DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 34 <-- 34 --> PDF |
M. Grubešić i I. Dorotić: UTJECAJ POPLAVE NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJA Šumarski list br. 3 4. CXXII1 (1999), 119-127 rijeke Save ispušta u oteretni kanal, da bi se ispod Posavskih brega razlila u Žuticu. Posljednji puta taje ustava puštena u funkciju još 23. 10. 1993. godine, a ove jeseni u samo dva tjedna dva puta. Fascinira podatak da je u retenciju Žutica na ustavi Prevlaka ispuštanje vode za vrijeme najvišeg vodnog vala početkom studenog u trajanju od 59 sati, za koje vrijeme je ispušteno oko 100.000.000 m5 vode (Bač ić i dr., 1998). Ta masa vode osim stoje poplavila Žuticu, uvjetovala je probleme i na prostoru južnije od Žutice. U ostalom dijelu poplavnih nizinskih šuma ove godine stanje je bilo slično kao i u Žutici, a znatno veće poplave od uobičajenih ove godine imali smo uz rijeku Odru, odnosno u Turopoljskom lugu. Neplanirano je "proradio" kanal Sava-Odra te je u tom dijelu prostora uz Odru nastala iznimna situacija, u kojoj je već dio šume i pašnjaka poplavljen, te je i ovaj prostor morala napustiti divljač u potrazi za "čvrstim tlom pod nogama". Da bi situacija bila još teža, došlo je do pucanja obrambenog nasipa kod mjesta Ljubljanica na desnoj obali Save, te je i s te strane došlo do ulijevanja vode, stoje dodatno otežalo situaciju između Turopolja i Siska. Za divljač, ukoliko se još zadržavala na prostoru Lonjskog polja, najteža je situacija unutar retencije na potezu od Gušća do Lonje gdje imamo čak 7000-8000 ha neprekinute vodene površine, a na tom dijelu (središnji dio retencije) voda se i najduže zadržava. Ovom prilikom nisu pošteđena niti lovišta Lipovljanskog bazena, Novske i Jasenovca. Zanimljivo je pratiti stanje i na desnoj obali ispod Siska, odnosno u lovištu Posavske šume, gdje također visoki vodostaj Save izaziva poplavu. Za ovaj prostor (između Sunje i Dubice) značajno je da nema retencije u kasičnom smislu i da su poplave u tom lovištu još uvijek prirodnog karaktera, što znači da se voda prirodnim tokovima (rijekom Sunjom i pritocima) razlijeva i kasnije povlači. Stoga je i utjecaj poplave na divljač u ovom lovištu nešto manje izražen nego na području retencija. Stvarne posljedice poplave za kućanstva i na i ostalim objektima vide se tek nakon povlačenja vode, no znatno je teže utvrditi posljedice na divljači u tim nizinskim poplavnim šumama, koje su upravo staništa krupne divljači poput jelena, divlje svinje, srne, ali i brojnim drugim vrstama. Na poplavljenim poljoprivrednim površinama nesumnjivo je stradala sitna divljač koja tamo obitava. Unatoč nastojanju da se dođe do određenih konkretnih podataka o stradaloj divljači od poplava, dobiven je relativno oskudan broj informacija, stoje donekle razumljivo, jer se u nastaloj situaciji lokalno stanovništvo, pa naravno i lovci, bavilo spašavanjem ljudi, stoke i ostalih materijalnih dobara odlučujućih za egzistenciju. S druge strane veličina prostora pod vodom i nemogućnost nadzora također onemogućavaju dobivanje objektivnih informacija, a brojni detalji bit će vidljivi tek nakon potpunog povlačenja vode. Na onim dijelovima terena gdje se mogao obaviti nadzor, bili su utočište divljači koja se spasila i našla privremeno obitavalište na takvim nepoplavljenim djelovima. Pojedine informacije ipak ukazuju na posljedice poplave na divljač. - Na području Žutice evidentirano je utapanje 1 srne, 1 laneta i 2 praseta Na području Ljubljanice evidentirane su dvije utopljene lisice Na području Lipovljana zbog zadržavanja vode pronađeno je dvoje uginule prasadi, no strahuje se daje poplava uzrokovala gubitak većeg broja prasadi koja još nije u fizičkoj snazi da podnese višednevnu poplavu ili da prepliva veće udaljenosti. Mogući gubici divljači u Turopolju također još nisu utvrđeni zbog zadržavanja visokog vodostaja rijeke Odre. Na području Posavskih šuma također još nije utvrđen gubitak divljači, iako u tome dijelu divljač ima dobre mogućnosti za povlačenje na više predjele U Međimurju, poplava nastala izlijevanjem Drave uzrokovala je utapanje 270 kljunova fazana u volijeri. Ostali gubici teško se mogu evidentirati zbog osobina rijeke Drave (brzina toka). Ovaj pregled prikupljenih podataka samo pokazuje koliko je teško ili nemoguće prikupiti podatke u takvim specifičnim situacijama. Teškoće u radu su višestruke: nedostupnost najvećeg dijela poplavljenog prostora veličina poplavljenog prostora (više tisuća hektara) teško pronalaženje utopljene divljači, posebice ako je zaglavljena u granje orjentiranost pučanstva (pa i lovaca) na spašavanje materijalnih dobara opasnost kojoj se izlažu osobe koje čamcem obilaze poplavljeni prostor RASPRAVA Abhandlung Učestale poplave ove jeseni u nizinskim lovištima jama i kako održati lovno gospodarenje u lovištima koponovno nameću pitanje, što s divljači u takvim situaci-ja zahvaćaju povremeno velike poplave? |