DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3 4. CXXI1I (1999), 95-100 UDK 630* 444 (001) VIRUSNA BOLEST POLJSKOG BRIJESTA {Ulmus minor Mill.) U HRVATSKOJ VIRUS DISEASE OF FIELD ELM (Ulmus minor Mill.) IN CROATIA Nada PLEŠE* i Nikola JURETIĆ** SAŽETAK: Utvrđeno je po prvi puta daje u Hrvatskoj na poljskom brijestu (Ulmus minor Mill.,) raširena virusna bolest poznata pod nazivom šarenilo brijesta (elm mottle). Propadanju brijesta, pored poznate nizozemske bolesti (Duch elm disease), pridonose i virusi te slični patogeni, koji smanjuju vitalnost biljke, a time i otpornost prema drugim patogenima. Zbog toga je u radu, na temelju literaturnih podataka, dan i kratak prikaz virusnih i virusima sličnih bolesti na brijestu - drvenastoj biljci koja je zadnjih desetljeća zbog napada različitih patogena postala vrlo ugrožena. Iznijeti podaci mogu biti od posebne koristi našim šumarskim fitopatolozima. KIjučne riječi: brijest, bolesti, virusi, fitoplazme. UVOD - Introduction Na temelju rezultata mnogobrojnih istraživanja, skoj rasprostranjena vrlo opasna mikoza, koju znamo znanstvenici su zaključili daje današnje uginuće drvepod nazivom nizozemska bolest brijesta (Dutch elm ća i propadanje šuma uzrokovano sinergističkim djelodisease; usmeno priopćenje dr. D. D i m i n i ć a, Šumarvanjem mnoštva međusobno povezanih abiotičkih i ski fakultet, Zagreb), a saznajemo da i neki štetnici imabiotičkih nepogoda. Susljedno novim saznanjima o ju udjela u nestajanju brijesta u nas (Gradečki i sur., propadanju šuma, u biotičke čimbenike propadanja 1997). Sve to ponukalo nas je da identificiramo uzrošumskog drveća ubrojeni su, pored bakterija i gljivica, čnika virusne bolesti poljskog brijesta, koju smo već također i virusi, viroidi, fitoplazme (mikoplazme) te prije nekoliko godina zapazili u okolici Zagreba. Osim drugi srodni ili slični patogeni (Nienhaus, 1985; toga, našli smo shodnim da se ukratko osvrnemo i na Nienhaus iCastello, 1989; J uretić, 1990; Conajvažnije virusne i slične bolesti koje su dosada nađeoper 1993). Vrste roda Ulmus spadaju među najugrone na brijestu u svijetu. ženije šumsko drveće u svijetu i u nas. Tako je i u Hrvat- MATERIJAL I METODE - Material and Methods Bolesno stablo poljskog brijesta (Ulmus minor Virus smo mehaničkom inokulacijom iz listova briMill.) opazili smo u svibnju 1996. godine u podnožju jesta prenosili na zeljaste pokusne biljke. U tu smo svrMedvednice. Sabrali smo nekoliko grana s listovima na hu mlade listove brijesta sa simptomima homogenizikojima su se nalazili virusni simptomi u obliku šarenirali u 1/15 M fosfatnom puferu pH 7,1 koji je sadržavao la, u kojem su se opažale klorotične i žućkaste pjege i desetak miligrama antioksidansa natrij-askorbata, kako prstenovi (SI. 1). bi se inhibirala oksidacija biljnog soka i gubitak infek tivnosti virusnih čestica. Pri istraživanju kruga domaćina virusa među zelja stim biljkama i simptoma na tim pokusnim biljkama, * Prof. dr. Nada Pleše, Prirodoslovno-matcmatički fakultet Zagreb, inokulume smo pripravljali iz prethodno inficiranih zeMarulićev trg 9a, Zagreb ljastih biljaka, i to tako da smo inokulima dodavali pu** Prof. dr. Nikola Juretić, Prirodoslovno-matematički fakultet fer bez antioksidansa. Naime, zeljaste biljke uglavnom Zagreb, Marulićev trg 9a, Zagreb |