DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 39 <-- 39 --> PDF |
PREGLEDN1 ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. 3^4. CXXIII (1999), 129-132 UDK 630* 453 KESTENOV MOLJAC MINER (CAMERARIA OHRIDELLA DESCHKA & DIMIC) OPASAN ŠTETNIK U EUROPI THE HORSE-CHESTNUT MINER (CAMERARIA OHRIDELLA DESCHKA & DIMIĆ) A DANGEROUS PEST IN EUROPE Miroslav HARAPIN* SAŽETAK: Kestenov moljac miner je prvi puta zapažen kao štetnik na području Ohrida u Makedoniji. Tu vrstu su prvi našli 1985. Simova-Tošić i Filev u Ohridu, a opisali su ju Deschka i Dimić 1986. godine. U Hrvatskoj, a ponajprije u Zagrebu, zapazio ju je Maceljski 1989. godine. Navedeni autor je istraživao rasprostranjenost, bioekologiju i intenzitet napada kroz nekoliko posljednjih godina (Maceljski 1996., 1999.). Leptirići kestenova moljca odlažu jaja na mlado lišće u proljeće. Nakon izlaska iz jajeta larve (gusjenice) ulaze u unutrašnjost lista gdje čine mine. Kod jakog napada lišće posmeđi usred ljeta (početkom srpnja) i otpada. Larveprezimljavaju u otpalom Ušću. Ovaj štetnik ima tri, a eventualno i četiri generacije godišnje. Zbog sve jačih napada posljednjih godina ugrožen je opstanak divljeg kestena u nas. Štetnik se iz Makedonije proširio u Jugoslaviju, Hrvatsku, Sloveniju, Italiju, Mađarsku, Češku, Slovačku i Njemačku. U nas se istražuje mogućnost efikasnog suzbijanja. U Mađarskoj i u Austriji provodi se uspješno biološko suzbijanje. Ključne r ij e č i: kestenov moljac miner, rasprostranjenost, bioekologija, suzbijanje. OBIČNI DIVLJI KESTEN - The horse-chestnut Obični divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.) i kontinentalnu klimu. Od stranih vrsta koje se uzgajaju prema Fukareku (1983), je do 25 m visoko i do 1 m u parkovima dolazi crveni divlji kesten (A. pavia L.) iz debelo šumsko drvo koje je od prirode rasprostranjeno riječnih dolina istočnog dijela Sjeverne Amerike, žutosamo u jugoistočnoj Europi (Grčka, Albanija, Makedocvjetni divlji kesten (A. glabra Wild.) također iz Sjevernija i Bugarska). U prirodnim sastojinama raste zajedno ne Amerike i križanac između crvenog divljeg kestena i s orahom, platanom, poljskim jasenom, javorom mlje-običnog divljeg kestena (A. carnea Hayne). Ima i dručom i johom. To je reliktna vrsta stare tercijarne flore. gih manje značajnih vrsta za naše parkove. Kesten su u Ima znatnu izbojnu snagu iz panja. Postoji niz varijetenaše krajeve i u ostali dio Europe donijeli turski konjata s naročitim uzrastom krošnje, bojom cvjetova i razlinici, koji su njegove plodove upotrebljavali kao lijek čitim oblikom lišća. Dobro uspijeva u toploj, a podnosi protiv konjske bolesti zvane sakagija (slinavka). BOLESTI DIVLJEG KESTENA - Horse-chestnut diseases Često u parkovima, manje u šumi, kestenovo lišće rokuje gljiva Verticillium albo-atrum Reinke & Berth. napada smeđa pjegavost (Guignardia aesculi /Peck/ Drvo starijih stabala je veoma osjetljivo na trulež sreStew.) u cijeloj Europi (Jure, 1997.). Posljedica napadišnjeg dijela koje uzrokuje nekoliko gljivičnih uzročda je rano smedenje i opadanje lišća. Venuće grana uz-nika. Navedena smeđa pjegavost napada kesten u manjem ili većem intenzitetu, ali to ne poprima totalnu ugroženost kestenova lišća kao što to čini kestenov mo * Dr. se. Miroslav Harapin, Pokornog 10, Zagreb, Croatia. ljac miner. |