce inače "osobe na položaju", nemogućnost komuniciranja s korisnicim a Parka prirode, - stanje možemo smatrati vrlo lošim da gorim ne može biti. Svemu tomu, zasigurno ne doprinose korisnic i koji su mogli pomoći daje bilo razumijevanja, da se s njima htjelo "komunicirati", a ne ih prljati i blatiti u raznim izvješćima, Informacijama, napisima u dnevnom tisku. Javna ustanova "Park prirode Kopački rit", s uposlenima i politikom koju vode, a koju podržavaju neki dužnosnici Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, na najboljem je putu likvidacije ovoga glasovitog europskoga lovišta i Parka prirode s nesagledivim posljedicama za biljni i životinjski svijet. Ako se nešto ruši što opstoji 200 godina, potrebno je znati i predvidjeti posljedice. Darko Getz STRNADICA ŽUTO VOLJKA - PTICA GODINE 1999. Otkada je Savez za zaštitu prirode Njemačke godine 1971. pokrenuo akciju proglašavanja "ptice godine", nakon prošlogodišnje godine ševe, za pticu godine 1999. proglašena je strnadica žutovoljka (Emberiza ci~ trinella). Odluka je donesena u Berlinu. 16. listopada 1998. nakon oštrog sučeljavanja s prijedlogom španjolskih ornitologa, koji su putem Svjetskog fonda za zaštitu prirode i vlastitog ornitološkog društva za pticu godine željeli proglasiti šumskog kanarinca (Serinus canarius), divljeg preteču svih današnjih kućnih kanarinaca, koji još jedino živi u šumama Kanarskih otoka. Mala im je ostala utjeha što i strnadicu žutovoljku, zbog jarko žute boje perja prsiju i trbuha, zovu još "seljačkim kanarincem"! Što se željelo postići izborom strnadice žutovoljke za pticu godine? Kultiviranoj plodnoj pustoši golemih |