DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 59     <-- 59 -->        PDF

između ostalog pojasnio i pojam krš? Na stranicama 20
i 21 on piše: ..."Kako je područje Velebita sastavljeno
od samog vapnenačkog kamenja, to je u vezi s tim njegova
površina karakterizirana nizom pojava, koje ...
označujemo imenom krš. Umjesto riječi krš obično se u
nas čuje riječ kras i kras, a mnogi govore i njemački
karst. Prava narodna riječ je krš, koju narod upotrebljava
diljem cijelog dinarskog sistema; ona je jedina ispravna
i s razloga, stoje u njenom korijenu sadržana bit
i karakteristika terena, koji je njome označen, što ni u
kojem slučaju nije kod riječi kras, za koju se drži da
potječe od talijanske riječi "carsso", a pogotovo riječ
karst kojom se služe neki domaći pisci potpuno je besmislena,
jer za nas ona ne znači baš ništa, a i smješnoje
uvoditi tuđice u naš jezik, kada naš narod obiluje
bogatom i ispravnom nomenklaturom".


Podsjetio bih i na Planinarski vodič MEDVEDNICA,
Branimira Gušića iz 1924. god. Na str. 6 čitamo
sljedeće ..."Na području Medvednice i to poglavito na
njenom zapadnom dijelu nalazimo cio niz krških pojava,
koje nas po svojemu obliku često podsjećaju na naš
primorski krš. Takve su krške pojave brojne ponikve i
vrtače u zapadnom dijelu gore, pa je i najveću među njima
narod nazvao "Ponikve"...


Eto, tako je jednom pisao vrlo "zgodno" i B. Bušić,
dok se još nije "preobratio" u eminentnog "karstologa"


Godine 1928. dr. Ivan Krajač u "Hrvatskom planinaru"
piše članak pod nazivom ŠUMSKA UPRAVA I
TURIZAM NA HRVATSKOM KRŠU !... Očito da su
mnogi pisci znali ispravno značenje narodne riječi krš!


Dr. I. Šugar navodi da u Hrvatskoj nema toponima
krš, već da ih ima više u Srbiji i Crnoj Gori! U mojoj
knjizi FENOMEN KRŠ na str. 11 iz detalja izvadaka
topografskih karata, čitatelji će primjetiti natpis krš ispod
Benkovca, te ispod Drniša, a ja podsjećam na selo
Krš u Lici kod Kosinja te na lokalitete tako imenovane
na planini Dinari, a i po drugim našim planinama primjera
ima još mnogo!


Prolistamo li drugu knjigu "Geomorfologija" od
506 stranica srpskog geomorfologa Jovana Cvijića iz
1926. godine nećemo naći riječ krš u Srbiji, ali zato zaključuje:
... "U najnovije vreme ime Karst se sve više i
više širi prema jugu, tako da se pod imenom Dinarski
karst razumeju sve krečnjačke oblasti nabrane dinarske
sisteme od Triglava do Skadra ... Zbog toga je često
naučna terminologija karsnih oblika uzeta iz srpskohrvatskog
jezika" ... Prostor Hrvatske se u njegovoj
knjizi ne navodi imenom Hrvatska, već se pojašnjava
nazivima: lički i karlovački karst, karst kistanjske
površine i primorskih planina, ali se zato spominje crnogorski
karst i karst u Srbiji! ... Da li nas to danas na
nešto podsjeća ili upozorava? Ako ne narod, znanstvenike
i intelektualce u Hrvatskoj bi trebalo! ...


Geolog dr. Ivo Velić u "Hrvatskom planinaru" br.
7/8 za 1994. godinu, pod naslovom MANIPULACIJA
S KRŠOM I KRASOM, odgovara "novokomponiranim
krasoslovcima" brodograđevne, kemijske i liječničke
struke, uz napomenu da za raspravljanje o terminologiji
krša nisu ni školovani niti mjerodavni. On između
ostaloga napominje: ... "kada se kaže ili napiše "hrvatski
krš", geoznanstvenici i stručnjaci diljem svijeta
znaju da je riječ o hrvatskim brdima i planinama (od
Učke, preko Velebita i Biokova do Srđa) zaravnima i
zavalama, poljima i ponornicama, otocima (od Krka do


V. Škulja kod Molunta),... - govoriti o "hrvatskom krasu"
ne znači samo uvoditi tuđice, već i svojatati tuđe,...
- hrvatski krš je jedinstven i globalan fenomen, a zajedno
sa slovenskim krasom, hercegovačkim kršom i crnogorskim
karstom, svjetski je "locus typicus" krša ..."
Na kraju ću citirati stručnjaka-jezikoslovca Alemka
Gluhaka, koji u svom dopisu Državnoj upravi za zaštitu
prirode i okoliša o točnosti pojma krš pojašnjava i neke
od navoda dr. Šugara iz Šumarskog lista. Između ostalog
navodi: ... "Kao geološki termin ili kao riječ općeg
jezika sa značenjem u geologiji i sličnim, hrvatska riječ
krš daje se u više rječnika. Na primjer, tako je u velikom
hrvatskom povijesnom rječniku (Rječnik hrvatskoga ili
srpskoga jezika 22 (V, 2), Zagreb 1902; primjeri iz više
starijih hrvatskih rječnika, a od književnika je primjer J.
Kavanjina. U rječniku dviju matica (Rječnik hrvatskosrpskoga
književnog jezika II, Zagreb i Novi Sad, 1967)
za geološki termin dat je citat iz školskog udžbenika
Ratimira Kalmete "Opća Geografija" Zagreb 1955), a
općeg je jezika citat iz "Kurlana" Mirka Božića. Među
hrvatskim primjerima u Rečniku srpskohrvatskog narodnog
i književnog jezika Srpske akademije (10, Beograd
1978) dana su četiri hrvatska primjera (stručni i
književni: I.Pilar, I. Mažuranić, M. Begović, V Novak).
Očito nije bez veze da u tom rječniku srpske akademije
za riječ kras nema oznake daje to hrvatski geološki termin
- po njemu, ona je samo srpski geološki termin.


Što se pak tiče imena Kras, Krasa, može se reći da
su to imena, ne opće riječi, i ta imena nemaju snagu dokaza
da bi se moglo tvrditi daje riječ (opća riječ) kras
bolja od riječi krš. Naime, u jednom se spisu 1230.
spominje (zna se po prijepisu iz 1724) ime Kras ili
Krasa: Od bure Krasa. Također, i Kras je ime, tako je i u
starijim hrvatskim tekstovima (npr., u Pavla Rittera Vitezovića...
po Istriji i Krasu...).


Takvih imena ima i drugdje. Ako pak riječ krasa (pa
onda i ime) označava travnjak u kršu, onda možemo
pretpostavljati da ta riječ krasa ide po porijeklu u ini
krug riječi s riječima kao kras, a (ne po ljepoti, nego po
istaknutosti, kao što npr. u nekim slavenskim jezicima
odgovarajući pridjev znači "crven" ).


Ako hrvatski geolozi upotrebljavaju termin krš (i to
je tako zapisano i u terminološkom rječniku), onda je to