DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 49 <-- 49 --> PDF |
I. KiK-pr: I Sl´OKl l)\() IS I R A/IVAX.II RADA MOIORMII C[S[.\( A I MOTORNI-. I ANC.WI- I´ll I Šumarski liši br. } 4. (Will l I´)´)´)). I 33-140 istoj tablici (5) prikazana je potrošnja goriva za prerzivanje ploština panjeva od 10m2. Potrošnje se kreću od 6,42 litre ( stihl 024 S ) do 8,87 litara (Echo CLS 4600). Izraženo u postocima, čistači troše 29% do 38% više goriva od motorne pile za obavljanje istog posla. Tijekom radne operacije strojem rukovao je isti radnik, ali pri prerezivanju i obaranju stabala pomagala su još dva radnika. Dva radnika su pomagala pri radu s motornim čistačima, dok je pri radu s motornom pilom bio dovoljan jedan. S obzirom na veliku gustoću stabala u sastojini, bilo je otežano kretanje sa čistačima zbog njihovih velikih gabarita. Dobiven broj stabala na 1 ha 11.734 (tablica 4 kolona 11) nije u skladu s normalom. Usporedbom stvarnog stanja i normale iz elaborata o "Ekološko gospodarskim tipovima šuma za područje Uprave šuma Bjelovar", izmjereni broj stabala je u ukupnosti daleko veći. Prema normalama on bi trebao biti oko 8000 stabala u starosti 20 godina. Preračunato na konkretnu starost 23 godine, broj stabala bi trebao biti između 4500 i 6500. Broj stabala i njihova debljinska struktura ukazuju na zakašnjelo čišćenje i preslab intenzitet u zahvatu obavljenom prije nekoliko godina. Tablice normala iskazuju stanje sastojina starosti od 20 godina naviše, a važnost broja stabalaca u regularnim sastojinama do 20 godina se ne spominje, iako je broj stabala znakovit čimbenik u gospodarenju šumama. Može se zaključiti daje broj biljaka ponika i pomlatka odnosno broj stabalaca i stabala u starijoj razvojnoj fazi sastojine uvijek jednako bitan i odlučujući kako za buduću kvalitetu satojine tako i troškove podizanja. ZAKLJUČAK Iz podataka tablice 2, slike 2 i tablice 5, vidljivo je daje motorna lančana pila STIHL 024-S polučila najbolje razultate kako glede utroška vremena, tako i u utrošku goriva u odnosu na sva tri ispitana motorna čistača. Rad motornom pilom obavljen je s manje napora nego s motornim čistačima Motorni čistači manje su podesni za poslove u čišćenju sastojina zbog manjeg učinka i veće potrošnje goriva u usporedbi s motornom pilom. Rukovanje čistačima u njezi sastojina čišćenjem otežano je zbog gabarita čistača i povećane mogućnosti ozljeda radnika. Čistače valja zadržati na poslovima košnje korova, njege u kulturama i pripremi staništa te na sličnim poslovima. Medu ispitivanim čistačima najpodesniji se pokazao STIHL FS 360, ali s malom razlikom u utrošku vremena i goriva glede ostala dva čistača. U svezi s tim načinjen je propust u Pravilniku o uređivanju šuma iz 1997. g. u kojemu se prema članku 33 dozvoljava dovršni sjek kada je najmanje 70% površine prekriveno pomlatkom koji je sposoban za samostalan razvoj. Kod donošenja odluke o dovršnom sijeku, na temelju navedenih kriterija moguća su vrlo različita tumačenja. Umjesto toga, trebalo je zadržati odredbe iz dotadašnjeg Pravilnika (NN 42/85, čl. 24) i proširiti tumačenje o značaju broja biljaka za pojedine tipove jednodobnih šuma i za starosti biljaka već od prve godine. Potvrde o znakovitosti broja stabala u mladim sastojinama je znanstveni rad inž.Vladimira Hren a "Ocjena stanja sastojina i jačine uzgojnih zahvata uz pomoć frekvencijske krivulje " (Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH, Zagreb ). Također i prof.dr. Slavko M a t i ć u svom radu " Prilog poznavanja broja biljaka i količine sjemena za kvalitetno pomlađivanje i pošumljavanje" (Š.L. 3/4-1994.) utvrdio je prednosti kontroliranog i posljedice nekontroliranog broja biljaka glede kvalitete i troškova podizanja sastojine. U ranijim istraživanjima koja su proveli neki od navedenih autora spominje se mogućnost primjene čistača u njezi sastojina čišenjem i prorijedama kod promjera iznad 5, 10 pa i 20 cm. To je moguće, ali u usporedbi s lakom motornom pilom to je majnje racionalno, napornije i nema smisla u praksi. Istina, neki od autora navode negativne karakteristike motorne pile zbog vibracija stoje razumljivo, jer se radilo o pilama od prije 10, 15 pa i više godina. Zahvaljujući svakodnevnom usavršavanju motornih pila u pogledu vibracija, ta loša karakteristika sve manje je značajna. - Conclusion Stanje sastojine u kojoj je vršeno istraživanje u odnosu na normale, kao i u većini mladih sastojina jednodobnih šuma kako po broju, tako i po debljinskoj strukturi stabala, ne jamči željenu kvalitetu buduće sastojine^ pri uporabi lakih motorno-ručnih alata smanjuje njihov učinak, povećava troškove i mogućnost ozljeda radnika. Prednosti motorne lančane pile su znakovite u učinku i manjoj potrošnji goriva, a nedostaci zbog nepovoljnijeg položaja tijela radnika, jer je radnik često sagnut pa trpi veće opterećenje kralješnice. Glede položaja tijela, čistači su podesniji, jer je omogućen rad uspravnim tijelom radnika. |