DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 6 <-- 6 --> PDF |
N. Pleše i N. Juretić: VIRUSNA BOLEST POLJSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill.) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 3 -4. CXX111 (1999), 95-100 ne sadrže veće količine spojeva koji bi ometali mehaniji smo djelomično pročistili organskim otapalom (kločko prenošenje virusa sjedne na drugu zeljastu vrstu. roform/butanol) te virus istaložili polietilenglikolom Za elektronskomikroskopsku analizu virusnih česti( PEG 6000) i niskookretajnim centrifugiranjem. Tim je ca služio je infektivan sok listova pokusne biljke ; postupkom odstranjen veći dio grubljih staničnih diChenopodium quinoa (na kojoj je virus razmnožen) ko-jelova, kako bi virusne čestice postale uočljivije. REZULTATI - Results 1. Izolacija i identifikacija virusa iz poljskog brijesta u Hrvatskoj Isolation and identification of a virus from field elm in Croatia Najpoznatija i čini se u svijetu najraširenija virusna bolest brijesta jest šarenilo brijesta (elm mottle). Uzrokovana je virusom šarenila brijesta (elm mottle virus, Jones , 1974) iz skupine ilarvirusi. To su biljni virusi koji posjeduju sferične čestice koje su po veličini i izgledu pomalo heterogene. Simptomi se najbolje zapažaju u proljeće tek što drvo izlista. Na lisnoj plojci simptomi se vide u obliku klorotičnih i žućkastih pjega i prstenova. Viroza je utvrđena na vrstama Ulmus glabra i U. carpinifolia {—U. minor) u Bugarskoj, Cehoslovačkoj, Rusiji, Njemačkoj i Velikoj Britaniji (Schmelzer i sur., 1966; Schmelzer, 1969;Jones iMayo, 1973). Virusni izolat iz poljskog brijesta s podnožja Medvednice izdvojen je iz stabla koje je bilo u vrlo slaboj kondiciji. Pojedine grane su se osušile, a listovi su na nekim granama nosili tipične prije opisane simptome (SI. 1). Virus smo uspjeli izdvojiti mehaničkom inokulacijom na zeljaste pokusne biljke u proljeće, i to iz razvijenih mladih listova na kojima su se vidjeli simptomi. Iz pupova virus nismo uspjeli izdvojiti, iako se taj način vrlo često primjenjuje upravo pri izolaciji virusa iz drvenastih biljaka. Naime, lisni pupovi sadrže manje fenolnih spojeva koji oksidacijom mogu inaktivirati virus i onemogućiti njegovo prenošenje. Očito je daje u našem slučaju koncentracija virusa u mladim pupovima bila nedovoljna za mehaničko prenošenje virusa. Postupak izolacije virusa iz brijesta tekao je tako, da smo infektivnim sokom listova brijesta natrljali listove zeljaste biljke Chenopodium quinoa posute abrazivom. Nakon tjedan dana pojavile su se na nekim od natrljanih listova po jedna do dvije žućkastoklorotične virusne lezije. Izdvajanjem dobivenih lezija i ponovnom inokulacijom virus je razmnožen na istoj zeljastoj vrsti. Pri nižim stakleničkim temperaturama virusni simptomi u obliku žute pjegavosti pojavili su se i na neinokuliranim gornjim listovima pokusne vrste Ch. quinoa (SI. 2), stoje bio dokaz da niže temperature pogoduju Slika 1. List poljskog brijesta (Ulmus minor Mill.) sa simptomima Slika 2. Klorotična pjegavost na listovima pokusne biljke Chenoklorotičnc pjegavosti koju uzrokuje virus šarenila brijesta podium quinoa sistemično zaražene virusom šarenila bri( elm mottle virus). jesta (elm mottle virus). |