DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 77     <-- 77 -->        PDF

šuma, te je time omogućen brz i lagan prilaz kamionima
i ljudstvu do sječine, dok je to prije bilo "rezervirano"
samo za zaprežna kola i traktore.


Jasno nam je da suvremeno gospodarenje šumama
podrazumijeva izgradnju novih i popravak postojećih
šumskih prometnica, ali paralelno s tim mora se osigurati
bolji nadzor nad državnim i privatnim šumama, s
primjerenim kaznama za kradu.


Poznato mi je da su pojedinci uhvaćeni u kradi od
strane vlasnika šume i prijavljeni policiji, ali se cijeli
slučaj vuče već više od 3 godine i ništa ne kazuje da će
krivci biti adekvatno kažnjeni. U ovom se slučaju radi o
krađi stabala koja imaju materijalnu vrijednost, dakle
vlasniku treba naknaditi štetu, zatim neadekvatna sječa,
loš odabir stabala, ekološka šteta, kazna zbog ulaza u
privatni posjed itd.


Krajem svake godine u Gorskom kotaru (predjel na
izlasku iz tunela Tuhobić) u državnim plantažama
smreka vidljivi su ostaci grana, kao tragovi krađe i sje-


KNJIGE I ČASOPISI


čc božičnih smreka. Letimičnim pregledom plantaže od
oko 2500 komada smreka, utvrđeno je daje u roku od
samo 3 dana (predbožićni dani) posječeno i izvučeno
najmanje 50 komada smreka i jela visine 2-3 metra. Po
tragovima u snijegu i po načinu sječe može se zaključiti
da se kralo za vlasite potrebe (1 -2 komada), što znači da
se do plantaže dovezlo 20-tak osoba u ista toliko vozila.


Ova dva primjera govore o nelegalnim sječama i
krađama, najednom malom dijelu Hrvatskog primorja i
Gorskog kotara, čime se uzrokuje ekološka i materijalna
šteta u privatnim i državnim šumama. Provođenjem
boljeg i učinkovitijeg nadzora nad šumama, te pravovremeno
i primjereno kažnjavanje počinitelja onemogućilo
bi daljnju devastaciju šuma te moguće nove sukobe
između vlasnika šuma i kradljivaca. Ovo vrijedi i
za rješavanje problema krivolova, jer kvalitetnim nadzorom
šuma problem lovokrađe bio bi također smanjen
na najmanju moguću mjeru.


Alen Milosevic, dipl. inž. šum.


´KNJIŽEVNA RIJEKA" POSVEĆENA PJESNIKU I SUMARNIKU
DAVIDU DASI KABALINU


(uz 80. godišnjicu rođenja)


"Književni opusi nastaju ili u jednome iznimnome
trenutku, koji se uglavnom rijetko ponavlja i koji se različito
naziva ili pak u jednome ravnomjernome tijeku u
kojemu svaki novi iskaz potvrđuje i dograđuje onaj
predhodni. DavidDaša Kabalin pripada ovome drugome,
on je marljiv književni zapisivao koji je svoj književni
prostor pomalo i ustrajno gradio, da bismo danas
stajali pred jednim začudnim i privlačnim poetskim
zdanjem. Njegovih osamdesetak ljeta i šezdeset godina
književnog rada samo je prigoda da bismo se podsjetili
na njegov književni opus.


Ovako u Uvodnoj riječi riječke "Književne Rijeke",
časopisa za književnost i prosudbu o književnosti,
posljednjeg broja 6 (god.III) za 1998. godinu glavni i odgovorni
urednik Andrija Vučem i 1 predstavlja našeg
šumarnika i književnika Davida Dašu Kabali n a, dipl.
inž. šumarstva. U prvom dijelu ovaj tematski broj, posvećen
našem jubilarcu povodom "osamdeset godišča
života i šezdeset godišča književnog rada", donosi izbor
iz njegova bogatog pjesničkog stvaralaštva, a u drugom
dijelu, koji je priredila dr. sc. Leopoldina Veronika
Banaš , te više uglednih sveuč. profesora i književnika
predstavlja serijal kritičkih čitanja njegova pjesništva.


David Daša Kabali n nije nepoznat našoj šumarskoj
javnosti, posebice čitateljima "Šumarskog lista"1.
Rođenje 31. srpnja 1918. u Novom Vinodolskom u pomorskoj
obitelji. 1 sam je želio postati kapetanom. Spoznavši
daje to "kruh sa sedam kora", poslušavši savjet
roditelja nakon okončane sušačke realne gimnazije,
upisao je šumarstvo na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je 1940/41., a
diplomirao 26. studenog 1941.


Netom diplomirani mladi inženjer šumarstva ipak
je, silom prilika, najprije zaplovio, a potom se obreo u
šumarskoj struci. Početkom Drugog svjetskog rata priključio
se Flotili borbenih čamaca NOB-a prevozeći
ranjene, zbjegove ljudi ili oružje, patrolirajući morskim
prolazima. Tu je na komandnom mostiću, kako će zabilježitkasnije
u razgovoru s novinarkomNelom Valer j
e v (Vid, Rijeka, 20. lipnja 1996.), u predahu izmedju
dvije "guardie", pjevajući s kolegama "svu božju noć",
nastala njegova čuvena pjesma "Mornari hrabri kć
legende glas...", s kojom je niz godina počinjala i završavala
emisija Radio Zagreba posvećena našim pomorcima.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 78     <-- 78 -->        PDF

Plodonosno razdoblje književnog stvaranja otpočeto
još za gimnazijskih dana, nastavlja u poratnom razdoblju
na dužnosti predstavnika drvarske industrije u
inozemstvu. Sve do posljednjeg zaposlenja u riječkom
"Exportdrvu" (1965) bio je stalno na putu, pa je, kako
je duhovito rekao, glavninu svojih pjesama napisao u
zračnim lukama čekajući po više sati let zrakoplova.
Do 1982, kada odlazi u zasluženu mirovinu, "raspjevani
direktor" objavio je prvih pet, a od 1984. do 1997.
još toliko knjiga poezije:


1. Jadri, brode, široko ti more, Rijeka 1967.
2. Naša beseda, Rijeka, 1969.
3. Kolo mažurane, Pazin 1975.
4. Zač nan je noćaska jadra otvoriti, Rijeka, 1976.
5. Pivanja i govorenja, Rijeka, 1978.
6. Na moru rumen, Rijeka, 1984.
7. Moj grad kameniti, Novi Vinodolski, 1987.
8. Juže ubo zima minu, Rijeka, 1992.
9. Moje strune, Rijeka, 1995.
10. Kroz Godišća, Viškovo, 1997.
Mnoge su mu pjesme uglazbljene i izvođene na festivalu
MIK-a (Melodije Istre i Kvarnera).


Srastao dubokim korijenjem u pravo autoktono tlo
svoga rodnoga kraja, zaljubljen u svoju dragu čakavsku
"besedu" (I. Jelenovi ć ), pjesnik i šumarnik David
Daša K a b a 1 i n ne zaboravlja ni svog sjevernog "suseda",
Goranina "gorštaka" pa u svojoj pjesmi Primorac
Gorštaku pjeva:


Tamo, kadi si doma,


tamo vuci urlTču.


OvdT pak, poli mene,


ledene bure švTču.


TebT su sntgi braća


a menT val i svaca.


Nad töbun jastreb kruži,


magla uz kuću tuži.


S namun se sunce brati,


galeb mi korak prati,


TebT bukva i jelva nad kućun nebo spielt


Loza na bärsih hladi po sen mojen sell


TebT zemlja plodovTta. Puna ti ]" blaga štala.


menT - kozica mica. Zemlja - va šaku bi stala


Po svetu Mater Božju,
svtt bi to moral znat,
da smo dobrt susedi,
da smo kot brat i brat.


Kako to piše u "Književnoj Rijeci", većina Kabalinovih
djela nastala je u Rijeci. Dok je Novi Vinodolski
grad njegova ranog djetinjstva, Rijeka je grad njegove
životne zrelosti. Cio osamdesetogodišnjak još uvijek
ne napušta svoje pero. Ostao je aktivan u Društvu "Ivan
Matetić Ronjgov" u Ronjgima i vjeran katedri čakavskoga
pjesništva.


Uz ranija tri državna odličja u ljeti 1998., u povodu


80. rođendana uručena mu je Nagrada grada Rijeke za
životno djelo.
Alojzije Frković


1 Piškorić, O.: David Kabalin, dipl. inž. šum., povodom umirovljenja.
"Šumarski list" 1982., 11 -12, s. 519-520.