DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 44 <-- 44 --> PDF |
J. Kncpr: USPOREDNO ISTRAŽIVANJE RADA MOTORNIH ČISTAČA I MOTORNE LANČANE PILF Šumarski list br. 3 4, CXXII1 (1999), 133-140 CILJEVI I SVRHA ISTRAŽIVANJA - The aims and object of research Praćenjem rada pojedinog stroja, u podjednakim terenskim i sastojinskim uvjetima trebalo je utvrditi: mogućnost primjene na poslovima njege sastoji na čišćenjem u jednodobnim šumama OPIS TERENSKIH ISTRAŽIVANJA Istraživanje je obavljeno na području Uprave šuma Bjelovar, šumarija Ivanska, gospodarska jedinica Garjevica, odjel 97a. Formirano je osam paralelnih ploha, na terenu s 20° nagiba. Sastojina starosti 23 godine, urcđajni razred bukva-kitnjak s običnim grabom i neznatnom primjesom aloktonih crnogorica. Sa sva tri ispitana čistača i motornom lančanom pilom radilo se u podjednakim sastojinskim i terenskim uvijetima. Sa čistačima i motornom pilom obarana su unaprijed odabrana i obilježena stabla. Promjeri tih stabala na razini prcrezivanja bili su od 3 do 25 cm. Mjerenja radnih operacija (efektivnog i općeg vremena) obavljena su kronometrom s dvije kazaljke (štopericom) s točnosti očitanja jedne sekunde. Točnost mjerenja ploština primjernih ploha je lm2 . Za rezni alat čistača korištena je kružna pila sa 48 tro različitost pojedinog stroja u primjeni različitost među strojevima glede utroška goriva i vremena tijekom rada normiranje nije bilo cilj ovoga istraživanja - Description of terrain investigation kutastih zuba odnosno lanac kod motorne pile. Da bi se izbjegla različita individualna sposobnost rukovatelja strojevima, tijekom cijelog postupka snimanja, s čistačima i motornom pilom rukovao je isti radnik. Zbog dobivanja potrebnih podataka o intenzitetu zahvata, slici o prohodnosti terena odnosno gustoći stabala u sastojini, glede broja živih stabala, mjerena su sva stabla na plohama. Mjereni su promjeri na razini prerezivanja (panj) svih stabala koja su ostala nakon obaranja i promjeri panjeva svih oborenih stabala. Promjeri su mjereni na točnost 1 cm. Na svih osam ploha izmjereno je 7897 promjera u visini panja (razina prerezivanja). U radu su promatrani slijedeći čistači: STIHL FS 360, SHINDAIWA RC 45, ECHO CLS 4600 te motorna pila STIHL 024 S. REZULTATI ISTRAŽIVANJA S KOMENTAROM - Results of research with explanation Glede različitih tehničkih karakteristika strojeva u tablici 1 i slici 1. prikazane su njihove različitosti koje su se ispoljile u učincima pri radu, stoje pak vidljivo u tablici 2 i 5. U tablici 2 prikazani su međusobni odnosi stapajnih obujama cilindara, utroška efektivnog vremena i goriva za prerezivanje 10 m2 ploštine panjeva. Promatrani odnosi utrošenog goriva (tablica 2 i slika 2) kod čistača ukazuju na približnost utroška, bez obzira na stapajni obujam cilindra. Štoviše, motor sa manjim obujmom troši više goriva. To bi se moglo obrazložiti odnosom u naprezanju za savladavanje prereza kod obaranja. Prisjetimo se tog učinka u istraživanju rada čistača 1993. (mehanizacija šumarstva 1993/3. stranica 146, 147). Tada je utrošak goriva bio uočljivo proporcionalan obujmu stapaja motora. To nas upućuje na činjenicu da su čistači u košnji korova i šiblja optimalno uporabljivi, a za veća naprezanja (čišćenja sastojina s većim promjerima stabla nisu.U tablici 3 prikazani su sređeni terenski podaci o utrošenom vremenu koje je bilo potrebno za obaranje stabala na primjerenim plohama. Opća vremena u ukupnom vremenu kretala su se od 18% na plohi 3 i 4, do 46% na plohi 7 i 8. Prosječno, opća vremena iznosila su 29% od ukupnog vremena provedenog na radilištu. U tablici 4 prikazani su svi ostali terenski podaci na plohama i preračunati na 1 ha. U obje tablice (3 i 4) podaci mogu poslužiti samo kao in formacija o stanju na terenu, ali nikako kao pokazatelji različitosti pojedinih strojeva u uporabi. Naime, iako se radi o istom gospodarskom odsjeku jedne sastojine, različitosti u broju stabala, prosječnom promjeru i ploštini panjeva na pojedinoj plohi su takve, da se teško može izvući željeni zaključak. Iz navedenih razloga prišlo se promatranju rezultata istraživanja svođenjem na jednu zajedničku veličinu, a u tu svrhu odabrana je ploština panjeva oborenih stabala, jer je ona ujedno i funkcija pojedinačnih promjera stabala. Zbog jednostavnosti računanja uzet je zbir ploština panjeva "N" oborenih stabala od 10m2, a ta ploština je i približno jednaka prosječnoj vrijednosti ploštine panjeva na jednom hektaru (tablica 4, kolona 16). U tablici 5 i na slici 2 prikazana su potrebna vremena i gorivo za prerezivanje 10 m2 ploština oborenih stabala. Tek iz ovih podataka moguće je sagledati različitosti u učincima pojedinog stroja. Kako se ne radi o normiranju, u konačnici je promatrano samo efektivno vrijeme, jer to vrijeme upućuje na uporabljivost pojedinog stroja za obavljanje izvjesne količine zadatka. U efektivno vrijeme uključeno je vrijeme obaranja, polaganja na tlo, vrijeme prijelaza i nalijevanje goriva tijekom rada. Osim pri nalijevanju goriva u svim ostalim nabrojanim fazama rada motori su bili u pogonu, jer su razmaci stabala vrlo mali s obzirom na njihovu gus |