DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 25 <-- 25 --> PDF |
M. Kovačević: PRIRODNA OBNOVA SUME I MAKIJK NA POŽARIŠTIMA U ARBORETUMU TRSTENO Šumarski listbr. 3^1, CXXIIH 1999), 109-118 (Boiss & Sprun) Holmboe - P Frangula rupestris (Scop.) Schur. - P Fraxinus ornus L. - P Rubus ulmifolius Schott, subsp. dalmatinus (Tratt.) Focke - P Rhamnus alaternus L. - P Osyris alba L. - P Quercuspubescens Willd. - P Clematis flammula L. - P Sorbus domestica L. - P Rosa sempervirens L. - P Clematis vitalba L. - P SLOJ PRIZEMNOG RASLINJA - Herbaceous layer I Asparagus acutifolius L. - Ch Rubiaperegrina L. - Ch S Brachypodium retusum (Pers.) P. B. - H Allium subhirsutum L. - G Genista sylvestris Scop, subsp. dalmatica (Bartal.) Lindb. - Ch Rubia peregrina L. - Ch Prasium majus L. - Ch. Brachypodium pinnatum (L.) Beauv. - H Gallium lucidum All. - H Euphorbia spinosa L. - Ch Helianthemum numularium (L.) Mill - Ch Eryngium amethystinum L. - H Osim vrsta navedenih u tabelici, nazočne su još sljedeće vrste u snimkama - In addition to the species mentioned in the Table the following species have been noted in records: 1) Tanacetum einerariifolium (Trev.) C. H. Schulz. - H -+1,3) Cephalaria leucantha (L.) Schrad. - H - +2, Psoralea bituminosa L. - H - 1.1, Solidago virgaurea L. - Ch - +, Dactylis glomerata L. - T - +, Cen Šuma alepskog bora razvijena je na bazi makije mrče kao facijes subasocijacije Orno-Quercetum ilicis myrtetosum, koji je rasprostranjen i na okolnim dubrovačkim otocima (Adamović 1911, Horvatić 1963, Hećimovi ć 1982). Iz flornog sastava prikazanog na tablici 2 (Table 2) razvidno je da su istraživanja u 6 fitocenoloških snimaka šumske sastojine obuhvatila ukupno 51 vrstu, a za pojedinačne snimke zabilježeno je od 23 do 32 vrste ili prosječno 27,5 vrsta. U sedmoj godini nakon požara još nema razvijenog sloja drveća, ali bogati pomladak alepskog bora ubrzo će prerasti sve ostale vrste koje će ostati u podstojnom sloju. Kao ostaci prijašnjeg sloja drveća mjestimično su preostala pojedinačna nagorjela, ali ipak preživjela stabla Pinus halepensis, Cupressus sempervirens i Quercus pubescens. Sloj grmlja je homogen, i već je na prvi pogled vidljivo da požar nije narušio osnovnu flornu strukturu ove zajednice. Najvećim stupnjem prisutnosti + 1 1.1 + 1 + 1 + 1 + 1 +1 + 1 + 1 +1 + 1 + 1 + + + 1.1 1.1 1.2 1.1 1.1. 1.1. 1.1 1.2 + 1 5.5 5.5 5.5 2.2 2.3 3.4 1.2 +2 +2 +2 + +1 +2 +1 + 1 1.2 + 1 + 1 +1 + 1 1.3 2.3 +2 + 1 + + 1 +1 + + + taurium erythraea Rafn - T - +, 6) Teucrium pollium L. - Ch - +, Satureja montana L. - Ch - +. * Neizgorjela stabla i grmovi Unburned trees and shrubs I Vrste koje se obnavljaju izbojcima Species regenerating by sprouts S Vrste koje se obnavljaju sjemenom Species regenerating by seeds odlikuje se Pistacia lentiscus, zatim Viburnum tinus, Pistacia terebinthus, Myrtus communis, Laurus nobilis i penjačice Lonicera implexa i Smilax aspera, koje su već razvijeni sloj grmlja učinile neprohodnim. Pinus halepensis se vrlo neravnomjerno rasijao po požarištu. Guste skupine ponikle su oko velikih izgorjelih ili samo nagorjelih plodnih stabala s prosječnom gustoćom od 5 biljaka na 10 nr. Prosječna visina mladih borova je oko 2 m, a na vrlo pogodnom mikrolokalitetu snimke br. 7 dosežu visinu od 2,5 m i nose jednogodišnje češere. Praznine gdje nema borova pomladka niti izbojaka iz korijena drugih drvenastih vrsta naselila je Calycotome spinosa. Postupno zatvaranje vegetacijskog sklopa smanjuje prisutnost heliofilnih elemenata koji su naselili požarište. Trava Brachypodium retusum ponaša se kao pionirska vrsta koja vrlo brzo nakon požara zazeleni crne, izgorjele površine, a zatim nekoliko uzastopnih godina |