DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 52 <-- 52 --> PDF |
nom traženju i aktivnosti na pronalaženju novih izvora prihoda, izvan krupne i vrijedne oblovine. Nije istina da šumarska struka nije u posjedu znanja o tako nužnim tehnološkim inovacijama, mehaniziranju proizvodnih procesa, pa i spoznajama o beskrajnim mogućnostima korištenja takozvanih sporednih šumskih proizvoda, pa isto tako i bavljenju s djelatnostima koje nam izričito nalaže članak 8. ZOŠ-a u točki 3, pod nazivom korištenje općekorisnih funkcija šuma. Naši zapadni susjedi, šumari Austrije, na tom su planu učinili mnogo, toliko mnogo, da nam dugoročno mogu biti uzorom i vodiljom. I dok je taj zapadni svijet upravljanje, na primjer zaštićenim dijelovima prirode, kao obvezu dao šumarstvu, naša je država donijela Zakon o zaštiti prirode prema kojem upravljanje zaštićenim dijelovima prirode povjerava javnim ustanovama koje osniva Vlada Republike Hrvatske, ali i osigurava financijska sredstva za njihovo osnivanje i rad. U tom zakonu stoji nešto stoje u suprotnosti s temeljnim odredbama Zakonom o šumama. Naime, kao izvori za financiranje takvih javnih ustanova u članku 19. spominju se prihodi od korištenja zaštićenih dijelova prirode, a najveći dio tako zaštićene prirode je šuma, čije općekorisne funkcije, u skladu sa Zakonom o šumama članak 8., mora organizirano koristiti šumarstvo. Na taj način stvara se nepotrebna upravljačka i gospodarska dvojnost i sučeljavanje intere sa na istoj površini, uz jasnu spoznaju da se ozbiljno opterećuje državni ili županijski proračun. S druge pak strane, Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnog gospodastva (NN 107/1995.) u članku 18. obvezuje šumarstvo na plaćanje značajnih iznosa vodne naknade, na čiju visinu stope mogu utjecati, pa onda kroz svoje ambiciozne planove i utječu Županijske skupštine. Na taj način, šuma kao "proizvođač" pitke i čiste vode, postaje obveznikom financiranja radova u gospodarenju vodama u puno ozbiljnijim iznosima od onih koji tehnološki koriste i zagađuju vodu. čak i površine šuma koje su žrtvovane i prepuštene dugotrajnom plavljenju kao retencije, nisu oslobođene tih plaćanja. PROBLEMATIKA Poneseni ambicioznim planovima u prošlim vremerene biološke reprodukcije šuma na kršu. Mnogi od nima, uljuljani u sigurnost prihoda, nismo naše desetgodišnje programe iz uređajnih elaborata temeljito izbalansirali i uskladili s izvorima prihoda, kako to nalaže članak 46. Pravilnika o uređivanju šuma, pa smo si sami stvorili takve obveze koje nismo u stanju ni fizički, ni financijski izvršavati. Šumskogospodarskom osnovom područja, predvidjeli smo tako za razdoblje 1996. do 2005. godine vrlo velike radove jednostavne i proši Jedostavna biološka reprodukcija: Grupa radova Pripremni radovi na obnovi Sjetva i sadnja Njega sastojina Obnova i njega degr. sastojina Doznaka Prosjeke Izvori Vrijednost radova (mil. Kn) propisanih radova, kao što su njege u degradiranim sastoji nama, zahtijevaju puno radne snage i novaca, a nedvojbeno, uzgojni učinci nisu ni izdaleka odgovarajući trudu i ulaganju. Svakako ranjiva tema, no dvojbe nema da razum mora pobijediti. Evo, tabličnog pregleda tih radova i planiranih ulaganja za razdoblje od 1996. do 2005. godine. Jed. mj. ha ha ha ha 3 m ha kom. Količina 723,27 3.321,49 37.014,41 2.136,56 2,766.314 73.20 8 305,72 |