DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 54 <-- 54 --> PDF |
2. Zakonska regulativa u pogledu obveza izvršenja sječivog etata mora doživjeti takve promjene koje će razlikovati onaj dio prethodnog prihoda koji predstavlja nužne uzgojne zahvate njega sastojina proredom, uvjetovan ponajprije njihovom dobi, kakvoćom i obrastom, od onih gdje takav proredni zahvat nije nužan. Isto vrijedi i za propisani glavni prihod, koji mora biti, barem u jednom dijelu, uvjetovan tražnjom na tržištu, pa se u suprotnom mora omogućiti odgađanje njegova izvršenja do vremena rasta tražnje na tržištu. Takav zahtjev prema mogućnosti brze reakcije na tržištu uvjetuje pokretljivost, brzinu i razumijevanje državnog aparata ( Ministarstva poljoprivrede i šumarstva). 3. Nužno je učiniti takve napore da se i u ovim teškim vremenima izvrši radikalan zaokret u pogledu dinamike investiranja u nove tehnologije i sredstva rada. Ma kako bila skupa kreditna sredstva za nabavu novih sredstava rada i modernizaciju tehnologije, postojeća razina tehnologije i opreme sigurno je skuplja i tržište je ne može prihvatiti u cijeni proizvoda. 4. Posebna pozornost mora se posvetiti izgradnji i razvoju marketinške funkcije u "Hrvatskim šumama", tako da sječivi etati idućih godina budu rezultat usklađenja uzgojno nužnih zahvata sjedne strane, te istraživanja tržišta i najavljene tražnje po količinama i vrstama drveta s druge strane. 5. Činjenica, kako je maksimalna proizvodnja jedini pravi put, nameće nam obvezu istraživanja tržišta, domaćeg i inozemnog, ali i lobiranja za izgradnju prerađivačkih kapaciteta u Hrvatskoj, posebno za velike količine, šumskogospodarskom osnovom, najavljenih etata prostornoga drveta. 6. Najvažniji naš zadatak, unutar "Hrvatskih šuma", mora se ostvariti na unutarnjem preustroju i to takav KNJIGE I ČASOPISI koji će definitivno ugasiti iluzije o mogućnosti uspješnog funkcioniranja Poduzeća u čvrstom, inertnom i tromom centralizmu, a dobru ideju jedinstva "Hrvatskih šuma" sustavno pretvoriti u jedinstvo strategije, koncepcije razvoja, politike šumarstva, marketinške i kontrolne funkcije, s potpunom slobodom i odgovornošću u kreativnosti i stjecanju dohotka, osiguranju trajnog trenda rasta zaposlenosti na mnoštvu novih proizvoda i aktivnosti, pa i onom najvećem pokretaču napretka, stimulativnim plaćanjima dobrih rezultata rada. 7. Nužno je pokrenuti aktivnosti za vjerodostojno tumačenje Zakona o zaštiti prirode, ukazujući na njegovo nesuglasje sa Zakonom o šumama, Zakonom o vodama, Zakonom o lovu, te u konačnici ishoditi donošenje izmjena Zakona o zaštiti prirode, koje bi omogućile i obvezale "Hrvatske šume" na organiziranje i kvalificirano upravljanje zaštićenih dijelova prirode s pretežito šumskim površinama. 8. Organizirano i znanstveno argumentirano krenuti u akciju izmjena i dopuna Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva glede ukidanja obveze šumarstva za plaćanje vodnog doprinosa. Običnim riječima rečeno, nelogično je da šume kao "proizvođač" pitke vode, čuvar i regulator hidroloških uvjeta plaćaju vodni doprinos umjesto onih koji koriste, bespovratno uništavaju ili ozbiljno zagađuju vodu. Neka ova razmišljanja budu pokretač javne i stručne rasprave, neka izazovu sučeljavanja i polemiku, neka odmah i ne riješe sve nabrojene probleme, ali neka ostane zabilježeno da se racionalne promjene u šumskom gospodarstvu Hrvatske, tom dobru od posebnog interesa države, moraju dogoditi. Tomislav Starčević Dr. se. Srećko Bozi će vic i dr.: PLITVIČKA JEZERA, PRIRODOSLOVNI TURISTIČKI VODIČ - FOTOMONOGRAFIJA, Zagreb, 1998. Vodič je nesporno najvrjedniji prirodoslovno-turistički priručnik u nas i djelo je naših istaknutih znanstvenika. Opis sveukupne prirode parka, osobito jezera, popraćen je vrhunskim fotografijama. Ljepota krajolika pobuđuje želju da se uputimo na fotosafari po kanjonima i crnogorično-bjelogoričnim šumama - osobito u jesenskoj fenofazi požutjelih i platnenih krošanja. Vrijeđanje doprinos našoj turističkoj privredi, kako u propagandi tako i u izobrazbi turističkih djelatnika - Hoteljerski fakultet u Opatiji već niz godina održava tečaj za turističke vodiče. Značaj dolomitnih stijena za postanak i opstojnost Plitvičkih jezera i tekućica u Vodiču detaljno je objasnio S. Božičcvić . No jednako vrijedan učinak dolo |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 55 <-- 55 --> PDF |
mita izražen je i u pojavi osebujne šumske vegetacije u području Parka - na dolomitnim rendzinama održale su se reliktne borove i smrekove šume, kao i niz drugih asocijacija koje se po flornom sastavu i ekološkim prilikama znatno razlikuju od okolnih bukovih i bukovo-jelovih šuma na vapnencima. U članku "Šumske zajednice" B. Prpić a posebna pozornost posvećena je dvjema klimazonalnim asocijacijama: Gorskoj šumi bukve (Lamio orvalae-Fagetum Ht 38) i Dinarskoj šumi bukve i jele (Abieti-Fagetum dinaricum Treg.75). Detaljno su navedene vrste drveća, grmlja i prizemnog rašća te opće ekološke i biološke značajke tih šuma. Zatim, primjerno staništu (riječi autora) slijedi popis ostalih asocijacija: Šuma crnoga graba i šašike (Seslerio-Ostryetum Ht 38), Šuma crnoga graba s crnjušom (Erico-Ostryetum Ht 38), Šuma običnoga i crnoga bora s božičnjakom (Helleboro-Pinetum typicum piceetosum Ht 38) i Šuma kitnjaka i običnoga graba (Querco-Carpinetum Ht 38) - međutim uz imena zajednica nisu navedeni nikakvi podaci o njihovom staništu. Na kraju popisa autor zaključuje (citat str. 70): "Navedene šumske zajednice pokrivaju oko 4% površine svih šuma Parka, što, međutim, ne smanjuje njihovo značenje, budući da povećavaju raznolikost". Nedvojbeno je da te zajednice doprinose raznolikosti šuma Parka, no uvidom u moju priloženu Vegetacijsku kartu N.P Plitvice vidljivo je daje njihova ukupna površina znatno veća. Stječe se dojam - simbolično rečeno - da se azonalna šumska vegetacija na dolomitima jednostavno "utopila" u moru okolnih klimazonalnih bukovih i bukovo-jelovih šuma razvijenih na vapnenačkoj podlozi. Osim toga, propuštena je prilika da se učešćem osebujne dolomitne vegetacije poveća raznolikost šuma i opće prirode Nacionalnog parka. Tijekom 1968-69. godine radio sam na vegetacijskim istraživanjima i kartiranju šumske vegetacije Parka u okviru projekta "Tipološka istraživanja šuma i šumskih staništa Hrvatske". Rezultati multidisciplinarnih tipoloških istraživanja objavljeni su u publikaciji RADOVI br. 28, Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb, 1976. Na temelju rezultata tih istraživanja opisat ću šumske zajednice Parka razvijene na dolomitnoj podlozi. Radovi H. Gamsa, I. Horvata i H. RitterStudničke i dr. dokazali su daje fenomen dolomitne vegetacije uvjetovan konkurencijom - osebujnost flore i vegetacije na dolomitima traje samo dok su biljke u neposrednoj vezi sa supstratom, a nestaje čim se razviju dublje naslage tla. Šume u dolomitnom kompleksu Parka školski su primjer te pojave. U pojedinim asocijacijama zastupljene su, s većom ili manjom brojnošću i pokrovnošću, sljedeće biljke indikatori - dolomitne podloge: Helleborus niger ssp. macranthus, Erica herbacea, Carex alba, Ranunculus thora, Genista radiata, Polygala chamaebuxus, Anemone hepatica, Hacquetia epipactis te grmovi: Berberis vulgaris i Viburnum lantana. Šuma crnog graba s crnjušom (Erico-Ostryetum Ht 51) obrasla je strme obale Prošćanskog jezera i Kozjaka. Manje površine srećemo u borovim sastojinama iznad Babinog potoka s kojima su singenetski povezane. Mukinja, crni grab, crni jasen, javor gluvač, šibika, udika a osobito ruj s crnjušom, na proplancima čine s jeseni "fantastičan prsten" žarkih boja oko plavih jezera. Šuma običnog i crnog bora s božičnjakom (Helleboro- Pinetum Ht 58). Latinični naziv te zajednice u vodiču je: Helleboro-Pinetum typicum piceetosum Ht 38, je problematičan, budući dajel. Horvat tu asocijaciju raščlanio na dvije subasocijacije: s crnim grabom (su- bass, ostryetosum) i sa smrekom (subass. piceetosum) u kojoj smreka uspijeva na relativno suhim i toplim staništima borovih šuma. No, postavlja se pitanje zašto u popisu zajednica (str. 69) nije navedena Zajednica smreke na dolomitu - (Piceetum dolomiticum Ht 58) koja je razvijena u hladnijim i vlažnijim udolinama, a karakterizira je učešće biljaka svojstvenih acidofilnim šumama smreke (red Piceetalia). Na južnim padinama Visibabe, osim u smjesi s borovima, javljaju se i čiste sastojine smreke s obilnim učešćem šaša Carex alba - moguće je daje riječ o izvjesnoj asocijaciji Carici albae - Piceetum, no moramo se složiti sa zaključkom velikog istraživača naših šuma, prof I. Horvatom : pitanje sintaksonomije smrekovih šuma na dolomitu još nije riješeno. Smreka (Picea abies) na dolomitima Parka ističe se kao agresivna vrsta - njezin ponik gusto zatvara rubove šuma, a u šikarama borovice oko Koreničke rijeke i Pogledala brzo nadvisi "juniperetume" koji se suše čim smreka sklopi krošnje. Na plitkim rendzinama pored šikara borovice (Juniperus communis) zastupljene su i šikare sa žutikom (Berberis vulgaris) i crnom hudikom (Viburnum lantana). Šuma bukve s kukurjekom (Helleboro-Fagetum Pelcer 78). U singenetskom smislu ta asocijacija označava prijelaznu fazu - prodor bukve, za boreala, na staništa reliktne dolomitne vegetacije - to je ranije spomenuti fenomen dolomita (H. Gams i dr.). Zajednica je bogatog flornog sastava, ističe se većim učešćem biljaka ilirskog flornog elementa: Hacquetia epipactis, Epimedium alpinum, Omphalodes verna, Lamium orvala, Mercurialis perrenis, Satureia grandijlora, Ruscus hypoglosum i dr. Proučavajući i šumske zajednice Parka na vapnenačkom kršu, uočio sam neke zanimljive odnose u ekološko-vegctacijskom i fitocenološkom smislu. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 56 <-- 56 --> PDF |
NACIONALNI PARK PLITVICE -VEGETACIJSKA KARTA LEGENDA A/ FITOCENOZE NA DOLOMITIMA (Hcllcboro-l´HieHimHT) a/Tipična (Subas. rypicum) bi Sa smrekom (Subas. Piceetosum) Šuma smreke na Dolomitu (Spruce forest on Dolomites) a. Tipična (Subas. Tynicum) IT´ S bukvom (Subas. Tage(osum) Šuma jelu na Dolomitu I (Ahictum Dolom iticum prov. pr.) a/ Tipična (Subas. Tynicum) I h S bukvom (Subas. Fagetosum) , Šuma crnoga graba sa cmjusom (l´rico-Osirvetum] a Tipična (Subas. Tvpicum) b SbuUonHSubas-.Vauclosum! "...wy^ijjjc^ Šuma bukve s božičnjakom [-—-*_» (llellel>oi(i-|:iL´L´tuni t´rov.pr.) a/ Tipičnu (Subas. Tvpicum) I P™ b S crnini grahom (Subas. Oslryetosum) B/ FITOCENOZE NA VAPNENCIMA Šuma ernoua uraba sa šašikom (Seslerio-Üstryetum HT ET H-ić) Brdska Šuma bukve (Fagetum Croat. Montanum IIT) Šuma bukve i jele (Fagetum Croat Abietetosumum III) Šuma smreke s paprati (Pliegoplen-Pieeelu Pi | (Pnegopleri-Picectum mm Prov.pr.) C FITOCENOZE NA KVARTARNIM NANOSIMA »H i Šuma hrasta kitnjaka i običnoga u.r;tb;i (Quci-co-larpilciHiinfroaliciTmllT) ^a ^ a Hmuia (Subas. Ivpieum) h StadiMne-.konuSldd.CorvlusA´ JI Smreku (Picea exeelsa) (Curici Elongalea-Alnetum IX. FT Bodeux. I» « «I Šumu sive vrh Šuma crne lohe sa šašom A Jela (Abies Alba) I I (salicetumCi, B/FITOCENOZE NA VAPNENCIMA a Crni grab (Ostrya Carpinifolii sastoiin poljsko poljskopoljskog gg jasi_..„ (Fraxir Mješovit MješovitMješovite ee sastojine ee jasena Ahsmslitolia. javor javorjavora (Acer Sp SpSp. Div.), vrbu (?´-a Angu-iitolu. a ( \CLT . DivJ. vrba (Salix sp. Borovica (Junipcrus (. c div\). crnoga graba (Osirva Carpini folia i dr.) Autor: Pelcer Zvonimir .._ Fes1ucion"*"|,""´drV´´"s kanirali: Mu ium /. Livade, pašnjaci i bujadmee (Svc/c Bromion [-recti Arrheiiatheriön. i Cälluno-Festuf "" nnlinnrivrp/ Oreč M. Pelcer Z. , poljoprivrednim kulturama. Rukavina M. Weiss J. i bora (Pinum Nig IZRAĐENO U INSTITUTU ZA ŠUMARSKA ISTRAŽIVANJA ZAGREB |