DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 41 <-- 41 --> PDF |
133 k a & D i m i ć (1986.) gusjenica ima 8-9 razvojnih stavije u leptiriće već prezimi. Na prezimljavanju u otpadija. Kukuljica je slična zrnu lana, napola izvučena iz lom lišću najveći je broj gusjenica 3. generacije, a djemine na listu. Dio kukuljica 1. i 2. generacije se ne raz-lomično 1. i 2. i eventualno 4. generacije. ŠTETNOST Intenzitet zaraze proteklih godina se kretao od 5 do 100 %. Skoro sve lišće stabala divljeg kestena u Zagrebu je prošle 1998. godine tijekom mjeseca srpnja bilo smeđe boje. Suhe plojke listova su otpadale s peteljki. - Damage Početkom rujna su se mogla vidjeti stabla koja su ponovno prolistala i procvjetala (si. 3). Uzastopna višegodišnja rana defolijacija dovodi do fiziološkog slabljenja kestenovih stabala i konačno do sušenja i ugibanja. Slika 4. Borba za preživljenje (kolovoz) Figure 4 A battle for survival (August) Velike su neizravne štete. Budući daje divlji kesten ukrasno drvo on gubi svoje glavne funkcije, a to su izgled drvoreda, drveće gubi sposobnost pročišćavanja SUZBIJANJE Prema već poznatom obrascu suzbijanje kestenova moljca minera, kao i ostale štetočinje može se suzbijati: mehanički, kemijski i biološki ili suvremenom metodom integrirane zaštite. Ličinka kestenova moljca minera prezimljuje u otpalom lišću, pa se može provesti mehaničko suzbijanje sakupljanjem i spaljivanjem lišća. Kemijsko suzbijanje se primjenjuje za vrijeme rojenja, odnosno letenja leptira, svakako prije odlaganja jaja s kontaktnim, toksikološki i ekološki najpovoljnijim insekticidima i to na lokalitetima koji su udaljeni od naselja. U tu grupu spadaju sintetski piretroidi (kao npr. Decis, Karate). (Foto: M. Harapin) zraka, tj. stvaranje kisika i vezanja ugljičnog dioksida. Osim toga narušena je estetska slika drvoreda, odnosno ambijenta gdje drvo raste. - Contro Pod biološkim suzbijanjem mislimo prije ostalog na primjenu parazitoida i predatora, ali do sada su te dvije grupe nedovoljno istražene. Prema dosadašnjim saznanjima ovaj štetnik nema poznatih prirodnih neprijatelja koji bi mogli smanjiti njegovo prenamnoženjc. U Austriji su započeli istraživati parazitoidski kompleks kestenova minera i ustanovili daje samo 1 -5 % larvi i kukuljica parazitirano u 4. godini gradacije (Lethmayer & Grab en weger, 1997.). Nađeno je 20 parazitoidskih vrsta Chalcidoidea - familija Pteromalidae, koje bi se mogle primijeniti za uspostavljanje prirodne ravnoteže, odnosno smanjenje populacije kestenova moljca minera na podnošljivu razinu (Stolz, 1997.). |