DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 76 <-- 76 --> PDF |
preoranih i podrljanih površina nekih zemalja Europe, koje sve manje poznaju i živicu i raznolikost krajolika, primjenom ekološke poljoprivrede na malim površinama vratiti iskonska prirodna obilježja. Jer tamo gdje se oranične površine ponovno skladno izmjenjuju sa živicama, branjevinama, šikarama, voćnjacima... ne samo da strnadica živi, nego joj se brojno stanje višestruko povećava. Poput svih sitnih ptica iz velike porodice zeba (Fringillidae) i strnadice pripadaju skupini ptica koje smo nekad svrstavali u ptice korisne za poljoprivredu i šumarstvo. Uz crvendaća i običnu jurčicu, strnadica žutovoljka gnijezdi u živicama i šumarcima, gdje se pretežito hrani sjemenkama. Radi njihova lakšeg drobljenja, ustroj inače podebeiog kljuna im je takav da su Strnadici žutovoljki - ptici godine 1999. najveća je prijetnja kultivirana plodna pustoš KRAĐE U Pri izgradnji dionice "Ostrovica-Kupjak" kao dijela poluautoceste Rijeka - Karlovac, za potrebe tadašnjeg gradilišta popravljene su postojeće šumske ceste, a otvorenost šume povećala se izgradnjom novih makadamskih puteva, npr. kod izgradnje vijadukta "Hreljin". Kod postavljanja stupova dalekovoda visokog napona, HEP je izgradila ili proširila postojeće šumske putove i ceste. Svi ti radovi donijeli su postojećoj šumi i šumskom zemljištu i ono pozitivno i ono negativno što s time proizlazi. Kada govorim o postojećoj šumi, mislim na šumu i zemljište koje pripada KO Praputnjak i KO Hreljin, kao dijelovima Hrvatskog primorja, gdje osobno imam uvid u problem koji iznosim u nastavku. Ovo područje šuma pripada zajednici crnog graba i medunca (Ostryo quercetumpubescentis) i termofilnoj šumi bukve (Seslerio-Fagetum). Ekonomska vrijed rubovi narovašeni, što im je jedna od značajki. Za vri jeme gniježdenja mlade hrane kukcima i njihovim razvojnim oblicima, jajašcima i ličinkama. Za mnoge ptice i manje sisavce posebno značenje ima živica. U tom "otoku životinjskog svijeta" (G. D u r r e 11) razmnožava se i hrani oko 40 vrsta ptica, od kojih znatan broj onih koje živicu koristi kao privre meni zaklon i izvor hrane. Naša žutovoljka u njoj savija nisko iznad zemlje ili na tlu u gustom raslinju malo, čvrsto izrađeno kupolasto gnijezdo, koje oblaže perjem i dlakom. Od travnja do svibnja 2-3 puta godišnje snese 3-5 rđastobijelih jaja s tamnim crtama poput kapilara, stoje druga značajka ove vrste. Na jajima sjedi samo ženka (12-14 dana), dok mlade hrane oba roditelja. Veličine je vrapca (16,5-18 cm), rep joj je razmjerno dug, na rubovima bijel, što se lijepo vidi u letu. Glasa se cikutom i/ili cvrkutom, milozvučnim "cik, eis", a kad se digne sa "cici cicici ciii". Obično pjeva na grmu. Živeći u nas uz kopnene šume i na gorskim čistinama, a zimi po poljima i vrtovima u nizini, strnadica žutovoljka naša je uobičajena ptica. To vrijedi i za neke druge zemlje starog kontinenta, u kojima je očuvana raznoličnost krajolika s dovoljno živica i šumaraka. Tamo pak gdje, istakli smo u uvodu, prevladava kultivirana plodna pustoš, kakav je slučaj primjerice u Belgiji i Nizozemskoj, strnadica se našla u "crvenoj knjizi" ugroženih vrsta. A što tek reći za Italiju i Francusku, gdje je ta korisna ptica predmetom lova? Stoga, ne bez razloga, strnadica je proglašena pticom godine radi ekološke opomene (Večernji list, 26. 11. 1998.). Alojzije Frković ŠUMAMA nost ovih šuma ne može se uspoređivati s vrijednostima šuma u kontinentalnom dijelu Hrvatske (šume bukve i jele, hrasta lužnjaka itd.) ali njihove stvarne vrijednosti leže u ekologiji, lovu i turizmu. Manji dio šumskog zemljišta i šuma u KO Hreljin i KO Praputnjak pripada poduzeću "Hrvatske-šume", dok više od 90% otpada na privatne šume, koje se većinom eksploatiraju za ogrijevno drvo i nešto za građevni materijal. Poboljšanjem postojećih šumskih cesta, te izgradnjom novih, vlasnici šuma puno lakše i brže dolaze do svojih posjeda, stoje svakako pozitivna strana radova koje su izvršile Hrvatske šume i HEP. Problemi koji su se pojavili, a u neposrednoj su vezi s postojećim šumskim cestama su ilegalna sječa i odvoz ogrjevnog drva. Broj nađenih svježe sječenih panjeva, te izračunata drvna masa u prostornim metrima, govori o količinama koje nisu sječene za vlasite potrebe, već za prodaju. Uređenjem šumskih prometnica povećala se otvorenost |