DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 77 <-- 77 --> PDF |
šuma, te je time omogućen brz i lagan prilaz kamionima i ljudstvu do sječine, dok je to prije bilo "rezervirano" samo za zaprežna kola i traktore. Jasno nam je da suvremeno gospodarenje šumama podrazumijeva izgradnju novih i popravak postojećih šumskih prometnica, ali paralelno s tim mora se osigurati bolji nadzor nad državnim i privatnim šumama, s primjerenim kaznama za kradu. Poznato mi je da su pojedinci uhvaćeni u kradi od strane vlasnika šume i prijavljeni policiji, ali se cijeli slučaj vuče već više od 3 godine i ništa ne kazuje da će krivci biti adekvatno kažnjeni. U ovom se slučaju radi o krađi stabala koja imaju materijalnu vrijednost, dakle vlasniku treba naknaditi štetu, zatim neadekvatna sječa, loš odabir stabala, ekološka šteta, kazna zbog ulaza u privatni posjed itd. Krajem svake godine u Gorskom kotaru (predjel na izlasku iz tunela Tuhobić) u državnim plantažama smreka vidljivi su ostaci grana, kao tragovi krađe i sje- KNJIGE I ČASOPISI čc božičnih smreka. Letimičnim pregledom plantaže od oko 2500 komada smreka, utvrđeno je daje u roku od samo 3 dana (predbožićni dani) posječeno i izvučeno najmanje 50 komada smreka i jela visine 2-3 metra. Po tragovima u snijegu i po načinu sječe može se zaključiti da se kralo za vlasite potrebe (1 -2 komada), što znači da se do plantaže dovezlo 20-tak osoba u ista toliko vozila. Ova dva primjera govore o nelegalnim sječama i krađama, najednom malom dijelu Hrvatskog primorja i Gorskog kotara, čime se uzrokuje ekološka i materijalna šteta u privatnim i državnim šumama. Provođenjem boljeg i učinkovitijeg nadzora nad šumama, te pravovremeno i primjereno kažnjavanje počinitelja onemogućilo bi daljnju devastaciju šuma te moguće nove sukobe između vlasnika šuma i kradljivaca. Ovo vrijedi i za rješavanje problema krivolova, jer kvalitetnim nadzorom šuma problem lovokrađe bio bi također smanjen na najmanju moguću mjeru. Alen Milosevic, dipl. inž. šum. ´KNJIŽEVNA RIJEKA" POSVEĆENA PJESNIKU I SUMARNIKU DAVIDU DASI KABALINU (uz 80. godišnjicu rođenja) "Književni opusi nastaju ili u jednome iznimnome trenutku, koji se uglavnom rijetko ponavlja i koji se različito naziva ili pak u jednome ravnomjernome tijeku u kojemu svaki novi iskaz potvrđuje i dograđuje onaj predhodni. DavidDaša Kabalin pripada ovome drugome, on je marljiv književni zapisivao koji je svoj književni prostor pomalo i ustrajno gradio, da bismo danas stajali pred jednim začudnim i privlačnim poetskim zdanjem. Njegovih osamdesetak ljeta i šezdeset godina književnog rada samo je prigoda da bismo se podsjetili na njegov književni opus. Ovako u Uvodnoj riječi riječke "Književne Rijeke", časopisa za književnost i prosudbu o književnosti, posljednjeg broja 6 (god.III) za 1998. godinu glavni i odgovorni urednik Andrija Vučem i 1 predstavlja našeg šumarnika i književnika Davida Dašu Kabali n a, dipl. inž. šumarstva. U prvom dijelu ovaj tematski broj, posvećen našem jubilarcu povodom "osamdeset godišča života i šezdeset godišča književnog rada", donosi izbor iz njegova bogatog pjesničkog stvaralaštva, a u drugom dijelu, koji je priredila dr. sc. Leopoldina Veronika Banaš , te više uglednih sveuč. profesora i književnika predstavlja serijal kritičkih čitanja njegova pjesništva. David Daša Kabali n nije nepoznat našoj šumarskoj javnosti, posebice čitateljima "Šumarskog lista"1. Rođenje 31. srpnja 1918. u Novom Vinodolskom u pomorskoj obitelji. 1 sam je želio postati kapetanom. Spoznavši daje to "kruh sa sedam kora", poslušavši savjet roditelja nakon okončane sušačke realne gimnazije, upisao je šumarstvo na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je 1940/41., a diplomirao 26. studenog 1941. Netom diplomirani mladi inženjer šumarstva ipak je, silom prilika, najprije zaplovio, a potom se obreo u šumarskoj struci. Početkom Drugog svjetskog rata priključio se Flotili borbenih čamaca NOB-a prevozeći ranjene, zbjegove ljudi ili oružje, patrolirajući morskim prolazima. Tu je na komandnom mostiću, kako će zabilježitkasnije u razgovoru s novinarkomNelom Valer j e v (Vid, Rijeka, 20. lipnja 1996.), u predahu izmedju dvije "guardie", pjevajući s kolegama "svu božju noć", nastala njegova čuvena pjesma "Mornari hrabri kć legende glas...", s kojom je niz godina počinjala i završavala emisija Radio Zagreba posvećena našim pomorcima. |