DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 16 <-- 16 --> PDF |
N. Pernar, D. Hakšić. Ž. Spanjol: NEKE ZNAČAJKE 1IUMIZAC1JE U BOROVIM KULTURAMA NA OTOKU RABU Šumarski list br. 3-4, CXX1II (1999). 101-108 Testovi sredina i standardnih devijacija osobito ističu razlike u sadržaju humusa. Na Kamenjaku mu je srednja vrijednost 222,7 g kg1, na Frkanju 149,3 g kg´ a na Kalifrontu 45,1 g kg´1. Glede sastava humusa, nakon ekstrakcije tla lužinom niske koncentracije, od ukupnog organskog ugljika u otopinu je prešlo 21,4 % na Kamenjaku, 19, 5 % na Frkanju te čak 37,6 % na Kalifrontu. Kao što se vidi (tab 3 -C rez.), na Kamenjaku i Frkanju u humusu participira daleko više inertne, na transformaciju otporne, organske tvari nego na Kalifrontu. Ove činjenice relativno dobro korespondiraju sa sadržajem humusa, ali i s odnosom huminskih i fulvo kiselina. Dok se na Kamenjaku svega 10,2 % organskog ugljika odnosi na huminske kiseline, a na Frkanju 8,1 %, na Kalifrontu je to čak 26,8 %. Kako je relativno učešće fulvokiselina podjednako na sva tri lokaliteta, jako se ističe odnos ugljika huminskih i fulvo kiselina na Kalifrontu, s prosječnim iznosom od 2,7. C:N odnos je vrlo značajan pokazatelj kvalitete humusa. Uzima se da ukoliko je ovaj odnos širi od 25, mineralizacija protiče sporo i pri tomu se proizvodi relativno niska količina mineralnih oblika dušika. Iako se sadržaj dušika na lokalitetu Kalifront značajno razlikuje po srednjoj vrijednosti i varijabilnosti od lokaliteta Frkanj i osobito Kamenjak, znakovito je daje na istom najuži C:N odnos. Na ovom lokalitetu je i najizrazitiji trend smanjenja sadržaja dušika u odnosu na O-horizont (sa 4,8 -5,9 g kg"1 u O-horizontu na 1,1-1,6 g kg"1 u A-horizontu). Sve ovo upućuje na izravan utjecaj kvalitete listinca (drugim riječima biljne vrste) na značajke humusa, odnosno humizaciju. Ova istraživanja nisu bila postavljena sa ciljem raščlambe utjecaja vrste na humizaciju, ali ih smatramo polazištem za pripremu projekta u kojemu bi se na statistički dovoljno velikom uzorku analizirao melioracijski učinak vrsta u kulturama mediteranskog i submediteranskog područja, upravo kroz značajke humizacije. ZAKLJUČCI Na temelju istraživanja značajki humizacije u tri borove kulture na otoku Rabu mogu se izvući sljedeći zaključci: 1. Tri istraživane umjetno podignute borove kulture značajno se razlikuju u sadržaju i kvaliteti humusa u humusnoakumulativnom horizontu. 2. Glede činjenice da se radi o ekosustavima s melioracijskom ulogom, ove razlike ukazuju na izvjesno različit melioracijski učinak u danim uvjetima (tre- Preliminarne analize uzoraka iz O-horizonta pokazale su relativno niske, a ponekad i negativne korelacijske veze između sadržaja dušika u O-pothorizontima i A-horizontu, što upućuje na vrlo složene odnose u modelu transformacije organske tvari u ovim ekosustavima. S obzirom na navedene kvalitativne i kvantitativne značajke humusa istraživanih sastojina, nameće se pitanje uzroka njihovih razlika te posljedica po stabilnost ekosustava. Može se pretpostaviti da nulto stanje značajki površinskog dijela pedosfere ovih lokaliteta ima utjecaja na istraživane značajke. Svakako se određeni utjecaj može pripisati i specifičnostima matičnog supstrata (npr. pijesak na Kalifrontu u odnosu na vapnence na Kamenjaku i Frkanju). Niži stupanj humifikacije (C izdvojen smjesom pirofosfata i lužine) na lokalitetima Kamenjak i Frkanj može se protumačiti i utjecajem matičnog supstrata, odnosno minerala gline. Kako prirodu humina, kojim se označavaju tvari koje se ne mogu ekstrahirati u slabim alkalnim otopinama, obilježavaju jednostavnija grada i istovremeno vrlo stabilna veza s mineralima gline (Stevenson 1994, MacCarthy etal. 1990) -osobito u međulamelarnim prostorima troslojnih minerala -učešće najsitnije frakcije mehaničkog sastava na pojedinim lokacijama (tab. 2) vjerojatno je bitan čimbenik humizacije. S druge strane, stabilizirajući učinak anorganskih tvari odražava se na otpornost prema biološkoj i kemijskoj oksidaciji takvih postojanih organomineralnih kompleksa (Kum ada 1987). Cilj ovih istraživanja bio je ukazati na značajne razlike melioracijskog učinka na nesumnjivo najznačajniju nišu šumskih ekosustava u borovim kulturama primorskog područja. Neka pitanja koja su ovdje otvorena ostaju usmjeravajuća za daljnja istraživanja učinka kakvoće melioracije staništa, osobito u našem primorskom području. To zahtijeva jedan novi pristup analizi kakvoće i dinamike organske tvari tla u takvim ekosustavima. - --Conclusions ba uzeti u obzir da su sastojine različite dobi, raz ličitih vrsta i različitih stanišnih uvjeta). 3. Humizacija kao temeljni pedogenetski proces karakteristično je dinamičko ravnotežno stanje u kruženju tvari u ekosustavu. Ovo istraživanje pokazalo je da se može govoriti o različitim trendovima humizacije zahvaljujući utjecaju biljne vrste, ali i matičnog supstrata. 4. Istraživanja bi trebalo postaviti na većim, reprezentativnim uzorcima. |