DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 11 <-- 11 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXEI (1999), 101-108 UDK 630* 114.2 + 235 (001) NEKE ZNAČAJKE HUMIZACIJE U BOROVIM KULTURAMA NA OTOKU RABU SOME CHARACTERISTICS OF HUMIZATION IN PINE PLANTATIONS ON THE ISLAND OF RAB Nikola PERNAR*, Darko BAKŠIĆ**, Željko ŠPANJOL*** SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati istraživanja stanja humusa u površinskom horizontu tla u dvije kulture alepskog bora i jednoj kulturi primorskog bora na otoku Rabu. Pokazale su se značajne razlike u sadržaju i kakvoći humusa, a pripisuju se vrsti drveća, matičnom supstratu, stanišnim uvjetima te vjerojatno starosti sastojine. Glede meliorativne uloge borovih kultura u mediteranskom i submediteranskom području Hrvatske, ovim se radom željelo podstaći sustavna istraživanja mogućnosti prosudbe meliorativnog učinka takvih ekosustava u različitim uvjetima. Ključne riječi: humus, humizacija, borove kulture UVOD - Introduction Humus je složeni skup organskih spojeva, koji u Skup procesa koji uvjetuju nakupljanje humusa u tlu ukupnom organskom kompleksu tla u odnosu na suhu obuhvaćen je pojmom humizacije (Gračanin 1947), tvar, težinski sudjeluje s 80-85 %, dok se ostalih 15-20 % koja se smatra jednim od elementarnih procesa tvorbe odnosi na organske ostatke (korijenje i nadzemni ottla. Humizacija je dakle nakupljanje humificirane orpad) koji još nisu izgubili svoju anatomsku gradu, te na ganske tvari u tlu. To je rezultanta humifikacije i mine floru i faunu tla (Martinović 1997). To je vrlo heteralizacije. Količinski pokazatelji, kao i pokazatelji kakrogena organska tvar, u osnovi ciklične građe, pri čemu voće humizacije, vrlo su značajni za proučavanje pedose izdvajaju tri funkcionalne sastavnice: huminske ki genetskih procesa. seline, fulvo kiseline i humin. Kad se govori o humus U uvjetima mediteranskog krša s plitkim tlima i ma nim kiselinama (huminske i fulvo kiseline), redovito se tičnim supstratom u kojemu dominiraju kredni vapnen radi o polimerima (polianionima) velikih molekulskih ci, vrlo značajna je i akumulacija mineralne sastavnice masa, na čijoj se trodimenzionalnoj strukturi bazira vekoja zaostaje nakon otapanja karbonata iz stijene. Ova ćina hipoteza o trodimenzionalnoj strukturi organske kvo trošenje vapnenaca nesumnjivo je povezano s pro tvari tla (Schulten & Schnitzer 1997). Zbog dukcijom organskih kiselina u površinskom dijelu tla. ogromnog značenja u pedogenezi i pedofiziografiji (Snyde r & Pilgri m 1985), mnoga istraživanja orZnačajke organskih kiselina i opća transformacija ganske tvari tla usmjerena su upravo na odnos već naorganske tvari utječu na strukturu tla (agregacija, koavedenih sastavnica. Količinski odnos i odnos kakvoće gulacija, peptizacija), pa su prema tomu i u svezi s pre sastavnica humusa ovisi o značajkama izvorne ordispozicijom tla ka eroziji. ganske tvari i uvjetima njene pretvorbe. Ciklus biogenih elemenata u ekosustavu i hranidbeni status tla također su u izravnoj vezi s humizacijom. *Doc. dr. se. Nikola Pernar, **Darko Bakšić, dipl. inž. šum., I konačno, značajke humizacije u aridnom klimat ***Doc. dr. se. Željko Španjol, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu skom području mediterana korespondiraju s akumula |