DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 51 <-- 51 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA ŠUMSKO GOSPODARSTVO HRVATSKE; PRIJEDLOZI ZA RASPRAVU UVOD To da smo struka od duge tradicije i ugleda, barem u svijetu nije dvojbeno, no isto tako istina je kako smo izrazito konzervativna, inertna i "okoštala" struka koja nema navike, a nije ni spremna na brze reakcije zbog izmjenjenih uvjeta u kojima radimo i privređujemo. Javno smo poduzeće u vlasništvu države, njoj smo pod kontrolom, a ipak u životu, sa puno elemenata trgovačkog društva, prema kojem bi, u skladu sa najavama, morali skoro i formalno krenuti. Status javnog poduzeća koči nas u iskoraku prema motiviranoj raspodjeli, a naša nas dugogodišnja navika u sigurnost stjecanja dohotka drži uspavane i nepokretne, čak i u ovim dinamičnim promjenama u društvenom i gospodarskom susta vu, kao da će to naše nesnalaženje i ogromne probleme riješiti netko iznad ili izvan nas samih. Svakako daje takvom stanju mirovanja pridonijelo i naše unutarnje ustrojstvo, koje funkcionira u tromom i nekreativnom centralizmu, bez stimulativnog nagrađivanja, motivacije i odgovornosti, a u pogledu plaća, s već dugim razdobljem ne samo stagnacije, već i sustavnog pada primanja. "Hrvatske šume" s tolikim brojem visoko obrazovanih stručnjaka, inženjera, magistara, pa i doktora znanosti još uvijek stoje, manje ili više religiozno oslonjene na samo svoju struku, totalno nespremne za sudare i sučeljavanja s novim, tržišnim, često nečistim i nemilosrdnim odnosima, nesklone traj |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 52 <-- 52 --> PDF |
nom traženju i aktivnosti na pronalaženju novih izvora prihoda, izvan krupne i vrijedne oblovine. Nije istina da šumarska struka nije u posjedu znanja o tako nužnim tehnološkim inovacijama, mehaniziranju proizvodnih procesa, pa i spoznajama o beskrajnim mogućnostima korištenja takozvanih sporednih šumskih proizvoda, pa isto tako i bavljenju s djelatnostima koje nam izričito nalaže članak 8. ZOŠ-a u točki 3, pod nazivom korištenje općekorisnih funkcija šuma. Naši zapadni susjedi, šumari Austrije, na tom su planu učinili mnogo, toliko mnogo, da nam dugoročno mogu biti uzorom i vodiljom. I dok je taj zapadni svijet upravljanje, na primjer zaštićenim dijelovima prirode, kao obvezu dao šumarstvu, naša je država donijela Zakon o zaštiti prirode prema kojem upravljanje zaštićenim dijelovima prirode povjerava javnim ustanovama koje osniva Vlada Republike Hrvatske, ali i osigurava financijska sredstva za njihovo osnivanje i rad. U tom zakonu stoji nešto stoje u suprotnosti s temeljnim odredbama Zakonom o šumama. Naime, kao izvori za financiranje takvih javnih ustanova u članku 19. spominju se prihodi od korištenja zaštićenih dijelova prirode, a najveći dio tako zaštićene prirode je šuma, čije općekorisne funkcije, u skladu sa Zakonom o šumama članak 8., mora organizirano koristiti šumarstvo. Na taj način stvara se nepotrebna upravljačka i gospodarska dvojnost i sučeljavanje intere sa na istoj površini, uz jasnu spoznaju da se ozbiljno opterećuje državni ili županijski proračun. S druge pak strane, Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnog gospodastva (NN 107/1995.) u članku 18. obvezuje šumarstvo na plaćanje značajnih iznosa vodne naknade, na čiju visinu stope mogu utjecati, pa onda kroz svoje ambiciozne planove i utječu Županijske skupštine. Na taj način, šuma kao "proizvođač" pitke i čiste vode, postaje obveznikom financiranja radova u gospodarenju vodama u puno ozbiljnijim iznosima od onih koji tehnološki koriste i zagađuju vodu. čak i površine šuma koje su žrtvovane i prepuštene dugotrajnom plavljenju kao retencije, nisu oslobođene tih plaćanja. PROBLEMATIKA Poneseni ambicioznim planovima u prošlim vremerene biološke reprodukcije šuma na kršu. Mnogi od nima, uljuljani u sigurnost prihoda, nismo naše desetgodišnje programe iz uređajnih elaborata temeljito izbalansirali i uskladili s izvorima prihoda, kako to nalaže članak 46. Pravilnika o uređivanju šuma, pa smo si sami stvorili takve obveze koje nismo u stanju ni fizički, ni financijski izvršavati. Šumskogospodarskom osnovom područja, predvidjeli smo tako za razdoblje 1996. do 2005. godine vrlo velike radove jednostavne i proši Jedostavna biološka reprodukcija: Grupa radova Pripremni radovi na obnovi Sjetva i sadnja Njega sastojina Obnova i njega degr. sastojina Doznaka Prosjeke Izvori Vrijednost radova (mil. Kn) propisanih radova, kao što su njege u degradiranim sastoji nama, zahtijevaju puno radne snage i novaca, a nedvojbeno, uzgojni učinci nisu ni izdaleka odgovarajući trudu i ulaganju. Svakako ranjiva tema, no dvojbe nema da razum mora pobijediti. Evo, tabličnog pregleda tih radova i planiranih ulaganja za razdoblje od 1996. do 2005. godine. Jed. mj. ha ha ha ha 3 m ha kom. Količina 723,27 3.321,49 37.014,41 2.136,56 2,766.314 73.20 8 305,72 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Proširena biološka reprodukcija: Grupa radova Pripremni radovi Pošumljavanje Popunjavanje Njega do 1/3 ophodnje Sanacija Pripremni radovi Obnova sadnicama Popunjavanje Njega pomlatka Vrijednost radova (mil. Kn) Prosječna godišnja izvršenja propisanih radova za protekle godine ukazuju na objektivnu nemogućnost izvršenja radova, kako u fizičkoj savladivosti, tako i u pogledu osiguranja financijskih sredstava za njihovo ostvarenje. Ono, što u stručnom smislu opravdava aktivnosti na redukciji propisa uzgojnih radova, ozbiljne su količine prioritetnijih uzgojnih radova u najvrijednijim gospodarskim šumama, ali i jasne stručne i znanstvene spoznaje kako značajne količine uzgojnih radova na kršu nisu neophodne, pa i njihovo neizvršenje, neće izazvati negativne gospodarske posljedice. Domovinski rat ostavio je iza sebe mnogo tragičnih ljudskih sudbina, ostavio je ogromna materijalna razaranja, ostavio je dakako i duboke tragove u ukupnom, pa i šumskom gospodarstvu Hrvatske. Razvojni hod šumarstva bio je tijekom rata sigurno zaustavljen, izostala su mnoga nužna ulaganja u razvoj tehnologije, zaustavljeno je ozbiljno investiranje u izgradnju cesta, obnovu i nabavu moderne mehanizacije, opreme i informatike, stoje bitno uvjetovalo visok rast troškova proizvodnje. Značajne površine šuma bile su izvan dohvata gospodarenja za vrijeme privremene okupiranosti teritorija, pa je niz započetih prirodnih obnova bio prepušten propadanju pomladka zbog izostanka radova njege, degradaciji staništa, i dakako nužnoj umjetnoj i skupoj obnovi uz velike pripremne radove. Slična sudbina zadesila je većinu sastojina prvog dobnog razreda, gdje nije izvršena tako nužna njega, pa je sada vidljivo narušena njihova struktura na štetu gospodarski najvrijednijih vrsta. Treba li podsjetiti kako se dinamika sušenja stabala i propadanja staništa nastavlja nesmanjenim tempom, što bito povećava godišnji obujam radova sanacije u našim najvrijednijim šumama hrasta lužnjaka, kitnjaka i prebornim šumama Gorskog kotara. Ista ili slična sudbina zadesila je i industriju prerade drveta, a sve to pratila je nedvojbeno utvrđena recesija Jed.mj. Količina ha 7.923,00 ha 16.285,66 ha 3.413,50 ha 16.091,84 ha 210,00 ha 583,50 ha 520,00 ha 668,51 609,59 u privredi Europe. Kad se na sve to doda naša nespremnost za prihvaćanje izazova hirovitog tržišta, njegovo nepoznavanje, izostanak ili totalno nepostojanje marketinške funkcije, kruto prihvaćanje i provedba propisa osnova gospodarenja, nedovodeći u vezu izvršenje planiranog etata s tržištem, stihijsko a ne programirano događanje vanjske usluge i poduzetništva, onda svakako nije teško pretpostaviti u kakvom je stanju šumsko gospodarstvo Hrvatske danas. Svaka pomisao kako će netko izvan nas samih naći odgovore za izlazak iz teškoća, prije bi se mogla prozvati iluzijom. Zato, predlažem da struka pokrene raspravu, izazove polemiku pa i suprotstavljanja, donese temeljito i stručno obrazložene prijedloge mjera i puteva za izlazak iz krize. Evo mojih viđenja hitnih i tako nužnih mjera i prijedloga za pokretanje aktivnosti prema sustavnom stabiliziranju šumskog gospodarstva i povratku prema stabilnom razvoju i rastu: 1. Izvanrednom revizijom Šumskogospodarske osnove područja, pa onda i osnova (programa) gospodarskih jedinica, potrebno je značajno reducirati opseg propisanih šumskouzgojnih radova na kršu. Redukcijom treba zahvatiti radove na njezi degradiranih sastojinskih oblika (njega šikara na pr.) čijim izostankom se u tim sastojinama neće dogoditi ništa u uzgojnom pogledu. Isto tako, najveći dio preambiciozno propisanih radova proširene biološke reprodukcije šuma na radovima pošumljavanja pa onda i njege tih površina, neće biti savladiv u roku valjanosti osnove, i morat će prepustiti mjesto tako nužnim radovima sanacije i obnove u najvrijednijim gospodarskim šumama. Težište gospodarskih zahvata na kršu, moraju biti radovi na sanaciji opožarenih površina, te vrlo ozbiljnim radovima na protupožarnoj preventivi, izgradnjom protupožarne infrastrukture (protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta, učinkovite motriteljske službe i nabavu nužne opreme za interventne vatrogasne jedinice). |