DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 35     <-- 35 -->        PDF

M. Grubešić i I. Dorotić: UTJECAJ POPLAVE NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJA Šumarski list br. 3-4, CXXII1 (1999), 119-127
Iako je za vrijeme poplava vrlo teško pratiti divljač,
a nije ju preporučljivo ni plašiti, odnosno tjerati s ono
malo prostora gdje se zadržava do nastanka povoljnijih
uvjeta, već su prvog dana poplave evidentirana utapanja
srneće divljači i divljih svinja.


S druge strane, ljudi su zaokupljeni spašavanjem ostalih
dobara (imovine, stoke i objekata). Već i samo kretanje
po vodotocima i poplavljenim površinama čamcem
vrlo je opasno, pa je malo onih koji se u datom momentu
nađu na tako "uzburkanom moru" utvrđujući što
se dogodilo s divljači.


Dio divljači koja se nalazila početkom poplave na
rubnom dijelu uz nasip ili ekstremno povišenim dijelovima
uspije se spasiti, no određeni dio, posebno srneće
divljači koja je vjerna staništu te prasadi i nazimadi, ne
uspije se spasiti već strada utapanjem ili zaglavljivanjem
u grmlje.


U cijeloj Posavini imamo zabilježenih slučajeva gubitka
divljači od poplave, a najvećim dijelom ti se slučajevi
ni ne otkriju, već se kasnije primijete oscilacije u
brojnom stanju divljači.


Ove jeseni posljedice poplave osjetila su lovišta i
divljač u Međimurju i Podravini, kadaje Drava naglim
izlijevanjem nanijela velike štete posebice sitnoj divljači
u tamošnjim lovištima, uzgajalištima i volijerama.


Što nakon


Glede činjenice daje divljač specifična i u uvjetima
koji nastaju naglom i nadprosječnom poplavom dijelom
strada ali se dio uspije spasiti, potrebno je pričekati
povlačenje vode i povratak prvobitnih uvjeta za obitavanje
divljači koja već uobičajeno obitava na određenom
prostoru, odnosno u lovištu.


Kada se divljač vrati i ponovno stabilizira u normalni
dnevni bioritam, potrebno je izvršiti prebrojavanje
divljači kako bi se utvrdilo približno brojno stanje nakon
posljedica poplave.


Ukoliko bi utvrđeno brojno stanje bilo smanjeno za
toliko da se do kraja zakupa ne može prirodnim putem
postići propisani kapacitet, trebala bi uslijediti revizija
lovnogospodarske osnove. Ako su značajnije štete na
fondu divljači treba, naravno, obustaviti daljnji odstrel


lako površinski znatno manje obuhvaćen prostor od
Posavskog područja, brzinom i rušilačkom snagom
Drava je izuzetno opasna za divljač koja se nađe u vodenom
vrtlogu.


Nažalost, uz poplavu i u vrijeme poplave još uvijek
imamo slučajeva negativnog utjecaja čovjeka na divljač
koja je spasila goli život i bori se za opstanak. Još
uvijek ima onih koji ne poštuju lovačku etiku, moralne
norme, kao ni zakonske propise. Stoga još jednom treba
naglasiti obveze lovaca (ali i cjelokupnog pučanstva),
da u vrijeme poplava ni u kom slučaju ne smiju loviti ni
nanositi štetu divljači koja se spasila i privremeno se
zadržava na malom preostalom prostoru koji nije zahvaćen
poplavom (nasipi, otoci, grede i dr.).


Uz same lovce, aktivnosti na terenu trebaju nadgledati
i organi zaduženi za nadzor lovnog gospodarenja i
provedbu Zakona o lovu (Državni i Županijski inspektori),
kako bi sjedne strane pomogli da se očuva ono što
se uspjelo spasiti te da bi bili upoznati sa stvarnim stanjem
na terenu, te pravovremeno mogli pomoći lovoovlaštenicima
pri rješavanju novonastale situacije (lovno
gospodarenje nakon poplave, obnova fonda divljači,
stručna i materijalna pomoć lovištima, odnosno lovoovlaštenicima).


poplave?


ukoliko je to vrijeme lova, te pokrenuti mjere za zaštitu
i revitalizaciju preostalog fonda divljači.


Trebalo bi o svemu izvijestiti i nadležne institucije,
koja su lovišta dodijelila na gospodarenje i kojima se
plaća godišnja naknada za lovozakup, kako bi se formalno-
pravno i s vlasnikom pokušala riješiti određena
pitanja oko saniranja šteta i ulaganja u lovište i divljač.


Nakon svega iznijetog, proizlazi potreba da se u prvome
redu nakon povlačenja vode, odnosno nakon normaliziranja
uvjeta u poplavljenom lovištu, izvrši utvrđivanje
broja stradale divljači, brojnog stanja divljači u
lovištu i usporedi s ranijim, odnosno propisanim u lovnogospodarskoj
osnovi, a potom odrede smjernice lovnog
gospodarenja za predstojeće razdoblje.


Sto bi trebalo poduzeti na sprječavanju posljedica po divljač od visokih poplava?


Već se odavno u stručnoj literaturi spominju poplaposebne
investicije kod izgradnje velikih vodoprivredve
kao nepogode u kojima stradava divljač i predlažu se nih sustava kao što su nasipi i kanali. Takvi otoci spasili
preventivne mjere za sprječavanje posljedica takvih sibi
velik broj divljači i omogućili bi normalno gospodatuacija.
Izgradnja otoka ili namjenskih nasipa na svakih renje s eventualnim otpadom divljači, uzrokovanim po1
-2 km, koji bi uvijek ostajali iznad vode i na koje bi se plavama, a koji bi bio u granicama planiranog priroddivljač
mogla privremeno skloniti, ne bi predstavljalo nog otpada.


125